{"id":11755,"date":"2018-10-22T11:08:57","date_gmt":"2018-10-22T11:08:57","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11755"},"modified":"2018-10-22T11:08:57","modified_gmt":"2018-10-22T11:08:57","slug":"zrinka-miljan-prikaz-knjige-katerina-liskova-sexual-liberation-socialist-style-communist-czechoslovakia-and-the-science-of-desire-1945-1989-2018","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11755","title":{"rendered":"Zrinka Miljan – prikaz knjige – Kate\u0159ina Li\u0161kov\u00e1, “Sexual Liberation, Socialist Style. Communist Czechoslovakia and the Science of Desire, 1945-1989”, 2018."},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Kate\u0159ina Li\u0161kov\u00e1, Sexual Liberation, Socialist Style. Communist Czechoslovakia and the Science of Desire, 1945-1989<\/em>, Cambridge University Press, Cambridge 2018, 281 str.<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Pitanje seksualnosti golica ma\u0161tu sociologa i povjesni\u010dara u cijelome svijetu prili\u010dno intenzivno proteklih tridesetak godina. Ono \u0161to je zamjetno od po\u010detka 2000-ih naovamo jest pojava brojnih monografija na temu seksualnosti u isto\u010dnoj Europi za vrijeme komunizma\/socijalizma. Jedan od primjera jest i knjiga \u010de\u0161ke sociologinje Kate\u0159ine Li\u0161kove u kojoj obra\u0111uje seksualnu slobodu u \u010cehoslova\u010dkoj poslije Drugoga svjetskoga rata u komparativnoj perspektivi s Isto\u010dnom Njema\u010dkom i Ma\u0111arskom.<\/p>\n

Kate\u0159ina Li\u0161kov\u00e1 predaje rodne studije i sociologiju na Masarykovom sveu\u010dili\u0161tu u \u010ce\u0161koj i radi kao suradnik na Tehni\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu u Berlinu. Kao znanstvenik je boravila na Sveu\u010dili\u0161tu u Columbiji (SAD), Sveu\u010dili\u0161tu u New Yorku i Sveu\u010dili\u0161tu Tilburg u Nizozemskoj. Autorica je brojnih znanstvenih \u010dlanaka objavljenih u renomiranim sociolo\u0161kim \u010dasopisima, kako u \u010ce\u0161koj, tako i u svijetu.<\/p>\n

Knjiga Sexual Liberation, Socialist Style<\/em> podijeljena je na uvod, pet klju\u010dnih poglavlja te zaklju\u010dak. U uvodnome poglavlju (Introduction<\/em>, str. 1-22) autorica donosi historiografski pregled doga\u0111anja u \u010cehoslova\u010dkoj nakon Drugoga svjetskog rata s posebnim osvrtom na politi\u010dke promjene i seksualne zapise koji ih prate. U uvodnome dijelu razra\u0111uje se i rad Seksolo\u0161koga instituta u \u010cehoslova\u010dkoj od po\u010detka 20. stolje\u0107a te podru\u010dja djelovanja kojima se bavio. Autorica je iskoristila isto poglavlje da vrlo kratko opi\u0161e razvoj same seksologije u Europi na po\u010detku 20. stolje\u0107a. Na kraju uvoda donosi pregled poglavlja u knjizi i poja\u0161njenje izvora koje koristi. U istome potpoglavlju obja\u0161njava i svoj metodolo\u0161ki pristup baziran na analiti\u010dkim alatima sociologije kako ih artikulira Gil Eyal koji vidi ekspertizu sociologije kao \u201emre\u017eu koja povezuje agente, ure\u0111aje, koncepte kao i institucionalne i spacijalne dogovore\u201c (str. 16).<\/p>\n

Prvo poglavlje knjige pri\u010da o sveobuhvatnim promjenama u seksualnosti u cijeloj Isto\u010dnoj Europi (Sweeping Changes in Sexuality across East Central Europe<\/em>, str. 23-49). Poglavlje je bazirano na komparativnome pregledu razvoja u seksualnosti i rodnim ulogama u tri zemlje \u2013 Ma\u0111arskoj, Poljskoj i Isto\u010dnoj Njema\u010dkoj. Samo poglavlje prati promjene u \u017eenskome statusu unutar domene braka, njihovih reproduktivnih prava i njihovih mogu\u0107nosti zadovoljavanja svojih (hetero) seksualnih potreba od vremena kad socijalizam nije bio glavna ideologija na tim prostorima, a zatim i preko sva \u010detiri desetlje\u0107a trajanja socijalizma u spomenutim zemljama. Li\u0161kov\u00e1 promatra seksualnost kao dio \u0161ireg socijalisti\u010dkog projekta koji za posljedicu ima promjenu odnosa prema seksualnosti svaki puta kako se mijenja politika u zemlji. Posebna pa\u017enja pridana je promjeni uloge \u017eene za vrijeme socijalizma koji je u svoju ideologiju imao utkanu ideju o jednakosti \u017eena i mu\u0161karaca, ali i lagano odmicanje od te ideje u kasnoj fazi socijalizma. Autorica je uo\u010dila ve\u0107e sli\u010dnosti izme\u0111u Poljske i \u010cehoslova\u010dke, kao i izme\u0111u Ma\u0111arske i Isto\u010dne Njema\u010dke, no ono \u0161to je zajedni\u010dko za sve \u010detiri dr\u017eave jest \u010dinjenica da je u sedamdesetim godinama i kasnije nagla\u0161avano seksualno zadovoljstvo kao perspektiva uspje\u0161nog braka kao jednog od temelja socijalisti\u010dkog dru\u0161tva.<\/p>\n

Drugo poglavlje (The Public Family: Collectivized Equality in the Long 1950s<\/em>, str. 50-121) te \u010detvrto poglavlje (The Privatize Family: Atomized Hierarchy during Normalization<\/em>, str. 157-227) posve\u0107ena su pitanju obitelji u socijalizmu. Ona obra\u0111uju seksolo\u0161ke bra\u010dne priru\u010dnike, ulogu stru\u010dnjaka koji istra\u017euju seksualnost te njihov utjecaj na vladaju\u0107u politiku, pitanje razvoda kao i poba\u010daja te bra\u010dnog savjetovanja. Doprinos koji Li\u0161kov\u00e1 donosi u ova dva poglavlja krucijalan je za dodatno razumijevanje promjena u obiteljskoj strukturi i hijerarhiji koji su utjecali i na seksualni \u017eivot ljudi, poglavito \u017eena. Od pitanja eugenike na po\u010detku 20. stolje\u0107a do pitanja retradicionalizacije \u010dehoslova\u010dkog dru\u0161tva u kasnoj fazi socijalizma autorica donosi mno\u0161tvo zanimljivih izvora kojima potkrjepljuje svoje tvrdnje o promjenama u obitelji u 20. stolje\u0107u.<\/p>\n

Tre\u0107e (The Female Orgasm: From Treating Infertility to Managing Pleasure<\/em>, str. 122-156) te peto poglavlje (Male Deviance: Now You See Them, Now You Don’t<\/em>, str. 228-277) tako\u0111er se mogu promatrati kao jedna zajedni\u010dka cjelina, cjelina u kojoj se obra\u0111uje pitanje seksualnoga u\u017eitka. U tre\u0107em poglavlju Li\u0161kov\u00e1 poja\u0161njava na koji se na\u010din formirao interes za \u017eenski orgazam. Sve je po\u010delo u ranim pedesetima s razvojem jednog od najva\u017enijeg interesa dr\u017eave \u2013 biolo\u0161ke reprodukcije. \u017densko tijelo smatrano je strojem koji producira novi \u017eivot, a ono \u0161to je bilo neo\u010dekivano jest da je zahtjev za pove\u0107anim brojem poroda i\u0161ao zajedno sa zahtjevom o pove\u0107anome seksualnome u\u017eitku. Seksolozi su proveli istra\u017eivanja kojima su dokazali da je seksualni u\u017eitak kod \u017eena krucijalan za prokreaciju. U sedamdesetim godinama \u010dehoslova\u010dki seksolozi predvo\u0111eni Stanislavom Kratochv\u00edlom po\u010dinju slijediti teorije Williama Mastersa i Virginije Masters te dr\u017ee da bi seksualnost trebala postati privatnijom no \u0161to je bila do tada. S druge strane u petom poglavlju se obra\u0111uje pitanje homoseksualnosti i mu\u0161koga u\u017eitka u socijalizmu. I dok je pitanje homoseksualnosti u pedesetima bilo nevidljivo, sve se promijenilo u sedamdesetima, nakon 1968. godine i pra\u0161koga prolje\u0107a, kada se jasno ozna\u010dilo \u201edevijantno\u201c seksualno pona\u0161anje, \u0161to ne bi bilo mogu\u0107e bez dodatne institucionalizacije seksologije u \u010cehoslova\u010dkoj. Smatrano je da je normalno seksualno pona\u0161anje ono unutar institucije braka izme\u0111u mu\u0161karca i \u017eene.<\/p>\n

U zaklju\u010dnome poglavlju (Conclusion<\/em>, str. 255-260) autorica zaklju\u010duje svoja razmi\u0161ljanja i sa\u017eimlje rezultate svojega istra\u017eivanja. Knjiga je opremljena popisom primarnih izvora, bibliografijom i indeksom. Ono \u0161to posebno impresionira jest koli\u010dina primarnih izvora koje autorica koristi. Radi se o stotinama medicinskih studija i eseja, popularnim magazinima, pismima gra\u0111ana, rezultatima istra\u017eivanja, pravnim dokumentima, zapisnicima seksolo\u0161kih konferencija, bra\u010dnim savjetnicima, demografskim podacima kao i zapisima o razvodima sa sudova. Upravo je to na\u010din na koji se mora pristupiti istra\u017eivanju seksualnosti \u2013 iz raznih perspektiva, jer ako se izostavi samo jedna gubi se \u0161ira slika iznimno potrebna za njezino razumijevanje.<\/p>\n

Iako studija na nekim mjestima pati od generalizacija koje su produkt neistra\u017eenosti seksualnosti u nekim drugim historiografijama, ne mo\u017ee se pore\u0107i njezina iznimna vrijednost ne samo za sociologiju, ve\u0107 i za historiografiju. Ova knjiga predstavlja po\u010detak iscrpnog bavljenja pitanjem seksualnosti i svega onoga \u0161to nosi sa sobom u zemljama iza \u017deljezne zavjese i uistinu predstavlja impozantan primjer toga kako bi se ona morala i trebala pisati. Njezinu vrijednost mo\u017eda najbolje ilustrira izvje\u0161taj jedne od najve\u0107ih povjesni\u010darki seksualnosti, Dagmar Herzog, koja je napisala: \u201cThis is a spectacular manuscript, fluidly and engagingly written. It is brilliantly conceived and will interest a wide audience among both sociologists and historians. It speaks to scholars of postwar Europe, the social history of the Eastern bloc and \u2013 obviously \u2013 the histories of sexuality and gender, but also the histories of the \u201cpsy-ences,\u201d of expertise, and of therapeutic cultures.\u201d (preuzeto sa: https:\/\/www.muni.cz\/inet-doc\/895744<\/a>).<\/p>\n

Knjigu preporu\u010dujem svima onima koji su zainteresirani za povijest seksualnosti, historijsku metodologiju, sociologiju, a posebno studentima kako bi dobili uvid u to \u0161to su rodne studije i na koji na\u010din razumijevati to historiografsko polje koje jo\u0161 (na \u017ealost) nije za\u017eivjelo u hrvatskoj historiografiji.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zrinka Miljan<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-11755","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":11755,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":11755,"position":1},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":11755,"position":2},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":11755,"position":3},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52580,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52580","url_meta":{"origin":11755,"position":4},"title":"Conference “Living in the aftermaths: Trauma, politics and survival in Yugoslavia and successor states, 1945 \u2013 present”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"The conference aims to explore how war-related psychological distress was experienced, narrated, debated and reframed in Yugoslavia in the second half of the twentieth century. It asks how the theme of wounded psyche and wartime suffering was addressed and acknowledged in political, psychiatric and broader cultural discourses of socialist Yugoslavia,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Battle_of_Neretva_Picasso_poster-Conference-Living-in-the-aftermaths.webp?fit=564%2C954&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Battle_of_Neretva_Picasso_poster-Conference-Living-in-the-aftermaths.webp?fit=564%2C954&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Battle_of_Neretva_Picasso_poster-Conference-Living-in-the-aftermaths.webp?fit=564%2C954&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":11755,"position":5},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11755","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11755"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11755\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11756,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11755\/revisions\/11756"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11755"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11755"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11755"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}