{"id":11736,"date":"2018-10-20T07:40:56","date_gmt":"2018-10-20T07:40:56","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11736"},"modified":"2018-10-20T07:40:56","modified_gmt":"2018-10-20T07:40:56","slug":"kristina-deskar-medunarodna-ljetna-skola-spomen-podrucja-bergen-belsen-memory-in-the-digital-age","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11736","title":{"rendered":"Kristina Deskar \u2013 Me\u0111unarodna ljetna \u0161kola Spomen-podru\u010dja Bergen-Belsen \u201eMemory in the Digital Age\u201c"},"content":{"rendered":"

Od 28. srpnja do 5. kolovoza 2018. godine sudjelovala sam na ljetnoj \u0161koli Bergen-Belsen International Summer School \u2013 Memory in the Digital Age<\/em> u Njema\u010dkoj. \u0160kolu ve\u0107 pet godina za redom organizira Spomen-podru\u010dje Bergen-Belsen za studente na razli\u010ditim razinama studija koje zanima kultura sje\u0107anja u globalnom i digitalnom kontekstu. Cilj joj je pokazati kako je suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u ure\u0111eno u Njema\u010dkoj i konkretno u Bergen-Belsenu, kako se edukacije o Holokaustu provode u njihovom muzeju te kako se na njima mo\u017ee pristupiti i problemima suvremenog dru\u0161tva. Ljetna \u0161kola je ove godine prvi puta organizirana u suradnji s Edukacijskim centrom Anne Frank u Frankfurtu, koji je predstavio svoje radionice i edukativne materijale.<\/p>\n

Spomen-podru\u010dje Bergen-Belsen zaista je odli\u010dno mjesto za organizaciju ovakve ljetne \u0161kole. Izuzetno je dobro organizirano \u2013 u njemu stalno ili povremeno radi otprilike 100 ljudi \u2013 te ima dugu i uspje\u0161nu tradiciju odr\u017eavanja sje\u0107anja na strahote Drugog svjetskog rata. Jedna od najve\u0107ih prednosti ovog spomen-podru\u010dja je \u0161to se osim koncentracijskim logorom i golemim brojem umrlih \u017didova bavi svim stradalima u njemu, uklju\u010duju\u0107i ratne zarobljenike za koje je logor prvotno i formiran, kao i kampom za Poljake i \u017didove koji se nakon rata nisu imali kamo vratiti te su na podru\u010dju logora boravili sve do 1950. godine (Displaced Persons Camp<\/em>). \u0160tovi\u0161e, osim \u017ertava, izlo\u017eba u muzeju predstavlja i po\u010dinitelje te su\u0111enja nakon rata, pa ovom sveobuhvatnom izlo\u017ebom posjetitelji dobivaju zaokru\u017eenu pri\u010du o doga\u0111ajima u logoru. Mnoge odli\u010dne ideje koje su u Bergen-Belsenu provedene u djelo mogu se primijeniti i na spomen-podru\u010dja u Hrvatskoj, osobito na Jasenovac koji s ovim logorom ima brojne sli\u010dnosti. Naime, ni u Bergen-Belsenu vi\u0161e ne postoji ni jedna gra\u0111evina iz Drugog svjetskog rata, a i ve\u0107ina dokumenata iz vremena logora je uni\u0161tena prije njegovog oslobo\u0111enja.<\/p>\n

Sudionici ovogodi\u0161nje ljetne \u0161kole bili su mladi istra\u017eiva\u010di iz Europe, Afrike, Sjeverne i Ju\u017ene Amerike od kojih se mnogi bave genocidom te kulturom, odnosno politikom sje\u0107anja u svojim dru\u0161tvima. Neki od njih bave se i hrvatskom povije\u0161\u0107u \u2013 kolegica sa Sveu\u010dili\u0161ta u Uppsali koja se bavi seksualnim zlo\u010dinima po\u010dinjenima tijekom Domovinskog rata kroz o\u010di ICTY-ja te kolega sa Sveu\u010dili\u0161ta u Hagu koji je pisao o na\u010dinu na koji su vode\u0107i hrvatski tiskani mediji izvje\u0161tavali o samoubojstvu Slobodana Praljka. Bilo je zanimljivo \u010duti kako kolege gledaju na probleme vezane za pro\u0161lost s kojima se u Hrvatskoj suo\u010davamo gotovo svakodnevno, osobito s obzirom na to da je jedan od predava\u010da u \u0161koli bio znanstvenik sa Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci, Vjeran Pavlakovi\u0107, koji je predstavio suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u u Hrvatskoj te skrenuo pozornost na va\u017enost na\u010dina na koje se sje\u0107amo, prije svega kroz spomenike. Osim njega, predavanja su odr\u017eali Rob van der Laarse sa Sveu\u010dili\u0161ta u Amsterdamu, koji nas je upoznao s problemati\u010dnim naslije\u0111em nacionalsocijalisti\u010dkog re\u017eima u Njema\u010dkoj, ali i ostatku Europe, te Jens-Christian Wagner koji je odr\u017eao predavanje \u201eTransitional Justice in South America\u201c s posebnim osvrtom na zajednicu njema\u010dkih iseljenika u \u010cileu, Coloniu Dignidad<\/em>, \u010dime je htio pokazati kako je pomirenje provedeno u Njema\u010dkoj nakon Drugog svjetskog rata primjenjivo i na druge situacije.<\/p>\n

Za vrijeme ljetne \u0161kole imala sam priliku upoznati pitoreskni gradi\u0107 Hermannsburg u kojem smo bili smje\u0161teni tijekom dijela \u0161kole vezane uz Bergen-Belsen, a u koji me put ina\u010de gotovo sigurno nikad ne bi odveo, te predivni Frankfurt u kojem smo proveli ostala \u010detiri dana i imali \u010dak dvije ture po gradu. Jedna od njih bila je u sklopu Edukacijskog centra Anne Frank po mjestima u gradu koja su bila zna\u010dajna za \u017eivot te djevoj\u010dice koja je nakon bijega iz rodnog Frankfurta i uhi\u0107enja u Amsterdamu skon\u010dala u Bergen-Belsenu. Nakon obilaska grada djelatnice Centra, koji se bavi promoviranjem tolerancije, otvorile su nam vrata nedavno postavljene izlo\u017ebe namijenjene djeci i mladima. S obzirom na ciljanu populaciju izlo\u017eba je \u0161arena, interaktivna, digitalna i organizirana kao igraonica. Zami\u0161ljena je tako da svako dijete dobije svoj tablet s kojim obilazi igraonicu, na njemu pronalazi informacije vezane za slike ili videa, gleda prikaz skrovi\u0161ta obitelji Frank u Amsterdamu i igra igre. Treba napomenuti da je samo dio izlo\u017ebe vezan za pri\u010du Anne Frank dok se ostatak bavi razli\u010ditim vrstama diskriminacije \u2013 seksizmom, rasizmom, predrasudama, ali i zlostavljanjem. Osobito mi se svidjelo \u0161to kroz nju djeca u\u010de implicitno, u opu\u0161tenoj atmosferi i na konkretnim primjerima. Nakon izlo\u017ebe u\u010denici s voditeljima razgovaraju o onome \u0161to su vidjeli te dolaze do konkretnih zaklju\u010daka. Zamisao autora ove nove izlo\u017ebe jest da, osim djece, na radionice u Edukacijski centar dolaze i mladi te u\u010ditelji.<\/p>\n

Drugu turu po Frankfurtu organizirali su \u010dlanovi udruge Faites votre jeu, <\/em>aktivisti koji poma\u017eu izbjeglicama i azilantima te poku\u0161avaju javnosti ukazati na njihove probleme. Kroz razgovor i problemski pristup poku\u0161ali su upozoriti na nerazumijevanje sustava, a time i dru\u0161tva prema azilantima. Obilazak je zavr\u0161io u njihovim prostorijama koje se nalaze u biv\u0161em zatvoru za osobe koje \u010dekaju deportaciju, gdje je postavljena izlo\u017eba o povijesti zatvora. Na kraju dru\u017eenja aktivisti su nam skrenuli pozornost na to kako ljudi koji su smatrani nepo\u017eeljnima i kriminalcima nekoliko godina kasnije, pristupanjem novih \u010dlanica i otvaranjem granica me\u0111u dr\u017eavama Europske unije, mogu unutar nje slobodno putovati i raditi. To mjesto ina\u010de nije na karti mjesta turisti\u010dkih atrakcija, a govori toliko o pro\u0161losti i sada\u0161njosti te skre\u0107e pozornost na goru\u0107e probleme Europske unije i svijeta. Osim toga, pokazalo nam je kako su problemi diskriminacije univerzalni, ali mogu li takva biti i rje\u0161enja? U svakom slu\u010daju, potrebno je ulagati mnogo truda kako bismo se s njima suo\u010dili i stvorili zdravije dru\u0161tvo za budu\u0107nost.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kristina Deskar<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-11736","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":11736,"position":0},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d – poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53186,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53186","url_meta":{"origin":11736,"position":1},"title":"“Polji\u010dica – Savez za Poljica”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nepune dvije godine, puno znanja i jo\u0161 vi\u0161e dobre volje bilo je potrebno Savezu za Poljica i suradnicima da polji\u010dicu - pismo Polji\u010dke kne\u017eevine digitaliziraju u digitalni font pod imenom \"Polji\u010dica - Savez za Poljica\".\u00a0 Dijele\u0107i ovim povodom radost sa svima kojima je do Poljica stalo, vjerujemo da \u0107e u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":11736,"position":2},"title":"“Kali Sara”: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53333,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53333","url_meta":{"origin":11736,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “DOM(A) U OBJE DOMOVINE. Sve\u010dani zbornik u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut Liszt\u2013 Ma\u0111arski kulturni centar\u00a0u Zagrebu poziva Vas na predstavljanje knjige pod nazivom DOM(A) U OBJE DOMOVINE Sve\u010dani zbornik radova u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a Izvanredna je \u010dast i zadovoljstvo za na\u0161 Institut da \u0107e biti doma\u0107in predstavljanju ove knjige, kojom odajemo po\u010dast povjesni\u010daru Dinku \u0160ok\u010devi\u0107u, prvom ravnatelju Instituta Liszt\u00a0u Zagrebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":11736,"position":4},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53458","url_meta":{"origin":11736,"position":5},"title":"Poziv za dostavu radova \u2013 Cris: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci (2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo autore da do 15. listopada 2026. godine po\u0161alju svoje radove (znanstvene, prethodna priop\u0107enja, pregledne radove, stru\u010dne) za objavu u 28. broju znanstveno-stru\u010dnog \u010dasopisa Cris.\u00a0 \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci Cris okuplja niz vrsnih znanstvenika i stru\u010dnjaka, objavljuju\u0107i njihova istra\u017eivanja iz raznih tema, vezanih uz povijest i povijesti srodnih znanstvenih disciplina.\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11736","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11736"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11736\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11737,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11736\/revisions\/11737"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11736"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11736"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11736"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}