{"id":11625,"date":"2018-10-12T21:52:24","date_gmt":"2018-10-12T21:52:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11625"},"modified":"2018-10-12T21:52:24","modified_gmt":"2018-10-12T21:52:24","slug":"enzo-traverso-melankolija-ljevice-snaga-jedne-skrivene-tradicije-xix-xx-stoljece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11625","title":{"rendered":"Enzo Traverso, \u201cMelankolija ljevice. Snaga jedne skrivene tradicije (XIX. \u2013 XX. stolje\u0107e)\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Nakon knjige \u201cNova lica fa\u0161izma\u201d, izdava\u010d TIM press objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje \u201cMelankolije ljevice. Snaga jedne skrivene tradicije (XIX. \u2013 XX. stolje\u0107e)\u201d, jo\u0161 jedne knjige intelektualnog povjesni\u010dara Enza Traversa.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Melankolija ljevice<\/strong><\/p>\n<p><strong>Snaga jedne skrivene tradicije (XIX. \u2013 XX. stolje\u0107e)<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Enzo Traverso<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Melankolija ljevice nije nova. Nije iskrsnula u osvit XXI. stolje\u0107a kao pojava koju treba odgonetnuti, pozdraviti ili oplakati. To nije bolest ljevice \u2013 patolo\u0161ka tuga \u2013 kao \u0161to bi mogla sugerirati povr\u0161na primjena freudovskih kategorija. Povijesni ju je zaokret 1989. godine naprosto otkrio, nije ju stvorio. Melankolija ljevice uvijek je postojala, diskretna, srame\u017eljiva, \u010desto podzemna, u ve\u0107ini slu\u010dajeva protjerana iz slu\u017ebenih diskursa, cenzurirana propagandom i uvijek spremna da se bjelodano o\u010dituje. Nazvao sam je \u201eskrivenom tradicijom\u201c, preuzimaju\u0107i tu definiciju od Hanne Arendt.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Melankolija o kojoj je rije\u010d u ovoj knjizi jest melankolija kulture koja ne izra\u017eava sa\u017ealjenje nad \u017ertvama ve\u0107 ih nastoji otkupiti, koja robove vidi kao pobunjene subjekte, ne kao objekte suosje\u0107anja. Dana\u0161nji normativni diskurs koji liberalnu demokraciju i tr\u017ei\u0161nu ekonomiju postulira kao prirodni poredak svijeta i stigmatizira utopije XX. stolje\u0107a ne ostavlja nikakva mjesta melankoliji ljevice. On je naprosto smatra krivom, tako da njezina sklonost subverzivnim anga\u017emanima u pro\u0161losti zaslu\u017euje samo osudu i zahtijeva samo poricanje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Broj stranica: 240<\/p>\n<p>Naslov izvornika: M\u00e9lancolie de gauche. La force d\u2019une tradition cach\u00e9e (XIXe-XXIe si\u00e8cle)<\/p>\n<p>Jezik izvornika: francuski<\/p>\n<p>Godina izdanja: 2018.<\/p>\n<p>Prijevod: Rade Kalanj<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prelistaj uzorak<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/melankolija-ljevice\/\">http:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/melankolija-ljevice\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Recenzije<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Enzo Traverso je vrlo kriti\u010dan prema povijesnoj svijesti ljevice. \u017deli naime re\u0107i da joj je svojstvena sklonost koja se mo\u017ee sa\u017eeti u postavci \u201eSve treba po\u010deti iznova\u201c. A to nije ni\u0161ta drugo do nedostatak memorije, nedostatak koji ima oslabljuju\u0107i u\u010dinak, lo\u0161e kratkoro\u010dne i dugoro\u010dne posljedice.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Rade Kalanj<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Autor uzima melankoliju ljevice kao prvorazredni kulturni kapital \u010dovje\u010danstva, u osnovi polaze\u0107i od Benjaminove ideje o melankoliji kao epistemolo\u0161koj paradigmi. Ovo \u0107e djelo rado \u010ditati pristalice i neprijatelji ljevice. Prvi mo\u017eda zbog potrebe za melankolijom, kao \u0161to i autor dokazuje u ovoj knjizi, a drugi zbog zluradosti koja je emocija koliko politi\u010dka toliko i ljudska.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Vjeran Katunari\u0107<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za Traversa melankolija nije samo negativni osje\u0107aj ni patolo\u0161ko stanje \u017ealosti za starim, slavljenje poraza. Ona mo\u017ee biti izvor otpora, neodvojiva je od borbi i nada, od utopija i revolucija, \u010diji je ona dijalekti\u010dki dvojnik. Ona je dio strukture osje\u0107aja ljevice, ona poti\u010de i nadahnjuje njenu kriti\u010dku misao i strategijsku refleksiju. Takva melankolija je izvor kriti\u010dkog nepristranog samoispitivanja i prou\u010davanja neuspjelih revolucija i njihovih \u017ertava.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Slaven Ravli\u0107<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11626,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-11625","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/melankolija_ljevice.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54528","url_meta":{"origin":11625,"position":0},"title":"Amerika u 50 pojmova","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Projekat koji je rezultirao objavljivanjem knjige \u201eAmerika u 50 pojmova\u201c pokrenut je u januru 2026. godine, pod pokroviteljskom Ameri\u010dke ambasade u Beogradu, s ciljem obele\u017eavanja 250. godi\u0161njice Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Dva i po veka od progla\u0161enja Deklaracije nezavisnosti Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava pru\u017eila su idealan povod da se mnogobrojne teme o\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":11625,"position":1},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":11625,"position":2},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54592","url_meta":{"origin":11625,"position":3},"title":"Rashid I. Khalidi, &#8220;Stogodi\u0161nji rat protiv Palestine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrabro, briljantno i referentno, ovo izvanredno djelo s polja povijesne znanosti tako\u0111er obiluje dramati\u010dno\u0161\u0107u i zapanjuju\u0107om naracijom. Khalidi iznosi uvjerljive dokaze za preispitivanje konvencionalnog zapadnja\u010dkog poimanja spomenute teme, a njegova knjiga predstavlja prekretnicu u prou\u010davanju arapsko-izraelskog sukoba. Avi Shlaim, autor knjige The Iron Wall: Israel and the Arab World Stogodi\u0161nji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":11625,"position":4},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, &#8220;Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52990,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52990","url_meta":{"origin":11625,"position":5},"title":"Kliofest prvi put u Pore\u010du","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu XIII. Festivala povijesti Kliofest, Pore\u010d je po prvi put bio doma\u0107in regionalnih zbivanja. Program se odr\u017eao u Srednjoj \u0161koli Mate Balote, gdje su stru\u010dnjaci, arhivisti, muzealci i profesori kroz niz predavanja u\u010denicima i javnosti pribli\u017eili istarsku povijest \u2013 od arhivske gra\u0111e i mati\u010dnih knjiga do uloge \u017eena, glagolja\u0161ke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Foto_Zvonimir_Guzic.jpg?fit=730%2C487&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Foto_Zvonimir_Guzic.jpg?fit=730%2C487&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Foto_Zvonimir_Guzic.jpg?fit=730%2C487&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Foto_Zvonimir_Guzic.jpg?fit=730%2C487&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11625","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11625"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11625\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11627,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11625\/revisions\/11627"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11626"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11625"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11625"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11625"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}