{"id":11625,"date":"2018-10-12T21:52:24","date_gmt":"2018-10-12T21:52:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11625"},"modified":"2018-10-12T21:52:24","modified_gmt":"2018-10-12T21:52:24","slug":"enzo-traverso-melankolija-ljevice-snaga-jedne-skrivene-tradicije-xix-xx-stoljece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11625","title":{"rendered":"Enzo Traverso, \u201cMelankolija ljevice. Snaga jedne skrivene tradicije (XIX. \u2013 XX. stolje\u0107e)\u201d"},"content":{"rendered":"

Nakon knjige \u201cNova lica fa\u0161izma\u201d, izdava\u010d TIM press objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje \u201cMelankolije ljevice. Snaga jedne skrivene tradicije (XIX. \u2013 XX. stolje\u0107e)\u201d, jo\u0161 jedne knjige intelektualnog povjesni\u010dara Enza Traversa.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Melankolija ljevice<\/strong><\/p>\n

Snaga jedne skrivene tradicije (XIX. \u2013 XX. stolje\u0107e)<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Enzo Traverso<\/p>\n

 <\/p>\n

Melankolija ljevice nije nova. Nije iskrsnula u osvit XXI. stolje\u0107a kao pojava koju treba odgonetnuti, pozdraviti ili oplakati. To nije bolest ljevice \u2013 patolo\u0161ka tuga \u2013 kao \u0161to bi mogla sugerirati povr\u0161na primjena freudovskih kategorija. Povijesni ju je zaokret 1989. godine naprosto otkrio, nije ju stvorio. Melankolija ljevice uvijek je postojala, diskretna, srame\u017eljiva, \u010desto podzemna, u ve\u0107ini slu\u010dajeva protjerana iz slu\u017ebenih diskursa, cenzurirana propagandom i uvijek spremna da se bjelodano o\u010dituje. Nazvao sam je \u201eskrivenom tradicijom\u201c, preuzimaju\u0107i tu definiciju od Hanne Arendt.<\/p>\n

 <\/p>\n

Melankolija o kojoj je rije\u010d u ovoj knjizi jest melankolija kulture koja ne izra\u017eava sa\u017ealjenje nad \u017ertvama ve\u0107 ih nastoji otkupiti, koja robove vidi kao pobunjene subjekte, ne kao objekte suosje\u0107anja. Dana\u0161nji normativni diskurs koji liberalnu demokraciju i tr\u017ei\u0161nu ekonomiju postulira kao prirodni poredak svijeta i stigmatizira utopije XX. stolje\u0107a ne ostavlja nikakva mjesta melankoliji ljevice. On je naprosto smatra krivom, tako da njezina sklonost subverzivnim anga\u017emanima u pro\u0161losti zaslu\u017euje samo osudu i zahtijeva samo poricanje.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Broj stranica: 240<\/p>\n

Naslov izvornika: M\u00e9lancolie de gauche. La force d\u2019une tradition cach\u00e9e (XIXe-XXIe si\u00e8cle)<\/p>\n

Jezik izvornika: francuski<\/p>\n

Godina izdanja: 2018.<\/p>\n

Prijevod: Rade Kalanj<\/p>\n

 <\/p>\n

Prelistaj uzorak<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/melankolija-ljevice\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Recenzije<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Enzo Traverso je vrlo kriti\u010dan prema povijesnoj svijesti ljevice. \u017deli naime re\u0107i da joj je svojstvena sklonost koja se mo\u017ee sa\u017eeti u postavci \u201eSve treba po\u010deti iznova\u201c. A to nije ni\u0161ta drugo do nedostatak memorije, nedostatak koji ima oslabljuju\u0107i u\u010dinak, lo\u0161e kratkoro\u010dne i dugoro\u010dne posljedice.<\/p>\n

 <\/p>\n

Rade Kalanj<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Autor uzima melankoliju ljevice kao prvorazredni kulturni kapital \u010dovje\u010danstva, u osnovi polaze\u0107i od Benjaminove ideje o melankoliji kao epistemolo\u0161koj paradigmi. Ovo \u0107e djelo rado \u010ditati pristalice i neprijatelji ljevice. Prvi mo\u017eda zbog potrebe za melankolijom, kao \u0161to i autor dokazuje u ovoj knjizi, a drugi zbog zluradosti koja je emocija koliko politi\u010dka toliko i ljudska.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vjeran Katunari\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Za Traversa melankolija nije samo negativni osje\u0107aj ni patolo\u0161ko stanje \u017ealosti za starim, slavljenje poraza. Ona mo\u017ee biti izvor otpora, neodvojiva je od borbi i nada, od utopija i revolucija, \u010diji je ona dijalekti\u010dki dvojnik. Ona je dio strukture osje\u0107aja ljevice, ona poti\u010de i nadahnjuje njenu kriti\u010dku misao i strategijsku refleksiju. Takva melankolija je izvor kriti\u010dkog nepristranog samoispitivanja i prou\u010davanja neuspjelih revolucija i njihovih \u017ertava.<\/p>\n

 <\/p>\n

Slaven Ravli\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11626,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-11625","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/melankolija_ljevice.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":11625,"position":0},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":11625,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52990,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52990","url_meta":{"origin":11625,"position":2},"title":"Kliofest prvi put u Pore\u010du","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu XIII. Festivala povijesti Kliofest, Pore\u010d je po prvi put bio doma\u0107in regionalnih zbivanja. Program se odr\u017eao u Srednjoj \u0161koli Mate Balote, gdje su stru\u010dnjaci, arhivisti, muzealci i profesori kroz niz predavanja u\u010denicima i javnosti pribli\u017eili istarsku povijest \u2013 od arhivske gra\u0111e i mati\u010dnih knjiga do uloge \u017eena, glagolja\u0161ke\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Foto_Zvonimir_Guzic.jpg?fit=730%2C487&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Foto_Zvonimir_Guzic.jpg?fit=730%2C487&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Foto_Zvonimir_Guzic.jpg?fit=730%2C487&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Foto_Zvonimir_Guzic.jpg?fit=730%2C487&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":11625,"position":3},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53029,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53029","url_meta":{"origin":11625,"position":4},"title":"Sa\u0161a Vukovi\u0107, “Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je 2026. knjiga Sa\u0161e Vukovi\u0107a, \"Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine\", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu. Rijeka, Slavonija i Me\u0111imurje bili su sredi\u0161ta hrvatsko-ma\u0111arskih teritorijalnih prijepora tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Na\u0161e \u010desto povr\u0161no znanje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081","url_meta":{"origin":11625,"position":5},"title":"Promocija knjige Ankice \u010cakardi\u0107 “Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Utorak, 16. lipnja 2026. u 19:00 sati Knji\u017eara Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb) Sudjeluju: Ankica \u010cakardi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d, Ana Maskalan Moderira: Roman Simi\u0107 Studija Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11625","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11625"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11625\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11627,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11625\/revisions\/11627"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11626"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11625"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11625"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11625"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}