Novoprona\u0111eni ulomak Lumbarajske psefizme, monumentalnog starogr\u010dkog kamenog natpisa iz 3. stolje\u0107a koji dokumentira osnivanje gr\u010dke kolonije na Kor\u010duli i jedan od najzna\u010dajnijih spomenika gr\u010dke civilizacije u Hrvatskoj, predstavljen je u utorak u zagreba\u010dkom Arheolo\u0161kom muzeju u kojemu se taj vrijedni pronalazak \u010duva.<\/p>\n
U sklopu istra\u017eivanja koja od 2007. provodi Hrvoje Potrebica<\/strong> ove godine prona\u0111en je novi ulomak natpisa koji je, s obzirom da je rije\u010d o dijelu postoje\u0107eg spomenika, predan Arheolo\u0161kom muzeju, s namjerom da se integrira u cjeloviti spomenik. Psefizma sadr\u017ei odluku kojom se reguliraju imovinski odnosi gr\u010dkih naseljenika na Kor\u010duli i popis naseljenika.<\/p>\n “Arheolo\u0161ka istra\u017eivanja na tom podru\u010dju po\u010dela su prije vi\u0161e od jednog stolje\u0107a upravo pronalascima prvih ulomaka psefizme, a jednu od va\u017enih uloga imao je i Arheolo\u0161ki muzej u Zagrebu”, rekao je Potrebica prigodom sve\u010dane primopredaje tog spomenika od nacionalne i svjetske va\u017enosti.<\/p>\n Dodao je kako Lumbarda posjeduje golemi arheolo\u0161ki potencijal u smislu za\u0161tite kulturne ba\u0161tine i u smislu istra\u017eiva\u010dke komponente. “Radimo evidenciju ba\u0161tine na tom podru\u010dju, shvatili smo da istra\u017eivanje nalazi\u0161te po nalazi\u0161te nema smisla, ve\u0107 smo po\u010deli promatrati prostor onako kako ga promatra moderna arheolo\u0161ka znanost, kao arheolo\u0161ki krajolik”, napomenuo je.<\/p>\n Potrebica smatra kako se treba napraviti za\u0161tita i prezentacija helenisti\u010dke cisterne u Lumbardi u kojoj su prona\u0111eni dijelovi psefizme i koja svjedo\u010di i o tome koliku je va\u017enost imala za tada\u0161nje stanovni\u0161tvo.<\/p>\n Novosti aktualnog otkri\u0107a, desnog ugla spomenika koji sadr\u017ei zavr\u0161etke prvih desetak redaka teksta u kojemu se nalaze va\u017eni povijesni podaci, predstavila je Jelena Marohni\u0107<\/strong>, docentica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n Iako su \u010ditanja tog dijela spomenika jo\u0161 u tijeku, jasno je da su se dosada\u0161nje spoznaje promijenile. “Novi ulomak spaja se s malim ulomkom objavljenim 2005., povr\u0161ina mu je jako o\u0161te\u0107ena te je pri \u010ditanju va\u017eno 3D modeliranje koje omogu\u0107uje da se pro\u010dita i ono \u0161to se ne vidi golim okom”, rekla je.<\/p>\n “Op\u0107e je poznato da se na po\u010detku teksta zaziva sre\u0107a, da se dokument datira po hijeromnamonu, a nakon prve lakune se spominju Isejci, no na novom ulomku se \u010dita rije\u010d arhegeti, osniva\u010di”, ustvrdila je Marohni\u0107.<\/p>\n Novost je i da prvi naseljenici nisu dobili samo po tri pletra poljoprivrednog zemlji\u0161ta kako se mislilo ranije, nego po pletar i tri susjedna, a otkrilo se i da se spominje nacrt u koji se upisuje gdje je svaki naseljenik dobio zemlju.<\/p>\n “Lumbarajska psefizma nije samo izniman arheolo\u0161ki spomenik, nego i pravni, s obzirom da je to dekret narodne skup\u0161tine o utemeljenju nove kolonije i podjeli zemlje, ali to je ujedno i simbol koji danas spaja Gr\u010dku i Hrvatskoj”, rekao je Sanjin Miheli\u0107<\/strong>, ravnatelj Arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu u prigodi sve\u010dane primopredaje psefizme.<\/p>\n Najavio je da \u0107e se tijekom idu\u0107e godine u tom muzeju odr\u017eati najmanje desetak predavanja i doga\u0111anja znanstveno-popularnog programa posve\u0107enog Lumbarajskoj psefizmi, a ona \u0107e biti i jedna od tema na Me\u0111unarodnoj konferenciji o arheolo\u0161kom turizmu u svibnju 2019.\u00a0 u Zagrebu.<\/p>\n Izaslanik ministrice kulture Republike Hrvatske Zoran Wiewegh<\/strong> podsjetio je na dobru kulturnu suradnju s Gr\u010dkom proteklih godina, a o\u010dekuje da \u0107e broj programa u skorije vrijeme biti jo\u0161 ve\u0107i.<\/p>\n Ve\u0107 u prvoj polovici 2020. organizirat \u0107e se razmjene arheolo\u0161kih izlo\u017ebi dviju dr\u017eava, a nositelji programa su nacionalni arheolo\u0161ki muzeji u Ateni i u Zagrebu. Prva izlo\u017eba odr\u017eat \u0107e se u Hrvatskoj.<\/p>\n “S obzirom da je cilj prikazati arheolo\u0161ku ba\u0161tinu i bogatstvo gr\u010dke civilizacije u zapadnom svijetu u tom svjetlu je i nalaz Lumbarajske psefizme od iznimnog zna\u010daja”, naglasio je, obe\u0107av\u0161i tim arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima daljnju potporu Ministarstva kulture.<\/p>\n Stavros Tsiepas<\/strong>, gr\u010dki veleposlanik u Hrvatskoj, pohvalio je dobru kulturnu suradnju dviju zemalja, izraziv\u0161i nadu da \u0107e ona jo\u0161 ja\u010dati.<\/p>\n “Napravili smo prve kontakte, a ovisi o birokraciji kako \u0107e se nastaviti i pro\u0161iriti suradnja koja \u0107e biti jedinstvena s obzirom da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u Europskoj uniji gdje nalazi\u0161ta gr\u010dke ba\u0161tine nisu pokradena”, rekao je.<\/p>\n “Impresionirala me i jako visoka kvaliteta arheologa i sveu\u010dili\u0161nih profesora u Hrvatskoj koji se bave rimskom i gr\u010dkom arheologijom, \u0161to je temelj za realizaciju dobrih programa”, ustvrdio je.<\/p>\n <\/p>\n 1877. mje\u0161tanin na\u0161ao prvi ulomak natpisa<\/p>\n <\/p>\n Op\u0107ina Lumbarda zainteresirana je za za\u0161titu i prezentaciju tog lokaliteta, potencijalne kulturno-turisti\u010dke atrakcije. “Lumbarda je krajem 19. stolje\u0107a, kada je otkriven segment psefizme, na velika vrata u\u0161la u svijet arheologije, a u 141 godini otkad je na\u0161 mje\u0161tanin Bo\u017eo Kr\u0161ini\u0107<\/strong> otkrio prve komade psefizme nikad kao u zadnjih deset godina nije bilo tako ozbiljnog istra\u017eivanja”, ocijenio je Igor Kr\u0161ini\u0107<\/strong>, na\u010delnik Op\u0107ine Lumbarda.<\/p>\n Kr\u0161ini\u0107 je zadovoljan suradnjom lokalne samouprave s timom arheologa te je obe\u0107ao daljnju potporu, pozvav\u0161i Ministarstvo kulture i druge institucije da izdvoje \u0161to vi\u0161e sredstava za istra\u017eivanja u budu\u0107em razdoblju.<\/p>\n Prvi ulomci Lumbarajske psefizme prona\u0111eni su 1877. na bre\u017euljku Koludrtu u ru\u0161evinama srednjovjekovne crkve. Spomenik se sastoji od dva dijela – zaklju\u010dka kojim je narodna skup\u0161tina utemeljila koloniju i podijelila zemlju doseljenicima te popisa oko dvije stotine kolonista koji su razvrstanih u trima dorskim plemenima Dimanima, Hilima i Pamfilima.<\/p>\n <\/p>\n Izvor:<\/p>\n <\/p>\n HINA<\/p>\n <\/p>\n https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/top\/lumbarajska-psefizma-predstavljen-novopronadeni-ulomak-kamenog-natpisa-iz-3-stoljeca-dokument-osnivanja-drevne-grcke-kolonije-na-korculi\/7897347\/<\/a><\/p>\n <\/p>\n https:\/\/www.culturenet.hr\/default.aspx?id=86695<\/a><\/p>\n <\/p>\n