Povjesni\u010dar Nevenko Bartulin za portal Historiografija.hr kratko je komentirao prikaz rasnih zakona u Leljakovom filmu \u201eMit o Jasenovcu\u201c koji je na\u017ealost ovih dana pred punim dvoranama predstavljen \u0161irom Hrvatske.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
\u017delio bih svratiti pozornost na jedan detalj iz filma o Jasenovcu Romana Leljaka \u010diji je uvod prikazan u emisiji ‘Bujica’ (napominjem dakle da jo\u0161 nisam imao priliku pogledati cijeli film). Naime, u uvodu je Leljak (odnosno pripovjeda\u010d) zaklju\u010dio, bez ikakvog stvarnog dokaza, da je NDH bila primorana usvojiti ‘rasni zakon’ 30. travnja 1941. jer, u suprotnom slu\u010daju, Njema\u010dki Reich ne bi dozvolio stvaranje hrvatske vojske (\u0161to je Njema\u010dka navodno u\u010dinila s ukazom na isti dan \u2013 30. travnja i to samo zbog usta\u0161kog prihva\u0107anja rasnih zakona). Dakle rasni zakoni su navodno usvojeni jedino zbog njema\u010dkog pritiska. No ova \u2013 hrvatskim nacionalistima \u2013 omiljena teza je sasvim pogre\u0161na. Uostalom, da se poslu\u017eim sa samo jednim primjerom iz druge osovinske dr\u017eave: Slova\u010dka, koja se potpuno nalazila u njema\u010dkoj interesnoj sferi, nije usvojila rasne zakone \u2013 kakvi su postojali u Reichu i NDH \u2013 sve do rujna 1941. godine. Dodu\u0161e, prva anti\u017eidovska odredba je usvojena u novoj slova\u010dkoj dr\u017eavi u travnju 1939., ali ta odredba je definirala \u017didove u prvom redu na vjerskoj, a ne rasnoj osnovi.<\/p>\n
<\/p>\n
(O tome sam pisao u svom \u010dlanku, ‘The Question of the Honorary Aryans in the NDH’, objavljenom na web-portalu Historiografija.hr po\u010detkom ove godine.)<\/p>\n
<\/p>\n
U prilogu zainteresirane \u010ditatelje upu\u0107ujem na presliku prve stranice \u201eHrvatskog naroda\u201c \u2013 glasila hrvatskog usta\u0161kog pokreta od 19. travnja 1941. u kojem je objavljena vijest o prvoj odredbi o \u017didovima donesenoj u NDH 18. travnja 1941. (dakle samo tri dana nakon \u0161to je Paveli\u0107 stigao u Zagreb).<\/p>\n
<\/p>\n
Hrv_narod_Zidovi_1941<\/a><\/strong><\/p>\n <\/p>\n Nadalje, svratio bih pozornost na sljede\u0107e zapa\u017eanje Petra Macuta u poglavlju o antisemitizmu u hrvatskome katoli\u010dkom tisku iz njegove knjige U sjeni kri\u017ea, samokresa i no\u017ea. Katoli\u010dki tisak u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj<\/em> koje je objavljeno na web-stranici Historiografija.hr 2016. godine (http:\/\/historiografija.hr\/prikazi.php?id=236042<\/a>):<\/p>\n <\/p>\n U broju <\/em>Hrvatskoga glasa od 17. travnja 1941. na petoj stranici nalazi se tekst \u201eUpozorenje zagreba\u010dkim \u017didovima.\u201c<\/em><\/p>\n <\/p>\n \u201eZagreb, 16.travnja. Opa\u017eeno je, da su neke \u017eidovske trgovine u Zagrebu svoje izloge ukrasile ne samo hrvatskim zastavama, nego i zastavama Njema\u010dkog Reicha, te razli\u010ditim usta\u0161kim emblemima. Upozoravaju se takve trgovine, da smjesta iz izloga uklone sve znakove koji su tim postupkom obe\u0161\u010da\u0161\u0107eni. Hrvatske vlasti vode to\u010dno ra\u010duna o takvim postupcima i svi oni, koji budu zate\u010deni u takvom ne\u010dasnom poslu iskusit \u0107e najte\u017ee kazne. (HDNU)\u201c<\/em><\/p>\n <\/p>\n Potrebno je napomenuti da je Joso Dumand\u017ei\u0107 preuzimaju\u0107i \u201eNa\u010delstvo Slobodnog i Kraljevskog grada Zagreba\u201c uputio proglas svim gra\u0111anima grada Zagreba 11. travnja, u kojem ih poziva da u ime progla\u0161enja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske okite svoje ku\u0107e hrvatskim i njema\u010dkim zastavama. O\u010dito je da, i prije nego \u0161to je to formalno-pravno izvedeno nizom zakonskih odredbi, odmah u po\u010detku odlu\u010deno da se \u017didove ne\u0107e brojati me\u0111u gra\u0111ane. To je klju\u010dan uvid koji slabi argumente onih povjesni\u010dara koji smatraju presudnim utjecaj nacista na unutra\u0161nju politiku vlade nakon 10. travnja 1941. godine. Prisutnost Nijemaca u Zagrebu sigurno nije bila olak\u0161avaju\u0107a okolnost usta\u0161kim vlastima, ali otpora vrijednog spomena, ‘dr\u017eanja u ladicama’ odre\u0111enih zakona koji \u0107e biti objavljeni ve\u0107 30. travnja 1941. godine, nije bilo. Taj se argument mogao upotrebljavati ako se bilo potrebno nekome opravdavati zbog \u010dega su propisani i zbog \u010dega se okrutno provode antisemitski zakoni. Ne treba tako\u0111er zaboraviti da je nasilje prema \u017didovima samo dio okrutnosti koja je do\u0161la na njema\u010dkim tenkovima i u usta\u0161kim autobusima iz Italije. Srbi i komunisti \u2013 uvijek i iznova apostrofirani kao Srbi i \u017didovi \u2013 bili su glavna meta bijesa i osvete, a kasnije namjere sustavnog uklanjanja s teritorija Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Ako je kojim slu\u010dajem \u017eidovska zajednica u NDH koji puta poslu\u017eila kao ‘moneta za potkusurivanje’, to nikada nije bilo stoga \u0161to su je slu\u017ebene usta\u0161ke vlasti \u017eeljele spasiti, nego samo jo\u0161 i vi\u0161e iskoristiti.<\/em><\/p>\n <\/p>\n Tako\u0111er bih \u017eelio svratiti pozornost na odli\u010dan \u010dlanak o rasnim zakonima Vladimira Geigera \u201e’Dokon pop i jari\u0107e krsti’ ili jesu li postojali rasni zakoni u NDH?\u201c objavljen na portalu Historiografija.hr 2016. godine (http:\/\/historiografija.hr\/?p=1991<\/a>), a zainteresirane \u010ditatelje upu\u0107ujem i na moj spomenuti \u010dlanak o po\u010dasnim arijevcima u NDH (http:\/\/historiografija.hr\/?p=8534<\/a>).<\/p>\n <\/p>\n Nevenko Bartulin<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n
\n