{"id":11461,"date":"2018-09-29T22:16:44","date_gmt":"2018-09-29T22:16:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11461"},"modified":"2018-09-29T22:48:40","modified_gmt":"2018-09-29T22:48:40","slug":"ivo-banac-polemicki-o-knjizi-jugoslavija-u-istorijskoj-perspektivi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11461","title":{"rendered":"Ivo Banac polemi\u010dki o knjizi “Jugoslavija u istorijskoj perspektivi”"},"content":{"rendered":"

Prenosimo polemi\u010dki osvrt povjesni\u010dara Ive Banca\u00a0o knjizi “Jugoslavija u istorijskoj perspektivi” (Beograd 2017) objavljen\u00a0na portalu\u00a0\u010dasopisa “Behar”, uz komentar Branimira Jankovi\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Behar<\/p>\n

 <\/p>\n

Jo\u0161 jednom o Jugoslaviji<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Pi\u0161e: Ivo Banac<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Latinka Perovi\u0107 i dr., ur. Jugoslavija u istorijskoj perspektivi<\/em>. Helsin\u0161ki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zbirka pred nama, za koju je odgovorno \u0161esnaestero autora, petero urednika, troje recenzenata, jedna (rastresena) lektorica, jedno ministarstvo vanjskih poslova (BRD) i jedna civilna udruga, gotovo je savr\u0161ena preslika same Jugoslavije: zasnovana na dvojbenim predajama, potaknuta stvarnim interesima i propalim nadama, lo\u0161e projektirana, razli\u010dito protuma\u010dena od sudionika, sklepana od uradaka raznovrsnih autora posve nejednakih u znanju, nastojanju i op\u0107em intelektualnom dometu, neure\u0111ena i pomalo zapu\u0161tena, ukratko ne\u0161to bez naro\u010ditih izgleda \u2012 poput Jugoslavije. Pored svega, na Jugoslaviju bi se doista moglo gledati u \u201eistorijskoj perspektivi\u201c da na putu nema razmjerno mnogo dokaza kako je ovdje ponajvi\u0161e ipak rije\u010d o perspektivi, od koje se mnogo o\u010dekuje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Cijeli tekst dostupan je na poveznici:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/behar.hr\/jos-jednom-o-jugoslaviji\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Tekst je prenesen i na sljede\u0107im portalima:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/direktno.hr\/direkt\/banac-o-knjizi-srpskog-hho-a-u-kojoj-je-i-goldsteinov-tekst-da-sam-jugoslaven-bolje-bih-jugoslaviju-znao-braniti-134049\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.zurnalist.online\/blog\/salon\/jos-jednom-o-jugoslaviji\/2902\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Komentar<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Va\u017eno je naravno \u0161to je Ivo Banac \u2013 specijalist za povijest Jugoslavije i povjesni\u010dar \u0161irokog znanja, kriti\u010dkih sudova i precizno elaboriranih teza \u2013 kriti\u010dki komentirao odre\u0111ene teze i tvrdnje u pojedinim \u010dlancima te uredni\u010dko prire\u0111ivanje i \u0161ire zna\u010denje zbornika Jugoslavija u istorijskoj perspektivi<\/em>. Komentirao bih tom prigodom uglavnom nekoliko op\u0107ih napomena koje bitno odre\u0111uju \u010ditav Ban\u010dev osvrt.<\/p>\n

 <\/p>\n

Banac uvodno smatra da se ideologija nacionalizma nedovoljno slojevito prikazuje u knjizi i da ga se dr\u017ei glavnim ideolo\u0161kim neprijateljem (iako su npr. \u201cnacionalizam i liberalizam u modernosti funkcionirali gotovo kao blizanci\u201d itd.). No jasno je da se u slu\u010daju povijesti Jugoslavije govori o suvremenom nacionalizmu koji se kod nas odavno odvojio od liberalizma te koji iza sebe ima iskustvo ekstremnog nacionalizma i me\u0111usobno sukobljenih etni\u010dkih nacionalizama tijekom Drugog svjetskog rata i ratova 1990-ih godina. I da op\u0107enito prema ideologiji nacionalizma prete\u017eno izostaje kriti\u010dki odmak u historiografiji, javnosti, politici. Banac kriti\u010dki navodi i da \u201cnacionalizam\u201d funkcionira kao rije\u010d \u010dije imenovanje zna\u010di odmah i presu\u0111ivanje, ali sli\u010dno ve\u0107 dugo funkcionira i rije\u010d \u201cJugoslavija\u201d, ni\u0161ta manje na\u017ealost ni kod Banca u cijelom njegovom osvrtu.<\/p>\n

 <\/p>\n

O tome posebno svjedo\u010di Ban\u010dev zvu\u010dni zaklju\u010dak \u201cda sam Jugoslaven, bolje bih Jugoslaviju znao braniti\u201d. Tu smo dakako ne samo na terenu ozna\u010davanja koje je kritizirao kod upotrebe pojma nacionalizam nego na\u017ealost i etiketiranja, \u0161to ga je primjerice portal Direktno.hr preuzeo zatim kao izravno diskreditiranje u vidu naslova \u201eBanac o knjizi srpskog HHO-a u kojoj je i Goldsteinov tekst: Da sam Jugoslaven, bolje bih Jugoslaviju znao braniti<\/a>\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tako intonirani kriti\u010dki komentari ne odlikuju mnoge rasprave o povijesti Jugoslavije u kojima je Banac prethodno sudjelovao (npr. \u201eLatinka Perovi\u0107, Ivo Banac, Dubravko Lovrenovi\u0107: O raspadu Jugoslavije<\/a>\u201c) te ih iz toga razloga vi\u0161e preporu\u010dujem zainteresiranim \u010ditateljima. Nije problem u me\u0111uvremenu promijenjenim stavovima i pozicijama nego u intoniranju rasprave u kojoj argumentiranje nekih kriti\u010dkih sudova postaje manje va\u017eno ili jednostavno ne uzima u obzir sve \u0161to je relevantno.<\/p>\n

 <\/p>\n

Osim na spomenutom primjeru ocjene nacionalizma, sli\u010dno vrijedi i za sljede\u0107i Ban\u010dev kriti\u010dki sud: \u201eNjemu je po\u017eeljno osporiti teleolo\u0161ke argumente \u201enacionalnih historiografija\u201c kako se jugoslavenska zajednica morala raspasti. To je ve\u0107 te\u017ee, jer se Jugoslavija (koliko znamo) doista raspala.\u201c Napomenu da nacionalne historiografije teleolo\u0161ki tuma\u010de da se Jugoslavija morala raspasti Banac lakonski odbija, sugeriraju\u0107i \u010ditateljima katkad implicitno katkad eksplicitno da je rije\u010d o apologiji Jugoslavije, jugonostalgiji ili nekoj drugoj imaginarnoj jugoslavenskoj poziciji (\u0161to je ina\u010de provodna nit Ban\u010deva osvrta), a ne uobi\u010dajeni historiografski naputak. Izricali su ga primjerice Hannes Grandits i Holm Sundhaussen u \u010dlanku \u201eJugoslavija \u0161ezdesetih godina: protiv teleolo\u0161kog pristupa u istra\u017eivanju<\/a>\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ironiziranje i izrugivanje, prisutno kroz \u010ditav osvrt, usmjerava se na vi\u0161e mjesta i na namjeru, izre\u010denu u uvodu zbornika, za pru\u017eanjem \u201eprvenstveno mladim generacijama dovoljno informacija i analiza da naprave uvid u \u0161iri kontekst od onog koji im se nudi\u201c, potpuno prelaze\u0107i preko toga da je rije\u010d o tome da se o povijesti Jugoslavije iznesu informacije i konteksti, analize i tuma\u010denja koji ne dolaze samo iz mononacionalne perspektive.<\/p>\n

 <\/p>\n

Osim toga, Banac iznosi kritike pojedinih re\u010denica, tvrdnji i teza naj\u010de\u0161\u0107e neovisno od cjeline odre\u0111enog \u010dlanka, stoga ni za one \u010dlanke za koje izrijekom ka\u017ee da su \u201erelativno uspje\u0161ni\u201c ili ulaze \u201eme\u0111u bolja ostvarenja\u201c, odnosno \u201enisu nezanimljivi\u201c, uglavnom ne navodi zbog \u010dega su takvi. Postavlja se me\u0111utim pitanje da li bi takvo navo\u0111enje onda nu\u017eno utjecalo i na modificiranje negativne ocjene zbornika.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ne \u017eelim nikako re\u0107i da ne stoje odre\u0111ene Ban\u010deve kritike. Osobno mislim da je primjerice na\u010delno to\u010dna kriti\u010dka napomena da je re\u017eim \u201esvaki put kad je zemlja bila na rubu sistemske preobrazbe stisnuo ko\u010dnicu, primijenio represiju i potvrdio logiku jednopartijske diktature\u201c. Ili pak da su \u010dlanci u zborniku tehni\u010dki mogli biti ujedna\u010deniji.<\/p>\n

 <\/p>\n

No uz uvijek dobrodo\u0161lu stru\u010dnu kritiku ovdje je ipak vi\u0161e rije\u010d o tome da se zbornik i autore u njemu unaprijed ozna\u010di kao projugoslavenske, \u0161to je u znatnom dijelu javnosti klju\u010dni argument za daljnje etiketiranje i diskreditiranje. Stoga za zainteresirane stru\u010dne \u010ditatelje \u2013 koji \u017eele razviti vlastito cjelovitije kriti\u010dko vrednovanje zbornika i \u010dlanaka u njemu \u2013 Ban\u010dev osvrt nikako ne bi trebao biti zadnja rije\u010d u tome.<\/p>\n

 <\/p>\n

Branimir Jankovi\u0107<\/p>\n

Urednik portala Historiografija.hr<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":8233,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-11461","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/Jugoslavija-u-istorijskoj.jpg?fit=652%2C423&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53828,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53828","url_meta":{"origin":11461,"position":0},"title":"Dokumentarni serijal “Titova Jugoslavija” Hrvoja Klasi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prikazivanje \u0161estodijelnog dokumentarnog serijala \"Titova Jugoslavija\" autora Hrvoja Klasi\u0107a zapo\u010delo je 23. svibnja 2026, a epizode \u0107e se na portalu vidatv.hr i YouTube kanalu Vide TV emitirati svake subote u 20 sati. Istodobno, serijal se petkom u 20 sati emitira u Crnoj Gori na Televiziji Vijesti, a srijedom u 20\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":11461,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":11461,"position":2},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, “Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52185,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52185","url_meta":{"origin":11461,"position":3},"title":"Centar za nenasilnu akciju, \u201cDogovorena pravda – sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem 2025. godine objavljena je knjiga Dogovorena pravda - sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u izdanju Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo - Beograd), regionalne mirovne organizacije koja se bavi izgradnjom trajnog mira u regiji kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja te radom na konstruktivnom\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":11461,"position":4},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a “Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.” u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":11461,"position":5},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11461","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11461"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11461\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11475,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11461\/revisions\/11475"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8233"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11461"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11461"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11461"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}