{"id":11367,"date":"2018-09-24T07:57:18","date_gmt":"2018-09-24T07:57:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11367"},"modified":"2018-09-24T07:57:18","modified_gmt":"2018-09-24T07:57:18","slug":"tribina-ief-a-transwork-slucaj-uljanik-iz-radnicke-novinarske-i-antropoloske-perspektive","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11367","title":{"rendered":"Tribina IEF-a (TRANSWORK): Slu\u010daj Uljanik iz radni\u010dke, novinarske i antropolo\u0161ke perspektive"},"content":{"rendered":"<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">U ponedjeljak, 24. rujna u 13.00 sati u sklopu ciklusa Tribina IEF-a i projekta HRZZ-a &#8220;Transformacija rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj&#8221; (TRANSWORK) u knji\u017enici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu (\u0160ubi\u0107eva 42, V. kat) odr\u017eat \u0107e se izlaganja pod naslovom:<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">Slu\u010daj Uljanik iz radni\u010dke, novinarske i antropolo\u0161ke perspektive<\/span><\/strong><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">Analizi sada\u0161njeg stanja u Uljaniku, pulskom brodogradili\u0161tu \u201eu problemima\u201c, pristupit \u0107emo iz triju raznorodnih perspektiva. O stanju u brodogradili\u0161tu govorit \u0107e suosniva\u010d Sto\u017eera za obranu brodogradnje &#8211; Uljanik i konstruktor trupa Marko Alvi\u017e. On \u0107e se, izme\u0111u ostalog, usredoto\u010diti na pitanje zna\u010daja brodogradili\u0161ta i brodogradnje za Grad, \u017dupaniju i dr\u017eavu, a pozabavit \u0107e se i utjecajem politike u pitanjima kao \u0161to su izbor strate\u0161kog partnera, odnosno, fokusiranje na turizam. Napokon, izlagat \u0107e o osnivanju i ciljevima Sto\u017eera te o mogu\u0107im alternativama za Uljanik u budu\u0107nosti.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">Biv\u0161i novinar Glasa Istre Paulo Gregorovi\u0107 govorit \u0107e o medijskom pra\u0107enju rada brodogradili\u0161ta s naglaskom na razdoblje upravljanja sada\u0161nje uprave. Novinar je, tvrdi, jo\u0161 prije 11 godina upozoravao na problem Uljanika kao najzadu\u017eenijeg istarskog poduze\u0107a. Ni tada, kao ni danas, brodogradnja nije donosila zaradu ve\u0107inskim dioni\u010darima, a poduze\u0107e je opstajalo zahvaljuju\u0107i garancijama i jamstvima koje im je davala dr\u017eava pri \u010demu se, tvrdi Gregorovi\u0107, nitko u dr\u017eavi nije pobrinuo da analizira i prati naplatu tih poslova po danim jamstvima. Na Tribini \u0107e biti rije\u010di i o pritiscima na novinara od strane glavnog urednika novina, te o cenzuri.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">Napokon, o Uljaniku \u0107e biti rije\u010di i iz antropolo\u0161ke perspektive. Rije\u010d je o predstavljanju istra\u017eivanja Andyja Hodgesa koje je, po\u010detkom i sredinom ove godine, provedeno me\u0111u gra\u0111anima Pule i radnicima Uljanika. Bit \u0107e rije\u010di o narativima koji prate razvoj situacije u brodogradili\u0161tu i, jo\u0161 konkretnije, upravljanje brodogradili\u0161tem, te o iskustvima radnika nakon radni\u010dkih prosvjeda u sije\u010dnju, te u \u0161trajku u kolovozu ove godine. U \u017eari\u0161tu izlaganja bit \u0107e narativi o politici te o \u201esustavnom uni\u0161tavanju\u201c, sintagmi koju su politi\u010dari, radnici i gra\u0111ani Pule koristili na razli\u010dite na\u010dine. Izme\u0111u ostalog, i za aktiviranje gra\u0111ana i radnika na spa\u0161avanje brodogradili\u0161ta.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">MARKO ALVI\u017d u Uljaniku radi od 2005. godine. Po struci je hotelijersko-turisti\u010dki tehni\u010dar koji je polo\u017eio te\u010daj za osposobljavanje za poslove brodomontera u Uljaniku. Dodatno se obu\u010davao za radno mjesto konstruktora trupa i danas radi u odjelu tehnologije trupa. Dioni\u010dar je Uljanika i suosniva\u010d Sto\u017eera za obranu brodogradnje Uljanik &#8211; SZOB Uljanik.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">PAULO GRAGOROVI\u0106 bio je novinar Glasa Istre 23 godine. Kao sindikalni povjerenik tog lista svojedobno je podnio dvije kaznene prijave protiv Uprave i vlasnika Glasa Istre, a u vi\u0161e je navrata pozivao u nadzor Inspektorat rada. Pro\u0161le je godine u Glasu Istre dobio otkaz. Na skup\u0161tini Sindikata novinara Hrvatske ove je godine izabran za &#8211; povjerenika godine. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">ANDREW HODGES je socijalni antropolog, trenuta\u010dno zaposlen na Leibniz-Institutu za studije isto\u010dne i jugoisto\u010dne Europe u Regensburgu. U sklopu projekta \u201eTransformations from below\u201c istra\u017euje promjene u Uljaniku od 1980-ih do danas, s naglaskom na narativima radnika o poslu i o upravljanju brodogradili\u0161tem. Bavi se i navija\u010dima kao politi\u010dkim akterima u Hrvatskoj, a o ovoj je temi nedavno objavio i monografiju.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">Tribine vodi: ORLANDA OBAD<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">Izvori:<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.ief.hr\/\">http:\/\/www.ief.hr\/<\/a><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.ief.hr\/Portals\/0\/docs\/dogadjanja\/tribina_uljanik.pdf\">http:\/\/www.ief.hr\/Portals\/0\/docs\/dogadjanja\/tribina_uljanik.pdf<\/a><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/Institut-za-etnologiju-i-folkloristiku-236002576441992\/\">https:\/\/www.facebook.com\/Institut-za-etnologiju-i-folkloristiku-236002576441992\/<\/a><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/events\/1025239950989668\/\">https:\/\/www.facebook.com\/events\/1025239950989668\/<\/a><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11368,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11367","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/Slucaj-Uljanik.jpg?fit=1024%2C693&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":11367,"position":0},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53386,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53386","url_meta":{"origin":11367,"position":1},"title":"Tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva tribina u ciklusu Od\u00a0knji\u017eevnosti do teorije bit \u0107e posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu, potaknuta nedavno objavljenim prijevodima dviju utjecajnih studija iz ovog interdisciplinarnog podru\u010dja: Svjetske knji\u017eevne republike Pascale Casanova (1999; prev. Vanda Mik\u0161i\u0107, MeandarMedia, 2024) i Sociologije knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro (2014; prev.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":11367,"position":2},"title":"Tribina &#8220;Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":11367,"position":3},"title":"&#8220;Kali Sara&#8221;: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53651","url_meta":{"origin":11367,"position":4},"title":"Tribina &#8220;Tko bolje govori o pro\u0161losti: pisani izvori ili arheolo\u0161ki nalazi?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 22. svibnja 2026. s po\u010detkom u 18 sati, u velikoj dvorani zgrade \u00a0Doma Hrvatske mlade\u017ei (R. Bo\u0161kovi\u0107a 5, 23000 Zadar) odr\u017eati \u0107e se zadnja u okviru ovogodi\u0161njih tribina u organizaciji udruge studenata povijesti ISHA Zadar. Tribina je vezana uz \u010desto postavljeno pitanje \u201eTko bolje govori o pro\u0161losti?\u201c Svoja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53739,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53739","url_meta":{"origin":11367,"position":5},"title":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 28. svibnja 2026., u 18:00 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knji\u017enice Knji\u017enice grada Zagreba (Star\u010devi\u0107ev trg 4). Tribina se odr\u017eava u suradnji s projektom \u201eArhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.\u20131940.\u201c, koji se provodi na Institutu za povijest\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11367","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11367"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11367\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11369,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11367\/revisions\/11369"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11368"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11367"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11367"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11367"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}