{"id":11312,"date":"2018-09-19T15:09:05","date_gmt":"2018-09-19T15:09:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11312"},"modified":"2018-09-19T15:09:05","modified_gmt":"2018-09-19T15:09:05","slug":"izlozba-fotografija-nade-males-o-tvornici-dalmatinka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11312","title":{"rendered":"Izlo\u017eba fotografija Nade Male\u0161 o tvornici Dalmatinka"},"content":{"rendered":"

Zahvaljuju\u0107i velikoj pozornosti koju je slu\u010daj Dalmatinka dobio u posljednjih nekoliko godina (posebice na izlo\u017ebi \u0160to je nama na\u0161a Dalmatinka dala, Galerija Sikirica, Sinj, 2017.), pri\u010du o tvornici i ulozi koju je imala u modernizaciji, izgradnji i generalnoj proliferaciji grada Sinja nije potrebno posebno predstavljati. Ipak, u svjetlu recentnih zbivanja koja su dovela u pitanje opstojanje tvorni\u010dkog kompleksa, treba naglasiti kako je ovo zdanje jo\u0161 uvijek indikativno po pitanju grada na ekonomskoj i dru\u0161tvenoj razini. Iako mo\u017eda posljednji dokument koji bilje\u017ei autenti\u010dno stanje, fotografije Nade Male\u0161 nisu isklju\u010divo direktan izvje\u0161taj o suvremenoj situaciji – stanju nesigurnosti, nedore\u010denosti, svojevrsni reality check – nego bez sumnje posjeduju odre\u0111eni emocionalni naboj i uspostavljaju dijalog sa kategorijama sje\u0107anja odnosno zaborava.<\/p>\n

 <\/p>\n

Arhitektonski elementi i interijer koji su u sredi\u0161tu fotografskog ciklusa, sjajan su (bili) primjer poslijeratnog ostvarenja arhitekta Lavoslava Horvata, pa \u010dinjenica da je ta simboli\u010dki izuzetno bremenita arhitektura danas prepu\u0161tena propadanju i lebdi u podijeljenom vlasni\u0161tvu, djeluje paradoksalno. No, ako razmotrimo da su kriza i posljedi\u010dno zatvaranje tvornice zapo\u010deti sada, ve\u0107 uznapredovali proces ekonomskog i demografskog rastakanja grada, inercija po pitanju zbrinjavanja industrijskih reliquiae reliquiarum postaje mnogo jasnija. Na kraju krajeva, urbane ruine danas su ne\u0161to poput endemske vrste; ti rudimenti nekog pro\u0161log vremena integrirani u gradsko tkivo \u010ditaju se kao \u201eutjelovljenja modernih paradoksa\u201c, ali i estetski objekti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na tom tragu, i Nada svoj kreativni proces u slu\u010daju Dalmatinke tuma\u010di kao za\u010dudno iskustvo u kojem je i sama bila fascinirana estetskom vrijedno\u0161\u0107u derutnog interijera. Me\u0111utim, refleksija sudbine gra\u0111evine nije primarna agenda ovog vizualnog eseja. Prodorna odsutnost ljudskog lika na fotografijama predstavlja najve\u0107i otklon u odnosu na povijesne prikaze Dalmatinke. Prostor koji je nagla\u0161eno postindustrijski, postranzicijski, pa i post-ljudski emanira neku vrstu estetike i\u0161\u010deznu\u0107a. Emancipatorna tendencija postaje jasnija promotrimo li specifi\u010dne motive. S pijetetom prema \u017eivotima i radu koji su upisani u tvorni\u010dki prostor, Nada svoj objektiv okre\u0107e prema fragmentima poput gomile neupotrijebljenog konca i prediva, detalja pra\u0161njavih strojeva, natpisa koji datiraju godinama unazad, potpuno prerazmje\u0161tenog tvorni\u010dkog restorana, sata zaustavljeog na 10:30, crvene termosice na stolu \u2013 koji svi djeluju kao relikti nekada\u0161nje ljudske prisutnosti. Na taj na\u010din prostor je rehumaniziran, a nedore\u010deni trenutci barem djelomice restaurirani; suo\u010dena s protokom vremena i poraznom statistikom, autorica u istom afirmira pro\u0161lost i poziva na propitivanje budu\u0107nosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nada Male\u0161 je zavr\u0161ila preddiplomski studij Dizajna vizualnih komunikacija na Umjetni\u010dkoj akademiji u Splitu, a posljednji semestar provela je u Peter Brehens School of Arts u D\u00fcsseldorfu pod mentorstvom Mareike Foecking. Prolaze\u0107i kroz razne kreativne i dizajnerske prakse kroz studij, na koncu se posve\u0107uje fotografiji kao primarnom mediju. 2014. po\u010dinje sustavno raditi na seriji portreta koja smje\u0161ta pojedinca u ono \u0161to se poima kao tradicionalan ambijent ruralne sredine, istra\u017euju\u0107i pritom svakodnevne transformacije protagonist\u0101. Od tada se prvenstveno bavi dokumentarnom fotografijom i temama identiteta pojedinca i zajednice te procesa \u017eivljenja i (ne)stalnih promjena. Trenutno \u017eivi i radi u D\u00fcsseldorfu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kustosica ove izlo\u017ebe je Jozefina \u0106urkovi\u0107, kustosice ciklusa NMG@PRAKTIKA su Natasha Kadin, Tina Vukasovi\u0107 \u0110akovi\u0107 i Ivana Vuku\u0161i\u0107, postav i dokumentaciju radi Tihana Mandu\u0161i\u0107, a dizajn Nikola Kri\u017eanac. Program NMG@PRAKTIKA podr\u017ean je od strane Ministarstva kulture, Grada Splita i \u017dupanije splitsko-dalmatinske, a udrugu MAVENA podr\u017eava Zaklada Kultura nova.<\/p>\n

 <\/p>\n

NMG \u2014 Novomedijska galerija me\u0111unarodna je kustoska platforma usmjerena na istra\u017eiva\u010dke projekte vezane uz problematike aktivnog sudjelovanja u suvremenom dru\u0161tvu koji rezultiraju kustoskim konceptima, intermedijskim doga\u0111anjima, me\u0111unarodnim novomedijskim suradnjama te kreiranjem novih medijskih projekata. Unutar platforme realizira se program NMG@PRAKTIKA. Ciklus je to samostalnih izlo\u017ebi mladih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva u Galeriji Praktika u Domu mladih u Splitu. Ovo je \u0161esta godina ciklusa kroz koji je dosad realizirano vi\u0161e od \u010detrdeset samostalnih i skupnih izlo\u017ebi mladih umjetnika. Kroz nove medije i eksperimentiranje s razli\u010ditim formama umjetni\u010dkog izra\u017eaja izlo\u017ebe problematiziraju aktualne teme suvremenog dru\u0161tva. Ovaj ciklus izlo\u017ebi tako ne samo da pru\u017ea uvid u najnovije umjetni\u010dke prakse, ve\u0107 i odabirom autora aktivno sudjeluje u pozicioniranju suvremene umjetnosti kao kriti\u010dkog faktora naspram dru\u0161tvene stvarnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nada Male\u0161<\/p>\n

 <\/p>\n

Dalmatinka<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Klub Kocka, Dom mladih Split, Ulica slobode 28<\/p>\n

 <\/p>\n

10-20.09.2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/mavena36\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11313,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-11312","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/Nada-Dalmatinka.jpg?fit=600%2C400&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55853,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55853","url_meta":{"origin":11312,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “MIROGOJ: 150 godina sje\u0107anja”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Zagreba, 19. \u2013\u00a029. listopada 2026.Mirogoj, 31. listopada \u2013\u00a06. studenoga 2026.Park Zrinjevac, 8. \u2013 22. studenoga 2026. Autorica: Ana Vrani\u0107 Rob, povjesni\u010darka umjetnosti, voditeljice Odjela za dokumentaciju i prezentaciju kulturne ba\u0161tine Gradskog ureda za kulturnu ba\u0161tinu i prirodu U povodu 150. obljetnice otvorenja zagreba\u010dkoga gradskog groblja Mirogoj, Grad Zagreb,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":11312,"position":1},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55668,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55668","url_meta":{"origin":11312,"position":2},"title":"Zagreb jo\u0161 \u010deka ulice Lelje Dobroni\u0107 i Emilija Laszowskog! \u2013 Inicijativa za imenovanje javnih povr\u0161ina u njihovu \u010dast","author":"Filip \u0160imunjak","date":"7. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Pitanje kome u \u010dast i zbog kojih zasluga imenujemo ulice, trgove i druge javne povr\u0161ine usko je povezano s na\u0161im odnosom prema pro\u0161losti i vrijednostima koje kao zajednica \u017eelimo istaknuti. Odabirom imena grad odaje priznanje pojedincima i \u010duva uspomenu na njihov doprinos, pa ne \u010dudi \u0161to odluke o imenovanju, a\u2026","rel":"","context":"U "Istaknuto"","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54943,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54943","url_meta":{"origin":11312,"position":3},"title":"Igor Radin i Goran Radin, \u201eJadrija na\u0161e mladosti: 100 godina kupali\u0161ta Jadrija\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Tekstualni i vizualni sadr\u017eaj monografije Igora i Gorana Radina \u201eJadrija na\u0161e mladosti: 100 godina kupali\u0161ta Jadrija\u201c - koju je 2023. godine objavila Turisti\u010dka zajednica grada \u0160ibenika povodom stote obljetnice \u0161ibenskoga kupali\u0161ta - dostupan je na sljede\u0107oj web-stranici: https:\/\/www.jadrija.net\/","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadrija.jpg?fit=850%2C513&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadrija.jpg?fit=850%2C513&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadrija.jpg?fit=850%2C513&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadrija.jpg?fit=850%2C513&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":11312,"position":4},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55388,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55388","url_meta":{"origin":11312,"position":5},"title":"8. Dani Matije Petra Katan\u010di\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Valpovo \u2013 Memorijalni centar Matije Petra Katan\u010di\u0107a, 24.-26. rujna 2026. Matija Petar Katan\u010di\u0107 (1750-1825) najistaknutiji je hrvatski erudit s kraja 18. i po\u010detka 19. stolje\u0107a koji je svojim znanstvenim i stru\u010dnim radom pokrivao \u0161iroko polje tada\u0161njih humanisti\u010dkih znanosti. Grad Valpovo, Turisti\u010dka zajednica Grada Valpova i Hrvatski institut za povijest \u2013\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11312","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11312"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11312\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11314,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11312\/revisions\/11314"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11313"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11312"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11312"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11312"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}