Zahvaljuju\u0107i velikoj pozornosti koju je slu\u010daj Dalmatinka dobio u posljednjih nekoliko godina (posebice na izlo\u017ebi \u0160to je nama na\u0161a Dalmatinka dala, Galerija Sikirica, Sinj, 2017.), pri\u010du o tvornici i ulozi koju je imala u modernizaciji, izgradnji i generalnoj proliferaciji grada Sinja nije potrebno posebno predstavljati. Ipak, u svjetlu recentnih zbivanja koja su dovela u pitanje opstojanje tvorni\u010dkog kompleksa, treba naglasiti kako je ovo zdanje jo\u0161 uvijek indikativno po pitanju grada na ekonomskoj i dru\u0161tvenoj razini. Iako mo\u017eda posljednji dokument koji bilje\u017ei autenti\u010dno stanje, fotografije Nade Male\u0161 nisu isklju\u010divo direktan izvje\u0161taj o suvremenoj situaciji – stanju nesigurnosti, nedore\u010denosti, svojevrsni reality check – nego bez sumnje posjeduju odre\u0111eni emocionalni naboj i uspostavljaju dijalog sa kategorijama sje\u0107anja odnosno zaborava.<\/p>\n
<\/p>\n
Arhitektonski elementi i interijer koji su u sredi\u0161tu fotografskog ciklusa, sjajan su (bili) primjer poslijeratnog ostvarenja arhitekta Lavoslava Horvata, pa \u010dinjenica da je ta simboli\u010dki izuzetno bremenita arhitektura danas prepu\u0161tena propadanju i lebdi u podijeljenom vlasni\u0161tvu, djeluje paradoksalno. No, ako razmotrimo da su kriza i posljedi\u010dno zatvaranje tvornice zapo\u010deti sada, ve\u0107 uznapredovali proces ekonomskog i demografskog rastakanja grada, inercija po pitanju zbrinjavanja industrijskih reliquiae reliquiarum postaje mnogo jasnija. Na kraju krajeva, urbane ruine danas su ne\u0161to poput endemske vrste; ti rudimenti nekog pro\u0161log vremena integrirani u gradsko tkivo \u010ditaju se kao \u201eutjelovljenja modernih paradoksa\u201c, ali i estetski objekti.<\/p>\n
<\/p>\n
Na tom tragu, i Nada svoj kreativni proces u slu\u010daju Dalmatinke tuma\u010di kao za\u010dudno iskustvo u kojem je i sama bila fascinirana estetskom vrijedno\u0161\u0107u derutnog interijera. Me\u0111utim, refleksija sudbine gra\u0111evine nije primarna agenda ovog vizualnog eseja. Prodorna odsutnost ljudskog lika na fotografijama predstavlja najve\u0107i otklon u odnosu na povijesne prikaze Dalmatinke. Prostor koji je nagla\u0161eno postindustrijski, postranzicijski, pa i post-ljudski emanira neku vrstu estetike i\u0161\u010deznu\u0107a. Emancipatorna tendencija postaje jasnija promotrimo li specifi\u010dne motive. S pijetetom prema \u017eivotima i radu koji su upisani u tvorni\u010dki prostor, Nada svoj objektiv okre\u0107e prema fragmentima poput gomile neupotrijebljenog konca i prediva, detalja pra\u0161njavih strojeva, natpisa koji datiraju godinama unazad, potpuno prerazmje\u0161tenog tvorni\u010dkog restorana, sata zaustavljeog na 10:30, crvene termosice na stolu \u2013 koji svi djeluju kao relikti nekada\u0161nje ljudske prisutnosti. Na taj na\u010din prostor je rehumaniziran, a nedore\u010deni trenutci barem djelomice restaurirani; suo\u010dena s protokom vremena i poraznom statistikom, autorica u istom afirmira pro\u0161lost i poziva na propitivanje budu\u0107nosti.<\/p>\n
<\/p>\n
Nada Male\u0161 je zavr\u0161ila preddiplomski studij Dizajna vizualnih komunikacija na Umjetni\u010dkoj akademiji u Splitu, a posljednji semestar provela je u Peter Brehens School of Arts u D\u00fcsseldorfu pod mentorstvom Mareike Foecking. Prolaze\u0107i kroz razne kreativne i dizajnerske prakse kroz studij, na koncu se posve\u0107uje fotografiji kao primarnom mediju. 2014. po\u010dinje sustavno raditi na seriji portreta koja smje\u0161ta pojedinca u ono \u0161to se poima kao tradicionalan ambijent ruralne sredine, istra\u017euju\u0107i pritom svakodnevne transformacije protagonist\u0101. Od tada se prvenstveno bavi dokumentarnom fotografijom i temama identiteta pojedinca i zajednice te procesa \u017eivljenja i (ne)stalnih promjena. Trenutno \u017eivi i radi u D\u00fcsseldorfu.<\/p>\n
<\/p>\n
Kustosica ove izlo\u017ebe je Jozefina \u0106urkovi\u0107, kustosice ciklusa NMG@PRAKTIKA su Natasha Kadin, Tina Vukasovi\u0107 \u0110akovi\u0107 i Ivana Vuku\u0161i\u0107, postav i dokumentaciju radi Tihana Mandu\u0161i\u0107, a dizajn Nikola Kri\u017eanac. Program NMG@PRAKTIKA podr\u017ean je od strane Ministarstva kulture, Grada Splita i \u017dupanije splitsko-dalmatinske, a udrugu MAVENA podr\u017eava Zaklada Kultura nova.<\/p>\n
<\/p>\n
NMG \u2014 Novomedijska galerija me\u0111unarodna je kustoska platforma usmjerena na istra\u017eiva\u010dke projekte vezane uz problematike aktivnog sudjelovanja u suvremenom dru\u0161tvu koji rezultiraju kustoskim konceptima, intermedijskim doga\u0111anjima, me\u0111unarodnim novomedijskim suradnjama te kreiranjem novih medijskih projekata. Unutar platforme realizira se program NMG@PRAKTIKA. Ciklus je to samostalnih izlo\u017ebi mladih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva u Galeriji Praktika u Domu mladih u Splitu. Ovo je \u0161esta godina ciklusa kroz koji je dosad realizirano vi\u0161e od \u010detrdeset samostalnih i skupnih izlo\u017ebi mladih umjetnika. Kroz nove medije i eksperimentiranje s razli\u010ditim formama umjetni\u010dkog izra\u017eaja izlo\u017ebe problematiziraju aktualne teme suvremenog dru\u0161tva. Ovaj ciklus izlo\u017ebi tako ne samo da pru\u017ea uvid u najnovije umjetni\u010dke prakse, ve\u0107 i odabirom autora aktivno sudjeluje u pozicioniranju suvremene umjetnosti kao kriti\u010dkog faktora naspram dru\u0161tvene stvarnosti.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Nada Male\u0161<\/p>\n
<\/p>\n