{"id":11312,"date":"2018-09-19T15:09:05","date_gmt":"2018-09-19T15:09:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11312"},"modified":"2018-09-19T15:09:05","modified_gmt":"2018-09-19T15:09:05","slug":"izlozba-fotografija-nade-males-o-tvornici-dalmatinka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11312","title":{"rendered":"Izlo\u017eba fotografija Nade Male\u0161 o tvornici Dalmatinka"},"content":{"rendered":"<p>Zahvaljuju\u0107i velikoj pozornosti koju je slu\u010daj Dalmatinka dobio u posljednjih nekoliko godina (posebice na izlo\u017ebi \u0160to je nama na\u0161a Dalmatinka dala, Galerija Sikirica, Sinj, 2017.), pri\u010du o tvornici i ulozi koju je imala u modernizaciji, izgradnji i generalnoj proliferaciji grada Sinja nije potrebno posebno predstavljati. Ipak, u svjetlu recentnih zbivanja koja su dovela u pitanje opstojanje tvorni\u010dkog kompleksa, treba naglasiti kako je ovo zdanje jo\u0161 uvijek indikativno po pitanju grada na ekonomskoj i dru\u0161tvenoj razini. Iako mo\u017eda posljednji dokument koji bilje\u017ei autenti\u010dno stanje, fotografije Nade Male\u0161 nisu isklju\u010divo direktan izvje\u0161taj o suvremenoj situaciji &#8211; stanju nesigurnosti, nedore\u010denosti, svojevrsni reality check &#8211; nego bez sumnje posjeduju odre\u0111eni emocionalni naboj i uspostavljaju dijalog sa kategorijama sje\u0107anja odnosno zaborava.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Arhitektonski elementi i interijer koji su u sredi\u0161tu fotografskog ciklusa, sjajan su (bili) primjer poslijeratnog ostvarenja arhitekta Lavoslava Horvata, pa \u010dinjenica da je ta simboli\u010dki izuzetno bremenita arhitektura danas prepu\u0161tena propadanju i lebdi u podijeljenom vlasni\u0161tvu, djeluje paradoksalno. No, ako razmotrimo da su kriza i posljedi\u010dno zatvaranje tvornice zapo\u010deti sada, ve\u0107 uznapredovali proces ekonomskog i demografskog rastakanja grada, inercija po pitanju zbrinjavanja industrijskih reliquiae reliquiarum postaje mnogo jasnija. Na kraju krajeva, urbane ruine danas su ne\u0161to poput endemske vrste; ti rudimenti nekog pro\u0161log vremena integrirani u gradsko tkivo \u010ditaju se kao \u201eutjelovljenja modernih paradoksa\u201c, ali i estetski objekti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na tom tragu, i Nada svoj kreativni proces u slu\u010daju Dalmatinke tuma\u010di kao za\u010dudno iskustvo u kojem je i sama bila fascinirana estetskom vrijedno\u0161\u0107u derutnog interijera. Me\u0111utim, refleksija sudbine gra\u0111evine nije primarna agenda ovog vizualnog eseja. Prodorna odsutnost ljudskog lika na fotografijama predstavlja najve\u0107i otklon u odnosu na povijesne prikaze Dalmatinke. Prostor koji je nagla\u0161eno postindustrijski, postranzicijski, pa i post-ljudski emanira neku vrstu estetike i\u0161\u010deznu\u0107a. Emancipatorna tendencija postaje jasnija promotrimo li specifi\u010dne motive. S pijetetom prema \u017eivotima i radu koji su upisani u tvorni\u010dki prostor, Nada svoj objektiv okre\u0107e prema fragmentima poput gomile neupotrijebljenog konca i prediva, detalja pra\u0161njavih strojeva, natpisa koji datiraju godinama unazad, potpuno prerazmje\u0161tenog tvorni\u010dkog restorana, sata zaustavljeog na 10:30, crvene termosice na stolu \u2013 koji svi djeluju kao relikti nekada\u0161nje ljudske prisutnosti. Na taj na\u010din prostor je rehumaniziran, a nedore\u010deni trenutci barem djelomice restaurirani; suo\u010dena s protokom vremena i poraznom statistikom, autorica u istom afirmira pro\u0161lost i poziva na propitivanje budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nada Male\u0161 je zavr\u0161ila preddiplomski studij Dizajna vizualnih komunikacija na Umjetni\u010dkoj akademiji u Splitu, a posljednji semestar provela je u Peter Brehens School of Arts u D\u00fcsseldorfu pod mentorstvom Mareike Foecking. Prolaze\u0107i kroz razne kreativne i dizajnerske prakse kroz studij, na koncu se posve\u0107uje fotografiji kao primarnom mediju. 2014. po\u010dinje sustavno raditi na seriji portreta koja smje\u0161ta pojedinca u ono \u0161to se poima kao tradicionalan ambijent ruralne sredine, istra\u017euju\u0107i pritom svakodnevne transformacije protagonist\u0101. Od tada se prvenstveno bavi dokumentarnom fotografijom i temama identiteta pojedinca i zajednice te procesa \u017eivljenja i (ne)stalnih promjena. Trenutno \u017eivi i radi u D\u00fcsseldorfu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kustosica ove izlo\u017ebe je Jozefina \u0106urkovi\u0107, kustosice ciklusa NMG@PRAKTIKA su Natasha Kadin, Tina Vukasovi\u0107 \u0110akovi\u0107 i Ivana Vuku\u0161i\u0107, postav i dokumentaciju radi Tihana Mandu\u0161i\u0107, a dizajn Nikola Kri\u017eanac. Program NMG@PRAKTIKA podr\u017ean je od strane Ministarstva kulture, Grada Splita i \u017dupanije splitsko-dalmatinske, a udrugu MAVENA podr\u017eava Zaklada Kultura nova.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>NMG \u2014 Novomedijska galerija me\u0111unarodna je kustoska platforma usmjerena na istra\u017eiva\u010dke projekte vezane uz problematike aktivnog sudjelovanja u suvremenom dru\u0161tvu koji rezultiraju kustoskim konceptima, intermedijskim doga\u0111anjima, me\u0111unarodnim novomedijskim suradnjama te kreiranjem novih medijskih projekata. Unutar platforme realizira se program NMG@PRAKTIKA. Ciklus je to samostalnih izlo\u017ebi mladih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva u Galeriji Praktika u Domu mladih u Splitu. Ovo je \u0161esta godina ciklusa kroz koji je dosad realizirano vi\u0161e od \u010detrdeset samostalnih i skupnih izlo\u017ebi mladih umjetnika. Kroz nove medije i eksperimentiranje s razli\u010ditim formama umjetni\u010dkog izra\u017eaja izlo\u017ebe problematiziraju aktualne teme suvremenog dru\u0161tva. Ovaj ciklus izlo\u017ebi tako ne samo da pru\u017ea uvid u najnovije umjetni\u010dke prakse, ve\u0107 i odabirom autora aktivno sudjeluje u pozicioniranju suvremene umjetnosti kao kriti\u010dkog faktora naspram dru\u0161tvene stvarnosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nada Male\u0161<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Dalmatinka<\/em><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Klub Kocka, Dom mladih Split, Ulica slobode 28<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>10-20.09.2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/mavena36\/\">https:\/\/www.facebook.com\/mavena36\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11313,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-11312","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/Nada-Dalmatinka.jpg?fit=600%2C400&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":11312,"position":0},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":11312,"position":1},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53516,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53516","url_meta":{"origin":11312,"position":2},"title":"Novosti na portalu Historiografija.hr","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prema prethodnim najavama, portal Historiografija.hr prolazi ove godine kroz va\u017ene promjene. U lipnju 2026. bit \u0107e to\u010dno deset godina kako je urednik portala Branimir Jankovi\u0107. Prije toga je bio dvije godine zamjenik urednika i vi\u0161e godina suradnik portala, \u010diji je prvi urednik bio Damir Agi\u010di\u0107 koji je pokrenuo portal daleke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Istaknuto&quot;","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":11312,"position":3},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":11312,"position":4},"title":"Novi &#8220;Podravski zbornik&#8221; (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54318,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54318","url_meta":{"origin":11312,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige \u2013 Ladislav Fodroci, \u201eEpistola o starini i nekada\u0161njoj mo\u0107i grada Kri\u017eevaca\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ogranak Matice hrvatske u Kri\u017eevcima i Zavod za znanstvenoistra\u017eiva\u010dki i umjetni\u010dki rad HAZU-a Koprivni\u010dko kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije pozivaju\u00a0 na predstavljanje knjige Ladislava Fodrocija, Epistola o starini i nekada\u0161njoj mo\u0107i grada Kri\u017eevaca. U predstavljanju sudjeluju: Tomislav Galovi\u0107,\u00a0autor predgovora; Martina Valec-Rebi\u0107,\u00a0urednica; te moderatorica, Renata Husinec. Predstavljanje knjige odr\u017eava se u \u010detvrtak, 25. lipnja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11312","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11312"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11312\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11314,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11312\/revisions\/11314"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11313"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11312"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11312"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11312"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}