{"id":11288,"date":"2018-09-18T23:02:03","date_gmt":"2018-09-18T23:02:03","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11288"},"modified":"2018-09-18T23:02:03","modified_gmt":"2018-09-18T23:02:03","slug":"ivana-brkovic-politicko-i-sveto-identitet-prostora-i-prostor-identiteta-u-dubrovackoj-knjizevnosti-17-stoljeca-zagreb-dubrovnik-zavod-za-povijesne-znanosti-hazu-u-dubrovniku-2018","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11288","title":{"rendered":"Ivana Brkovi\u0107, Politi\u010dko i sveto. Identitet prostora i prostor identiteta u dubrova\u010dkoj knji\u017eevnosti 17. stolje\u0107a. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2018."},"content":{"rendered":"<p>U izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku objavljena je knjiga autorice Ivane Brkovi\u0107 naslovljena <em>Politi\u010dko i sveto. Identitet prostora i prostor identiteta u dubrova\u010dkoj knji\u017eevnosti 17. stolje\u0107a. <\/em>Radi se o inovativnoj knji\u017eevno-povijesnoj studiji koja, shva\u0107aju\u0107i prostor kao dru\u0161tveni konstrukt (dakle ne samo fizi\u010dki, ve\u0107 i kulturni fenomen), istra\u017euje imaginativnu geografiju dubrova\u010dke barokne knji\u017eevnosti. Temelje\u0107i svoje istra\u017eivanje na izvrsnom poznavanju suvremenih metodologija tekstualne analize i tzv. \u201eprostornog obrata\u201c, autorica u ovoj monografiji razmatra na\u010dine na koje su klju\u010dni dubrova\u010dki autori (I. Gunduli\u0107, J. Palmoti\u0107, V. Men\u010deti\u0107 itd.) predstavljali razli\u010dite vrste prostora, od onoga same Republike sve do njena naj\u0161ireg geopoliti\u010dkog okru\u017eenja. Naravno, takve konstrukcije prostora bile su usko vezane uz konstrukcije kolektivnog identiteta, za koje je, izme\u0111u ostalog, kako autorica upozorava, konstitutivna opreka \u201emi\u201c i \u201eoni\u201c, odnosno odnos spram Drugog.<\/p>\n<p>Kroz analizu kanonskih djela poput Gunduli\u0107evih <em>Dubravke <\/em>i<em> Osmana, <\/em>Palmoti\u0107evih tragikomedija ili <em>Dubrovnika ponovljenog <\/em>Jakete Palmoti\u0107a Dionori\u0107a, I. Brkovi\u0107 upozorava na nekoliko najva\u017enijih prostornih modela, tipi\u010dnih za dubrova\u010dku knji\u017eevnost 17. stolje\u0107a. Dominantan model nedvojbeno je bio onaj povijesnog prostora, obilje\u017een referncama na zbiljsku ili mitsku pro\u0161lost, na pojedince i doga\u0111aje koji su obilje\u017eili zajednicu. Vrlo va\u017ean bio je i model dru\u0161tveno-politi\u010dkog prostora, obilje\u017een razli\u010ditim hijerarhijama politi\u010dke i dru\u0161tvene prirode, kao i odnosom centra i periferije. Tako\u0111er, karakteristi\u010dan je bio i model geopoliti\u010dkog prostora, obilje\u017een referencijama na tada\u0161nje suverene dr\u017eave od kojih su za Dubrovnik onog vremena bile najva\u017enije Mleta\u010dka Republika, Osmansko Carstvo i Papinska Dr\u017eava. U brojnim knji\u017eevnim djelima klju\u010dan je bio i religijski prostor, obilje\u017een moralnim vrijednostima, koji se \u010desto pro\u017eimao s geopoliti\u010dkim, na \u0161to u danim djelima ukazuju razgrani\u010denja izme\u0111u kr\u0161\u0107anstva i islama, katoli\u010danstva i protestantizma\/pravoslavlja ili pak kr\u0161\u0107anstva i poganstva. Naravno, navedeni tipovi prostora \u010desto nisu bili o\u0161tro razgrani\u010deni, nego su se me\u0111usobno obuhva\u0107ali, pro\u017eimali i uvjetovali, tvore\u0107i kompleksne kulturne konstrukte, usko vezane uz slo\u017een i vi\u0161estruk identitet samog Dubrovnika.<\/p>\n<p>Razmatraju\u0107i spomenute modele prostora u kontekstu konstrukcije kolektivnog identiteta, autorica upozorava na dominantnu raguzocentri\u010dnu, <em>slovinsku <\/em>i kr\u0161\u0107ansku perspektivu iz koje je prostor konstruiran. Prostor Dubrovnika u djelima barokne knji\u017eevnosti nosi prepoznatljive konotacije slobode, mira, op\u0107eg dobra, ali i romanstva i slavenstva, katoli\u010dke religije i vi\u0161estruke granice. Za knji\u017eevnost 17. stolje\u0107a tako\u0111er je klju\u010dan i <em>slovinski prostor <\/em>identiteta<em>, <\/em>definiran teritorijem izme\u0111u Jadranskog i \u201eLedenog\u201c mora, a utemeljen na ideji protonacionalne slavenske zajednice odre\u0111ene zajedni\u010dkim jezikom, podrijetlom, kr\u0161\u0107anskom vjerom, obi\u010dajima i herojskom etnokarakterologijom. \u00a0Kad je pak rije\u010d o prostorima alteriteta, u dubrova\u010dkom slu\u010daju, kao \u0161to Brkovi\u0107 pokazuje, konotacije Drugog nosili su prvenstveno nekr\u0161\u0107ansko Osmansko Carstvo i Mleta\u010dka Republika.<\/p>\n<p>Sve u svemu, knjiga Ivane Brkovi\u0107 predstavlja izrazito inovativnu studiju. Spajaju\u0107i filolo\u0161ku strogost i teorijsku sofisticiranost, autorica iz posve novog kuta promi\u0161lja dobro poznata kanonska djela dubrova\u010dke knji\u017eevnosti, nude\u0107i iznena\u0111uju\u0107a i svje\u017ea \u010ditanja. Jednako tako, njena knjiga baca novu svjetlost na fenomene poput <em>slovinstva, <\/em>ali i specifi\u010dno dubrova\u010dkog identiteta, pa i religijskog samorazumijevanja tipi\u010dnog za dubrova\u010dko 17. stolje\u0107e. Zbog svih navedenih razloga ova studija Ivane Brkovi\u0107 predstavlja sjajan primjer ne\u010dega \u0161to se, na\u017ealost, odvi\u0161e rijetko doga\u0111a u na\u0161oj humanistici: ona jasno ukazuje da sustavna primjena novih teorijskih modela\u00a0 na prividno istra\u017een i poznat materijal dovodi do svje\u017eih i iznimno relevantnih saznanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em><strong>Lovro Kun\u010devi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.zavoddbk.org\/izdanja\/vana-brkovic-politicko-i-sveto-identitet-prostora-i-prostor-identiteta-u-dubrovackoj-knjizevnosti-17-stoljeca\/\">http:\/\/www.zavoddbk.org\/izdanja\/vana-brkovic-politicko-i-sveto-identitet-prostora-i-prostor-identiteta-u-dubrovackoj-knjizevnosti-17-stoljeca\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11289,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-11288","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/brkovic.jpg?fit=2009%2C2891&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52646,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52646","url_meta":{"origin":11288,"position":0},"title":"5. MALI FESTIVAL POVIJESTI U LASTOVU","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Peti Mali festival povijesti odr\u017eava se od 25. do 27. travnja 2026. na Lastovu, u suradnji Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Op\u0107ine Lastovo i Turisti\u010dke zajednice te uz potporu Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije. Predavanja: Dr. sc. Jasna \u010capo \u201eKu\u0107a kao zalog budu\u0107nosti i most izme\u0111u iseljenika i domovine\u201c Dr. sc.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":11288,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":11288,"position":2},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":11288,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":11288,"position":4},"title":"Drugi po redu studentski simpozij &#8220;In fonte veritas&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":11288,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11288","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11288"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11288\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11290,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11288\/revisions\/11290"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11289"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11288"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11288"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11288"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}