{"id":11288,"date":"2018-09-18T23:02:03","date_gmt":"2018-09-18T23:02:03","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11288"},"modified":"2018-09-18T23:02:03","modified_gmt":"2018-09-18T23:02:03","slug":"ivana-brkovic-politicko-i-sveto-identitet-prostora-i-prostor-identiteta-u-dubrovackoj-knjizevnosti-17-stoljeca-zagreb-dubrovnik-zavod-za-povijesne-znanosti-hazu-u-dubrovniku-2018","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11288","title":{"rendered":"Ivana Brkovi\u0107, Politi\u010dko i sveto. Identitet prostora i prostor identiteta u dubrova\u010dkoj knji\u017eevnosti 17. stolje\u0107a. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2018."},"content":{"rendered":"<p>U izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku objavljena je knjiga autorice Ivane Brkovi\u0107 naslovljena <em>Politi\u010dko i sveto. Identitet prostora i prostor identiteta u dubrova\u010dkoj knji\u017eevnosti 17. stolje\u0107a. <\/em>Radi se o inovativnoj knji\u017eevno-povijesnoj studiji koja, shva\u0107aju\u0107i prostor kao dru\u0161tveni konstrukt (dakle ne samo fizi\u010dki, ve\u0107 i kulturni fenomen), istra\u017euje imaginativnu geografiju dubrova\u010dke barokne knji\u017eevnosti. Temelje\u0107i svoje istra\u017eivanje na izvrsnom poznavanju suvremenih metodologija tekstualne analize i tzv. \u201eprostornog obrata\u201c, autorica u ovoj monografiji razmatra na\u010dine na koje su klju\u010dni dubrova\u010dki autori (I. Gunduli\u0107, J. Palmoti\u0107, V. Men\u010deti\u0107 itd.) predstavljali razli\u010dite vrste prostora, od onoga same Republike sve do njena naj\u0161ireg geopoliti\u010dkog okru\u017eenja. Naravno, takve konstrukcije prostora bile su usko vezane uz konstrukcije kolektivnog identiteta, za koje je, izme\u0111u ostalog, kako autorica upozorava, konstitutivna opreka \u201emi\u201c i \u201eoni\u201c, odnosno odnos spram Drugog.<\/p>\n<p>Kroz analizu kanonskih djela poput Gunduli\u0107evih <em>Dubravke <\/em>i<em> Osmana, <\/em>Palmoti\u0107evih tragikomedija ili <em>Dubrovnika ponovljenog <\/em>Jakete Palmoti\u0107a Dionori\u0107a, I. Brkovi\u0107 upozorava na nekoliko najva\u017enijih prostornih modela, tipi\u010dnih za dubrova\u010dku knji\u017eevnost 17. stolje\u0107a. Dominantan model nedvojbeno je bio onaj povijesnog prostora, obilje\u017een referncama na zbiljsku ili mitsku pro\u0161lost, na pojedince i doga\u0111aje koji su obilje\u017eili zajednicu. Vrlo va\u017ean bio je i model dru\u0161tveno-politi\u010dkog prostora, obilje\u017een razli\u010ditim hijerarhijama politi\u010dke i dru\u0161tvene prirode, kao i odnosom centra i periferije. Tako\u0111er, karakteristi\u010dan je bio i model geopoliti\u010dkog prostora, obilje\u017een referencijama na tada\u0161nje suverene dr\u017eave od kojih su za Dubrovnik onog vremena bile najva\u017enije Mleta\u010dka Republika, Osmansko Carstvo i Papinska Dr\u017eava. U brojnim knji\u017eevnim djelima klju\u010dan je bio i religijski prostor, obilje\u017een moralnim vrijednostima, koji se \u010desto pro\u017eimao s geopoliti\u010dkim, na \u0161to u danim djelima ukazuju razgrani\u010denja izme\u0111u kr\u0161\u0107anstva i islama, katoli\u010danstva i protestantizma\/pravoslavlja ili pak kr\u0161\u0107anstva i poganstva. Naravno, navedeni tipovi prostora \u010desto nisu bili o\u0161tro razgrani\u010deni, nego su se me\u0111usobno obuhva\u0107ali, pro\u017eimali i uvjetovali, tvore\u0107i kompleksne kulturne konstrukte, usko vezane uz slo\u017een i vi\u0161estruk identitet samog Dubrovnika.<\/p>\n<p>Razmatraju\u0107i spomenute modele prostora u kontekstu konstrukcije kolektivnog identiteta, autorica upozorava na dominantnu raguzocentri\u010dnu, <em>slovinsku <\/em>i kr\u0161\u0107ansku perspektivu iz koje je prostor konstruiran. Prostor Dubrovnika u djelima barokne knji\u017eevnosti nosi prepoznatljive konotacije slobode, mira, op\u0107eg dobra, ali i romanstva i slavenstva, katoli\u010dke religije i vi\u0161estruke granice. Za knji\u017eevnost 17. stolje\u0107a tako\u0111er je klju\u010dan i <em>slovinski prostor <\/em>identiteta<em>, <\/em>definiran teritorijem izme\u0111u Jadranskog i \u201eLedenog\u201c mora, a utemeljen na ideji protonacionalne slavenske zajednice odre\u0111ene zajedni\u010dkim jezikom, podrijetlom, kr\u0161\u0107anskom vjerom, obi\u010dajima i herojskom etnokarakterologijom. \u00a0Kad je pak rije\u010d o prostorima alteriteta, u dubrova\u010dkom slu\u010daju, kao \u0161to Brkovi\u0107 pokazuje, konotacije Drugog nosili su prvenstveno nekr\u0161\u0107ansko Osmansko Carstvo i Mleta\u010dka Republika.<\/p>\n<p>Sve u svemu, knjiga Ivane Brkovi\u0107 predstavlja izrazito inovativnu studiju. Spajaju\u0107i filolo\u0161ku strogost i teorijsku sofisticiranost, autorica iz posve novog kuta promi\u0161lja dobro poznata kanonska djela dubrova\u010dke knji\u017eevnosti, nude\u0107i iznena\u0111uju\u0107a i svje\u017ea \u010ditanja. Jednako tako, njena knjiga baca novu svjetlost na fenomene poput <em>slovinstva, <\/em>ali i specifi\u010dno dubrova\u010dkog identiteta, pa i religijskog samorazumijevanja tipi\u010dnog za dubrova\u010dko 17. stolje\u0107e. Zbog svih navedenih razloga ova studija Ivane Brkovi\u0107 predstavlja sjajan primjer ne\u010dega \u0161to se, na\u017ealost, odvi\u0161e rijetko doga\u0111a u na\u0161oj humanistici: ona jasno ukazuje da sustavna primjena novih teorijskih modela\u00a0 na prividno istra\u017een i poznat materijal dovodi do svje\u017eih i iznimno relevantnih saznanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em><strong>Lovro Kun\u010devi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.zavoddbk.org\/izdanja\/vana-brkovic-politicko-i-sveto-identitet-prostora-i-prostor-identiteta-u-dubrovackoj-knjizevnosti-17-stoljeca\/\">http:\/\/www.zavoddbk.org\/izdanja\/vana-brkovic-politicko-i-sveto-identitet-prostora-i-prostor-identiteta-u-dubrovackoj-knjizevnosti-17-stoljeca\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11289,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-11288","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/brkovic.jpg?fit=2009%2C2891&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53223,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53223","url_meta":{"origin":11288,"position":0},"title":"Radionica \u201cSje\u0107anje i identitet u izgnanstvu \u2013 Pogledi iz knji\u017eevnosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to se doga\u0111a sa sje\u0107anjem kada napustimo svoju domovinu? \u010cini li udaljenost sje\u0107anja jasnijima, nostalgi\u010dnijima ili kriti\u010dnijima? I kako knji\u017eevnost i pripovijedanje \u010duvaju sje\u0107anja te postavljaju pitanja identiteta? Ova interaktivna radionica poziva studente iz Hrvatske i drugih zemalja da kroz raspravu i knji\u017eevne tekstove autora iz biv\u0161e Jugoslavije u izgnanstvu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53957,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53957","url_meta":{"origin":11288,"position":1},"title":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-\u017divkovi\u0107 &#8220;Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna vrela kao izvor za prou\u010davanje povijesti zadarskoga podru\u010dja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U\u00a0srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,\u00a0predavanje\u00a0Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":11288,"position":2},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53727,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53727","url_meta":{"origin":11288,"position":3},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eAnali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku\u201c (63\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je 63. svezak \u201eAnala Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku\u201c, koji je u cijelosti dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26168","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52646,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52646","url_meta":{"origin":11288,"position":4},"title":"5. MALI FESTIVAL POVIJESTI U LASTOVU","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Peti Mali festival povijesti odr\u017eava se od 25. do 27. travnja 2026. na Lastovu, u suradnji Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Op\u0107ine Lastovo i Turisti\u010dke zajednice te uz potporu Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije. Predavanja: Dr. sc. Jasna \u010capo \u201eKu\u0107a kao zalog budu\u0107nosti i most izme\u0111u iseljenika i domovine\u201c Dr. sc.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53893,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53893","url_meta":{"origin":11288,"position":5},"title":"Poziv na sudjelovanje: Otkrivanje Dalmacije XII","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti \u2013 Centar Cvito Fiskovi\u0107 u Splitu poziva vas na sudjelovanje na me\u0111unarodnom znanstvenom skupu koji se organizira u sklopu tjedna znanstvenih i stru\u010dnih doga\u0111anja OTKRIVANJE DALMACIJE XII Putopisni crte\u017e \/ Otoci u putopisima Muzej grada Splita, Split, 12. \u2013 14. studenoga 2026. >>> POZIV Putopisi predstavljaju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11288","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11288"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11288\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11290,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11288\/revisions\/11290"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11289"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11288"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11288"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11288"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}