{"id":11200,"date":"2018-09-11T08:05:33","date_gmt":"2018-09-11T08:05:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11200"},"modified":"2018-09-11T08:05:33","modified_gmt":"2018-09-11T08:05:33","slug":"promocija-knjige-johna-bergera-umjetnost-i-vlasnistvo-danas-i-drugi-eseji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11200","title":{"rendered":"Promocija knjige Johna Bergera “Umjetnost i vlasni\u0161tvo danas i drugi eseji”"},"content":{"rendered":"

Promocija prvog prijevoda Bergerovih tekstova na hrvatski jezik bit \u0107e u srijedu, 12. rujna 2018. u 19 sati u Zagrebu (BAZA, Ad\u017eijina 11). O publikaciji govore: Stipe \u0106urkovi\u0107, Ljiljana Kole\u0161nik, Ivana Perica, Vesna Vukovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

[PROMOCIJA PRVOG IZDANJA BIBLIOTEKE TENDENCIJA]<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

John Berger: “Umjetnost i vlasni\u0161tvo danas i drugi eseji”<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

srijeda 12. 9. 2018. u 19 h<\/p>\n

BAZA, Ad\u017eijina 11<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pozivamo Vas na promociju prvog prijevoda Bergerovih tekstova na hrvatski jezik. Iznimno nam je drago da upravo ovim izdanjem otvaramo biblioteku Tendencija. Ukori\u010deni izbor eseja dijelimo besplatno svim zainteresiranima.<\/p>\n

 <\/p>\n

O publikaciji govore:<\/p>\n

Stipe \u0106urkovi\u0107 (Centar za radni\u010dke studije)<\/p>\n

dr. sc. Ljiljana Kole\u0161nik (Institut za povijest umjetnosti)<\/p>\n

dr. sc. Ivana Perica (Institut za politologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du)<\/p>\n

Vesna Vukovi\u0107 (BLOK, ko-urednica i prevoditeljica izdanja)<\/p>\n

 <\/p>\n

Isje\u010dak iz predgovora:<\/p>\n

Mo\u017ee biti da neki autori, suprotno svojim stvarnim osobama, s godinama postaju mla\u0111i. Ovu je figuru John Berger, eksplicitno ili implicitno, provukao kroz ve\u0107inu svojih tekstova, a vjerujemo da ona danas, nakon njegove smrti i vi\u0161e nego ikad, vrijedi upravo za njega. I to u prvom redu stoga \u0161to je ovaj umjetni\u010dki kriti\u010dar, pripovjeda\u010d, romanopisac, esejist, scenarist, dramati\u010dar i prevoditelj od svojih prvih radova 1950-ih pa sve do smrti 2017. bio uporni kriti\u010dar kapitalizma i umjetnosti u kapitalisti\u010dkom dru\u0161tvenom i politi\u010dkom kontekstu, uvijek se jasno svrstavaju\u0107i na stranu onih potla\u010denih. Zarana uvidjev\u0161i, zahvaljuju\u0107i marksisti\u010dkoj lektiri i opredjeljenju u kojem je ostao ustrajan do kraja, kako kapitalizam kao specifi\u010dan historijski poredak, i prije svega kao dru\u0161tveno-vlasni\u010dki odnos, proizvodi nepravdu i nejednakost, i kako ti odnosi izgra\u0111uju i sferu umjetnosti i reflektiraju se u njoj, dao si je u zadatak da “pomogne, ma koliko malen taj doprinos bio, da se to dru\u0161tvo uni\u0161ti.” Uvijek u opoziciji prema bur\u017eujskoj kulturi i dru\u0161tvu i nikad kolebljiv oko toga da u javnosti zauzme jasnu poziciju oko aktualnih politi\u010dkih zbivanja, Berger je \u2013 posebno u po\u010decima \u2013 bio meta osuda i zgra\u017eanja. Njegovi su \u010dlanci u New Statesmanu provocirali bijesna pisma i javna prozivanja; jednom je prilikom British Council \u010dak izdao slu\u017ebenu ispriku Henryju Mooreu, ina\u010de Bergerovom biv\u0161em profesoru, jer je ovaj u kritici iznio stav kako njegovi kasniji radovi predstavljaju svojevrsno nazadovanje.<\/p>\n

Iz dana\u0161nje se perspektive to mo\u017eda ne \u010dini osobitim, ali valja podsjetiti na to da te prve tekstove – izbor iz kojih donosimo i na stranicama ovoga izdanja – Berger pi\u0161e na vrhuncu hladnoratovskoga sukoba. U vrijeme kad je, naro\u010dito u sferi umjetnosti, dominirao konformizam, Berger je otvoreno stao uz socijalisti\u010dku alternativu kapitalizmu, a vjera u socijalizam kao dru\u0161tvo jednakih pro\u017eima svaki njegov redak i nakon sloma socijalisti\u010dkoga bloka.<\/p>\n

(…)<\/p>\n

Njegov je opus fascinantno bogat i raznovrstan: obuhva\u0107a deset romana, \u010detiri drame, tri zbirke poezije i 33 knjige nesvodljive u stroge disciplinarne kategorije \u2013 razmi\u0161ljanja o politici, umjetnosti i svakodnevnom \u017eivotu onih izvla\u0161tenih, a plete se oko dvije temeljne preokupacije: umjetnosti i iskustva potla\u010denih. Kao dosljedni kriti\u010dar svijeta umjetnosti i kapitalisti\u010dkoga svijeta, vidio je u umjetnosti specifi\u010dno oru\u017eje: na\u010din da se dominantna slika svijeta demontira i da se stvori prostor koji otvara uvid u iskustvo potla\u010denih. Stoga na stranicama njegovih knjiga progovaraju mrtvi revolucionari, bolesni, migranti, radnici, seljaci, Palestinci.<\/p>\n

\u0160irina Bergerovog zahvata i vremenski raspon tekstova od gotovo 60 godina u\u010dinili su nam ovaj ograni\u010deni izbor te\u0161kim. Poku\u0161ale smo njime ocrtati konture mogu\u0107ega politi\u010dkog anga\u017emana u su\u017eenu umjetni\u010dkom polju. Dakako, svijet se od pisanja nekih od izabranih tekstova umnogome promijenio, ali mnogi Bergerovi uvidi i danas su neobi\u010dno valjani, \u010dak i kad se radi o generalizacijama. Ono \u0161to svakako fascinira jest njihova konzistentnost, \u010dak i kad su desetlje\u0107ima udaljeni.<\/p>\n

 <\/p>\n

urednice<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

IMPRESSUM<\/p>\n

prevela: Vesna Vukovi\u0107<\/p>\n

odabrale i uredile: Ivana Hana\u010dek, Ana Kutle\u0161a i Vesna Vukovi\u0107<\/p>\n

lektura: Iva Klobu\u010dar Srbi\u0107<\/p>\n

dizajn biblioteke Tendencija: Hrvoje \u017div\u010di\u0107<\/p>\n

financijski podupire: Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga je objavljena u sklopu programa “Politi\u010dka \u0161kola za umjetnike i sve zainteresirane” 2018. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

BLOK je korisnik institucionalne podr\u0161ke Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga dru\u0161tva za stabilizaciju i\/ili razvoj udruge.<\/p>\n

 <\/p>\n

Godi\u0161nji program BAZE podr\u017eava Zaklada “Kultura nova”.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.blok.hr\/hr\/vijesti\/promocija-prvog-izdanja-biblioteke-tendencija<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11201,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11200","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/John_Berger_by_Jean_Mohr.jpg?fit=697%2C475&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53212,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53212","url_meta":{"origin":11200,"position":0},"title":"Kliofest 2026: Odr\u017eana promocija knjige “Historija, kritika, politika: izabrani spisi\u201d Milana Durmana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg, 13. izdanja Kliofesta \u2013 festivala povijesti, u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu odr\u017eana je 8. svibnja 2026. promocija knjige \u201cMilan Durman. Historija, kritika, politika: izabrani spisi\u201d. O knjizi su govorili Nikola Vukobratovi\u0107, Enis Zebi\u0107, \u010cedomir Vi\u0161nji\u0107 i Bo\u017eo Kova\u010devi\u0107, otvaraju\u0107i teme relevantnosti izabranih tekstova, njihova zna\u010daja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53375,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53375","url_meta":{"origin":11200,"position":1},"title":"Promocija knjige \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Historijski muzej Bosne i Hercegovine organizira promociju monografije \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c, koju je priredila Javorka Finci-Pocrnja. Moni Finci pripadao je generaciji intelektualaca koji su svojim djelovanjem trajno obilje\u017eili kulturni i javni \u017eivot Bosne i Hercegovine. Antifa\u0161ista, publicista i kulturni radnik, bio je me\u0111u osniva\u010dima Bosna film i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53930","url_meta":{"origin":11200,"position":2},"title":"Promocija knjige “Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu organizira promociju knjige Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo (Palgrave Macmillan, 2025) \u010dija je autorica Ewa Anna Kumelowski. Knjiga objedinjuje doktorsko istra\u017eivanje posve\u0107eno vizuelnim umjetnostima u periodu opsade Sarajeva (1992-1995). O knjizi \u0107e govoriti Xavier Bougarel, Ewa Anna Kumelowski,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":11200,"position":3},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a “Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.” u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":11200,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":11200,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a “Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11200","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11200"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11200\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11202,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11200\/revisions\/11202"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11201"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11200"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11200"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11200"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}