{"id":11200,"date":"2018-09-11T08:05:33","date_gmt":"2018-09-11T08:05:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11200"},"modified":"2018-09-11T08:05:33","modified_gmt":"2018-09-11T08:05:33","slug":"promocija-knjige-johna-bergera-umjetnost-i-vlasnistvo-danas-i-drugi-eseji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11200","title":{"rendered":"Promocija knjige Johna Bergera “Umjetnost i vlasni\u0161tvo danas i drugi eseji”"},"content":{"rendered":"

Promocija prvog prijevoda Bergerovih tekstova na hrvatski jezik bit \u0107e u srijedu, 12. rujna 2018. u 19 sati u Zagrebu (BAZA, Ad\u017eijina 11). O publikaciji govore: Stipe \u0106urkovi\u0107, Ljiljana Kole\u0161nik, Ivana Perica, Vesna Vukovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

[PROMOCIJA PRVOG IZDANJA BIBLIOTEKE TENDENCIJA]<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

John Berger: “Umjetnost i vlasni\u0161tvo danas i drugi eseji”<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

srijeda 12. 9. 2018. u 19 h<\/p>\n

BAZA, Ad\u017eijina 11<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pozivamo Vas na promociju prvog prijevoda Bergerovih tekstova na hrvatski jezik. Iznimno nam je drago da upravo ovim izdanjem otvaramo biblioteku Tendencija. Ukori\u010deni izbor eseja dijelimo besplatno svim zainteresiranima.<\/p>\n

 <\/p>\n

O publikaciji govore:<\/p>\n

Stipe \u0106urkovi\u0107 (Centar za radni\u010dke studije)<\/p>\n

dr. sc. Ljiljana Kole\u0161nik (Institut za povijest umjetnosti)<\/p>\n

dr. sc. Ivana Perica (Institut za politologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du)<\/p>\n

Vesna Vukovi\u0107 (BLOK, ko-urednica i prevoditeljica izdanja)<\/p>\n

 <\/p>\n

Isje\u010dak iz predgovora:<\/p>\n

Mo\u017ee biti da neki autori, suprotno svojim stvarnim osobama, s godinama postaju mla\u0111i. Ovu je figuru John Berger, eksplicitno ili implicitno, provukao kroz ve\u0107inu svojih tekstova, a vjerujemo da ona danas, nakon njegove smrti i vi\u0161e nego ikad, vrijedi upravo za njega. I to u prvom redu stoga \u0161to je ovaj umjetni\u010dki kriti\u010dar, pripovjeda\u010d, romanopisac, esejist, scenarist, dramati\u010dar i prevoditelj od svojih prvih radova 1950-ih pa sve do smrti 2017. bio uporni kriti\u010dar kapitalizma i umjetnosti u kapitalisti\u010dkom dru\u0161tvenom i politi\u010dkom kontekstu, uvijek se jasno svrstavaju\u0107i na stranu onih potla\u010denih. Zarana uvidjev\u0161i, zahvaljuju\u0107i marksisti\u010dkoj lektiri i opredjeljenju u kojem je ostao ustrajan do kraja, kako kapitalizam kao specifi\u010dan historijski poredak, i prije svega kao dru\u0161tveno-vlasni\u010dki odnos, proizvodi nepravdu i nejednakost, i kako ti odnosi izgra\u0111uju i sferu umjetnosti i reflektiraju se u njoj, dao si je u zadatak da “pomogne, ma koliko malen taj doprinos bio, da se to dru\u0161tvo uni\u0161ti.” Uvijek u opoziciji prema bur\u017eujskoj kulturi i dru\u0161tvu i nikad kolebljiv oko toga da u javnosti zauzme jasnu poziciju oko aktualnih politi\u010dkih zbivanja, Berger je \u2013 posebno u po\u010decima \u2013 bio meta osuda i zgra\u017eanja. Njegovi su \u010dlanci u New Statesmanu provocirali bijesna pisma i javna prozivanja; jednom je prilikom British Council \u010dak izdao slu\u017ebenu ispriku Henryju Mooreu, ina\u010de Bergerovom biv\u0161em profesoru, jer je ovaj u kritici iznio stav kako njegovi kasniji radovi predstavljaju svojevrsno nazadovanje.<\/p>\n

Iz dana\u0161nje se perspektive to mo\u017eda ne \u010dini osobitim, ali valja podsjetiti na to da te prve tekstove – izbor iz kojih donosimo i na stranicama ovoga izdanja – Berger pi\u0161e na vrhuncu hladnoratovskoga sukoba. U vrijeme kad je, naro\u010dito u sferi umjetnosti, dominirao konformizam, Berger je otvoreno stao uz socijalisti\u010dku alternativu kapitalizmu, a vjera u socijalizam kao dru\u0161tvo jednakih pro\u017eima svaki njegov redak i nakon sloma socijalisti\u010dkoga bloka.<\/p>\n

(…)<\/p>\n

Njegov je opus fascinantno bogat i raznovrstan: obuhva\u0107a deset romana, \u010detiri drame, tri zbirke poezije i 33 knjige nesvodljive u stroge disciplinarne kategorije \u2013 razmi\u0161ljanja o politici, umjetnosti i svakodnevnom \u017eivotu onih izvla\u0161tenih, a plete se oko dvije temeljne preokupacije: umjetnosti i iskustva potla\u010denih. Kao dosljedni kriti\u010dar svijeta umjetnosti i kapitalisti\u010dkoga svijeta, vidio je u umjetnosti specifi\u010dno oru\u017eje: na\u010din da se dominantna slika svijeta demontira i da se stvori prostor koji otvara uvid u iskustvo potla\u010denih. Stoga na stranicama njegovih knjiga progovaraju mrtvi revolucionari, bolesni, migranti, radnici, seljaci, Palestinci.<\/p>\n

\u0160irina Bergerovog zahvata i vremenski raspon tekstova od gotovo 60 godina u\u010dinili su nam ovaj ograni\u010deni izbor te\u0161kim. Poku\u0161ale smo njime ocrtati konture mogu\u0107ega politi\u010dkog anga\u017emana u su\u017eenu umjetni\u010dkom polju. Dakako, svijet se od pisanja nekih od izabranih tekstova umnogome promijenio, ali mnogi Bergerovi uvidi i danas su neobi\u010dno valjani, \u010dak i kad se radi o generalizacijama. Ono \u0161to svakako fascinira jest njihova konzistentnost, \u010dak i kad su desetlje\u0107ima udaljeni.<\/p>\n

 <\/p>\n

urednice<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

IMPRESSUM<\/p>\n

prevela: Vesna Vukovi\u0107<\/p>\n

odabrale i uredile: Ivana Hana\u010dek, Ana Kutle\u0161a i Vesna Vukovi\u0107<\/p>\n

lektura: Iva Klobu\u010dar Srbi\u0107<\/p>\n

dizajn biblioteke Tendencija: Hrvoje \u017div\u010di\u0107<\/p>\n

financijski podupire: Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga je objavljena u sklopu programa “Politi\u010dka \u0161kola za umjetnike i sve zainteresirane” 2018. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

BLOK je korisnik institucionalne podr\u0161ke Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga dru\u0161tva za stabilizaciju i\/ili razvoj udruge.<\/p>\n

 <\/p>\n

Godi\u0161nji program BAZE podr\u017eava Zaklada “Kultura nova”.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.blok.hr\/hr\/vijesti\/promocija-prvog-izdanja-biblioteke-tendencija<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11201,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11200","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/John_Berger_by_Jean_Mohr.jpg?fit=697%2C475&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55817","url_meta":{"origin":11200,"position":0},"title":"Nova istra\u017eivanja jugoslovenske pro\u0161losti: perspektive sa postjugoslovenskog prostora 2. Tematski zbornik","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru programa tre\u0107eg skupa ,,Istorija Jugoslavije: perspektive mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora\" odr\u017eana je i promocija zbornika radova ,,Nova istra\u017eivanja jugoslovenske pro\u0161losti: perspektive sa postjugoslovenskog prostora 2. Tematski zbornik\u201d, koji su uredili Ognjen Tomi\u0107, Ana Radakovi\u0107, Nikola Koneski (Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2026). Promocija je odr\u017eana 30.\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/istrazivanja-jugoslavije-druga-knjiga.jpg?fit=575%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/istrazivanja-jugoslavije-druga-knjiga.jpg?fit=575%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/istrazivanja-jugoslavije-druga-knjiga.jpg?fit=575%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55209","url_meta":{"origin":11200,"position":1},"title":"Festival hrvatske vojne povijesti “RU\u017dA HRVATSKA” 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tijekom cijelog mjeseca rujna u \u0160ibeniku \u0107e trajati Festival hrvatske vojne povijesti 'RU\u017dA HRVATSKA' 2026, koji organizira Udruga 'Ru\u017ea Hrvatska \u2013 \u017dirje'. Pod krilaticom\u00a0'Zaborav je druga smrt. Ne dopustimo da nas drugi put ubiju zaboravom!', festival je zami\u0161ljen kao trajni zavjet o\u010duvanju povijesne istine o stradanjima i herojstvu hrvatskoga naroda\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 1.5x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 2x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 3x"},"classes":[]},{"id":53212,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53212","url_meta":{"origin":11200,"position":2},"title":"Kliofest 2026: Odr\u017eana promocija knjige “Historija, kritika, politika: izabrani spisi\u201d Milana Durmana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg, 13. izdanja Kliofesta \u2013 festivala povijesti, u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu odr\u017eana je 8. svibnja 2026. promocija knjige \u201cMilan Durman. Historija, kritika, politika: izabrani spisi\u201d. O knjizi su govorili Nikola Vukobratovi\u0107, Enis Zebi\u0107, \u010cedomir Vi\u0161nji\u0107 i Bo\u017eo Kova\u010devi\u0107, otvaraju\u0107i teme relevantnosti izabranih tekstova, njihova zna\u010daja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53375,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53375","url_meta":{"origin":11200,"position":3},"title":"Promocija knjige \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Historijski muzej Bosne i Hercegovine organizira promociju monografije \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c, koju je priredila Javorka Finci-Pocrnja. Moni Finci pripadao je generaciji intelektualaca koji su svojim djelovanjem trajno obilje\u017eili kulturni i javni \u017eivot Bosne i Hercegovine. Antifa\u0161ista, publicista i kulturni radnik, bio je me\u0111u osniva\u010dima Bosna film i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54829,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54829","url_meta":{"origin":11200,"position":4},"title":"Jak\u0161a Ragu\u017e, Slaven Ru\u017ei\u0107, “SPECIJALNA JEDINICA POLICIJE \u201eGROF\u201c POLICIJSKE UPRAVE DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU 1991. \u2013 1996.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autori: dr. sc. Jak\u0161a Ragu\u017e, dr. sc. Slaven Ru\u017ei\u0107 Udruga Specijalne jedinice policije \u201eGrof\u201c Dubrovnik, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Dubrovnik \u2013 Zagreb, 2026. U Dubrovniku je 5. svibnja 2026. odr\u017eana promocija znanstvene monografije \u201eSpecijalna jedinica policije Grof Policijske uprave Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1996., autora\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Grof.jpg?fit=845%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Grof.jpg?fit=845%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Grof.jpg?fit=845%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Grof.jpg?fit=845%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54456,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54456","url_meta":{"origin":11200,"position":5},"title":"Promocija knjige “Dotr\u0161\u010dina”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Promocija knjige Dotr\u0161\u010dina odr\u017eat \u0107e se utorak, 7. 7. 2026. u 19 sati u dvorani KIC-a u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 5). Spomen-park Dotr\u0161\u010dina najva\u017eniji je zagreba\u010dki memorijalni prostor, mjesto najve\u0107eg masovnog zlo\u010dina u povijesti glavnoga grada, najva\u017enija lokacija Holokausta u Zagrebu i jedno od namasovnijih strati\u0161ta II. svjetskog rata u Hrvatskoj.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11200","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11200"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11200\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11202,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11200\/revisions\/11202"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11201"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11200"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11200"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11200"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}