{"id":11200,"date":"2018-09-11T08:05:33","date_gmt":"2018-09-11T08:05:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11200"},"modified":"2018-09-11T08:05:33","modified_gmt":"2018-09-11T08:05:33","slug":"promocija-knjige-johna-bergera-umjetnost-i-vlasnistvo-danas-i-drugi-eseji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11200","title":{"rendered":"Promocija knjige Johna Bergera “Umjetnost i vlasni\u0161tvo danas i drugi eseji”"},"content":{"rendered":"

Promocija prvog prijevoda Bergerovih tekstova na hrvatski jezik bit \u0107e u srijedu, 12. rujna 2018. u 19 sati u Zagrebu (BAZA, Ad\u017eijina 11). O publikaciji govore: Stipe \u0106urkovi\u0107, Ljiljana Kole\u0161nik, Ivana Perica, Vesna Vukovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

[PROMOCIJA PRVOG IZDANJA BIBLIOTEKE TENDENCIJA]<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

John Berger: “Umjetnost i vlasni\u0161tvo danas i drugi eseji”<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

srijeda 12. 9. 2018. u 19 h<\/p>\n

BAZA, Ad\u017eijina 11<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pozivamo Vas na promociju prvog prijevoda Bergerovih tekstova na hrvatski jezik. Iznimno nam je drago da upravo ovim izdanjem otvaramo biblioteku Tendencija. Ukori\u010deni izbor eseja dijelimo besplatno svim zainteresiranima.<\/p>\n

 <\/p>\n

O publikaciji govore:<\/p>\n

Stipe \u0106urkovi\u0107 (Centar za radni\u010dke studije)<\/p>\n

dr. sc. Ljiljana Kole\u0161nik (Institut za povijest umjetnosti)<\/p>\n

dr. sc. Ivana Perica (Institut za politologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du)<\/p>\n

Vesna Vukovi\u0107 (BLOK, ko-urednica i prevoditeljica izdanja)<\/p>\n

 <\/p>\n

Isje\u010dak iz predgovora:<\/p>\n

Mo\u017ee biti da neki autori, suprotno svojim stvarnim osobama, s godinama postaju mla\u0111i. Ovu je figuru John Berger, eksplicitno ili implicitno, provukao kroz ve\u0107inu svojih tekstova, a vjerujemo da ona danas, nakon njegove smrti i vi\u0161e nego ikad, vrijedi upravo za njega. I to u prvom redu stoga \u0161to je ovaj umjetni\u010dki kriti\u010dar, pripovjeda\u010d, romanopisac, esejist, scenarist, dramati\u010dar i prevoditelj od svojih prvih radova 1950-ih pa sve do smrti 2017. bio uporni kriti\u010dar kapitalizma i umjetnosti u kapitalisti\u010dkom dru\u0161tvenom i politi\u010dkom kontekstu, uvijek se jasno svrstavaju\u0107i na stranu onih potla\u010denih. Zarana uvidjev\u0161i, zahvaljuju\u0107i marksisti\u010dkoj lektiri i opredjeljenju u kojem je ostao ustrajan do kraja, kako kapitalizam kao specifi\u010dan historijski poredak, i prije svega kao dru\u0161tveno-vlasni\u010dki odnos, proizvodi nepravdu i nejednakost, i kako ti odnosi izgra\u0111uju i sferu umjetnosti i reflektiraju se u njoj, dao si je u zadatak da “pomogne, ma koliko malen taj doprinos bio, da se to dru\u0161tvo uni\u0161ti.” Uvijek u opoziciji prema bur\u017eujskoj kulturi i dru\u0161tvu i nikad kolebljiv oko toga da u javnosti zauzme jasnu poziciju oko aktualnih politi\u010dkih zbivanja, Berger je \u2013 posebno u po\u010decima \u2013 bio meta osuda i zgra\u017eanja. Njegovi su \u010dlanci u New Statesmanu provocirali bijesna pisma i javna prozivanja; jednom je prilikom British Council \u010dak izdao slu\u017ebenu ispriku Henryju Mooreu, ina\u010de Bergerovom biv\u0161em profesoru, jer je ovaj u kritici iznio stav kako njegovi kasniji radovi predstavljaju svojevrsno nazadovanje.<\/p>\n

Iz dana\u0161nje se perspektive to mo\u017eda ne \u010dini osobitim, ali valja podsjetiti na to da te prve tekstove – izbor iz kojih donosimo i na stranicama ovoga izdanja – Berger pi\u0161e na vrhuncu hladnoratovskoga sukoba. U vrijeme kad je, naro\u010dito u sferi umjetnosti, dominirao konformizam, Berger je otvoreno stao uz socijalisti\u010dku alternativu kapitalizmu, a vjera u socijalizam kao dru\u0161tvo jednakih pro\u017eima svaki njegov redak i nakon sloma socijalisti\u010dkoga bloka.<\/p>\n

(…)<\/p>\n

Njegov je opus fascinantno bogat i raznovrstan: obuhva\u0107a deset romana, \u010detiri drame, tri zbirke poezije i 33 knjige nesvodljive u stroge disciplinarne kategorije \u2013 razmi\u0161ljanja o politici, umjetnosti i svakodnevnom \u017eivotu onih izvla\u0161tenih, a plete se oko dvije temeljne preokupacije: umjetnosti i iskustva potla\u010denih. Kao dosljedni kriti\u010dar svijeta umjetnosti i kapitalisti\u010dkoga svijeta, vidio je u umjetnosti specifi\u010dno oru\u017eje: na\u010din da se dominantna slika svijeta demontira i da se stvori prostor koji otvara uvid u iskustvo potla\u010denih. Stoga na stranicama njegovih knjiga progovaraju mrtvi revolucionari, bolesni, migranti, radnici, seljaci, Palestinci.<\/p>\n

\u0160irina Bergerovog zahvata i vremenski raspon tekstova od gotovo 60 godina u\u010dinili su nam ovaj ograni\u010deni izbor te\u0161kim. Poku\u0161ale smo njime ocrtati konture mogu\u0107ega politi\u010dkog anga\u017emana u su\u017eenu umjetni\u010dkom polju. Dakako, svijet se od pisanja nekih od izabranih tekstova umnogome promijenio, ali mnogi Bergerovi uvidi i danas su neobi\u010dno valjani, \u010dak i kad se radi o generalizacijama. Ono \u0161to svakako fascinira jest njihova konzistentnost, \u010dak i kad su desetlje\u0107ima udaljeni.<\/p>\n

 <\/p>\n

urednice<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

IMPRESSUM<\/p>\n

prevela: Vesna Vukovi\u0107<\/p>\n

odabrale i uredile: Ivana Hana\u010dek, Ana Kutle\u0161a i Vesna Vukovi\u0107<\/p>\n

lektura: Iva Klobu\u010dar Srbi\u0107<\/p>\n

dizajn biblioteke Tendencija: Hrvoje \u017div\u010di\u0107<\/p>\n

financijski podupire: Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga je objavljena u sklopu programa “Politi\u010dka \u0161kola za umjetnike i sve zainteresirane” 2018. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

BLOK je korisnik institucionalne podr\u0161ke Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga dru\u0161tva za stabilizaciju i\/ili razvoj udruge.<\/p>\n

 <\/p>\n

Godi\u0161nji program BAZE podr\u017eava Zaklada “Kultura nova”.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.blok.hr\/hr\/vijesti\/promocija-prvog-izdanja-biblioteke-tendencija<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11201,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11200","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/John_Berger_by_Jean_Mohr.jpg?fit=697%2C475&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":11200,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":11200,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":11200,"position":2},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":11200,"position":3},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":11200,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":11200,"position":5},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11200","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11200"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11200\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11202,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11200\/revisions\/11202"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11201"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11200"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11200"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11200"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}