{"id":11184,"date":"2018-09-10T15:38:52","date_gmt":"2018-09-10T15:38:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11184"},"modified":"2018-09-10T15:38:52","modified_gmt":"2018-09-10T15:38:52","slug":"ciklus-tribina-sto-godina-od-osnivanja-jugoslavije-glasovi-seksualne-modernosti-u-jugoslaviji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11184","title":{"rendered":"Ciklus tribina \u201cSto godina od osnivanja Jugoslavije\u201d: Glasovi seksualne modernosti u Jugoslaviji"},"content":{"rendered":"

U sklopu ciklusa tribina \u201cSto godina od osnivanja Jugoslavije\u201d povjesni\u010dar Franko Dota odr\u017eat \u0107e 11. rujna 2018. u Beogradu predavanje \u201cGlasovi seksualne modernosti: povijest nedovr\u0161ene dekriminalizacije homoseksualnosti u Jugoslaviji (1918\u20131977)”.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Cejus: Centar za jugoslovenske studije <\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Predavanje Franka Dote<\/p>\n

 <\/p>\n

Glasovi seksualne modernosti: povijest nedovr\u0161ene dekriminalizacije homoseksualnosti u Jugoslaviji <\/strong>(1918 \u2013 1977)<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U okviru Tribinskog programa Sto godina od osnivanja Jugoslavije koji tokom \u010ditave 2018. godine realizuju Centar za jugoslovenske studije (Cejus) i Dom omladine Beograd predstavi\u0107e se hrvatski istori\u010dar Franko Dota. Franko Dota \u0107e odr\u017eati predavanje na temu Glasovi seksualne modernosti: povijest nedovr\u0161ene dekriminalizacije homoseksualnosti u Jugoslaviji (1918 \u2013 1977). Problematiku koja \u0107e biti razmatrana u okviru predavanja Franka Dote a zatim i urazgovoru sa publikom uva\u017eeni gost Centra za jugoslovenske studije i Doma omladine Beograd defini\u0161e na slede\u0107i na\u010din:<\/p>\n

\u201eSve do sredine 1950-ih homoseksualnost je u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji smatrana bur\u017eoaskom i izopa\u010denom, proizvodom nezasitnog kapitalizma, a mogli su joj biti skloni jedino dekadentni intelektualci, gra\u0111anska klasa, sve\u0107enici i neradnici, na koje se gleda kao na kvaritelje zdrave radni\u010dke omladine. Ta ideolo\u0161ka premisa materijalizirala se u nizu pokaznih su\u0111enja protiv homoseksualaca u mnogim ve\u0107im gradovima i potom u Krivi\u010dnom zakoniku koji je za mu\u0161ki protuprirodni blud predvidio kaznu do dvije godine zatvora. Arhivski materijali me\u0111utim pokazuju kako odluka da se ona ka\u017enjava nije bila niti samorazumljiva, niti je donesena konsenzusom ili u ti\u0161ini. Dapa\u010de, prvotna namjera vrha Partije i Dr\u017eave bila je sasvim dekriminalizirati mu\u0161ku homoseksualnost, ali su razni glasovi upozoravali da izgradnja socijalizma predmnijeva novog i zdravog \u010dovjeka, ideolo\u0161ku kategoriju iz koje je unaprijed isklju\u010den svaki oblik neheteroseksualnog \u017eivota. S popu\u0161tanjem ideolo\u0161ke prezasi\u0107enosti i velikim dru\u0161tvenim modernizacijskim zamahom, homoseksualnost vi\u0161e nije smatrana za zlo\u010din koji potkopava socijalizam, pa je uvr\u0161tena u kaznena djela za koja je bilo mogu\u0107e izre\u0107i uvjetnu kaznu ili tek sudsku opomenu. Od \u0161ezdesetih godina, lije\u010dnici, seksolozi i pravnici sve su u\u010destalije i glasnije u javnosti stali zagovarati nu\u017enost potpune dekriminalizacije i mu\u0161ke homoseksualnosti. Do toga je i do\u0161lo 1977. godine, ali samo u jednom dijelu Federacije (Slovenija, Hrvatska, Crna Gora i Vojvodina), i to ne bez javnih polemika, sukoba i intervencije iz vrha Saveza komunista Jugoslavije. Ta parcijalna dekriminalizacija te spora depatologizacija, otvorile su prostor ne samo za proliferaciju nagla\u0161eno zapadnja\u010dkog seksolo\u0161kog okvira, ve\u0107 i modelima samoorganizacije i emancipacije gejeva i lezbijki koji su u mnogo\u010demu zrcalili evropske liberacionisti\u010dke pokrete toga razdoblja\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

Franko Dota (1977) je spoljni saradnik Filozofskog fakultetau Rijeci gde dr\u017ei kurseve iz oblasti istorijske metodologije i teorije kao i kurseve iz oblasti istorije istoriografije. Doktorski rad na temu Javna i politi\u010dka povijest mu\u0161ke homoseksualnosti u socijalisti\u010dkoj Hrvatskoj (1945-1989) je odbranio 2017. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu. Autor je knjigeZara\u0107eno pora\u0107e (Zagreb, Srednja Europa, 2010.) u kojoj je analizirao istorijske narative o iseljavanju i stradavanju Italijana Istre i Rijeke nakon Drugog svetskog rata. Od 2003. godine dopisnik je italijanske novinske agencije ANSA-e iz Hrvatske i Slovenije. Aktivno je uklju\u010den u hrvatski LGBT pokret. Jedan je od osniva\u010da i \u010dlanova Zagreb Pridea – Povorke ponosa LGBTIQ osoba. Nedavno je uredio prevod Seksualnost u Europi dvadesetoga stolje\u0107a, ameri\u010dke istori\u010darke Dagmar Herzog. \u017divi u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Moderator: Sr\u0111an Radovi\u0107, Etnografski institut SANU\/Cejus<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/events\/311315609430305\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/hr-hr.facebook.com\/cejus.jus\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11185,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11184","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/Start-1980.jpg?fit=699%2C960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":11184,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":11184,"position":1},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":11184,"position":2},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":11184,"position":3},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":11184,"position":4},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":11184,"position":5},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11184","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11184"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11184\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11186,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11184\/revisions\/11186"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11185"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11184"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11184"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11184"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}