{"id":11175,"date":"2018-09-10T07:39:39","date_gmt":"2018-09-10T07:39:39","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11175"},"modified":"2018-09-10T07:39:39","modified_gmt":"2018-09-10T07:39:39","slug":"predavanje-marcina-klosa-digitalizacija-u-poljskim-muzejima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11175","title":{"rendered":"Predavanje Marcina K\u0142osa \u2013 Digitalizacija u poljskim muzejima"},"content":{"rendered":"<p>Znamo li koju ba\u0161tinu treba digitalizirati i u kojoj koli\u010dini? Koji su standardi koje treba primijeniti? Tko je doista zainteresiran za online pristup muzejskim zbirkama? To su samo neka od pitanja na koja \u0107e odgovore ponuditi predavanje stru\u010dnjaka iz Poljske &#8211; Marcina K\u0142osa pod nazivom \u201eDigitalizacija u poljskim muzejima \u2013 pogled s razli\u010ditih perspektiva\u201c, koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 10. rujna 2018. u 10 sati u Muzejskom dokumentacijskom centru.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Budu\u0107i da je Ministarstvo kulture RH pokrenulo projekt &#8220;Digitalizacije hrvatske kulturne ba\u0161tine&#8221; predavanje stru\u010dnjaka iz poljskog muzeja &#8211; Muzeum Historyczne Miasta Gda\u0144ska (Povijesni muzej grada Gdanjska), pribli\u017eit \u0107e nam poljska iskustva, njihovu politiku i praksu digitalizacije kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U Poljskoj ima 643 muzeja od toga 22 muzeja financira Ministarstvo kulture kao nacionalnu ba\u0161tinu, a sedamnaest je sufinancirano od strane istog Ministarstva. Tri stotine petnaest muzeja financiraju lokalne vlasti dok su 289 privatni muzeji. Za sve te muzeje Narodowy Instytut Muzealnictwa i Ochrony Zbior\u00f3w (Nacionalni institut za muzeje i javne zbirke) koordinira digitalizaciju u okviru vladina programa Culture.pl. Temeljna djelatnost Instituta uklju\u010duje: promicanje tehnolo\u0161kih promjena u procesu digitalizacije zbirki muzeja, obuku i promid\u017ebene aktivnosti, koordiniranje rada na stjecanju, pohranjivanju i pru\u017eanju pristupa digitalnim muzejskim zbirkama. Objavljuju se katalozi najboljih praksi za digitalizaciju muzejskih zbirki, organiziraju te\u010dajevi te koordinira rad na pretvaranju analognih podataka o muzejskim zbirkama u digitalni format. Jedan od klju\u010dnih ciljeva Instituta jest definiranje standarda za digitalizaciju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kako bi se prikazala postignu\u0107a digitalizacije kulturne ba\u0161tine u Poljskoj, projekti digitalizacije \u0107e na predavanju biti prezentirani prema razinama na kojima se provode: na nacionalnoj, regionalnoj (DigiMuz Intermuseal Digitalization Group), institucionalnoj (Muzeum Historyczne Miasta Gda\u0144ska) i korisni\u010dkoj. Bit \u0107e rije\u010di o prednostima i nedostacima rada stru\u010dnih skupina na nacionalnoj razini koje je osnovao Nacionalni institut za muzeje i javne zbirke, kao i o DigiMuz &#8211; mre\u017ei muzeja, osnovanoj 2009. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Muzeum Historyczne Miasta Gda\u0144ska ima posebno mjesto u provedbi digitalizacije te \u0107e se na predavanju uz organizaciju procesa digitalizacije predstaviti strategija digitalizacije, infrastruktura te korisni\u010dka platforma.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Predava\u010d \u0107e nas upoznati i sa standardima za imenovanje i katalogiziranje slikovnih datoteka, radom na prevo\u0111enju i uskla\u0111ivanju sa SPECTRUM standardom, a predstavit \u0107e se i propisi koji prate proces kao i projekti unutar programa Culture.pl, Digital Culture i Digital Poland.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Gost predava\u010d, Marcin K\u0142os, prvo je ime digitalizacije ba\u0161tine u Poljskoj, stoga vas pozivamo na predavanje kako bi saznali vi\u0161e o uspje\u0161noj praksi koja bi nam svima mogla biti od koristi u na\u0161em radu. (MDC)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O predava\u010du:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Marcin Klos diplomirao je povijest na Sveu\u010dili\u0161tu u Gdanjsku. Od 2007. do 2015. zaposlen je u Nacionalnom pomorskom muzeju u Gdanjsku kao kustos zbirki odjela Povijesti brodogradnje, voditelj radne grupe muzeja za digitalizaciju i kreator Digizaurusa te kao voditelj IT odjela. Od 2011. radi kao stru\u010dnjak za digitalizaciju u Nacionalnom institutu za muzeje i javne zbirke, a od 2015. do 2016. radio je kao voditelj Odjela digitalizacije u Povijesnom muzeju grada Gdanjska.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Bio je predava\u010d na Sveu\u010dili\u0161tu \u201eNicolaus Copernicus\u201c u Toru\u0144u na postdiplomskom studiju konzervacije i upravljanja muzejskim zbirkama (katedra \u201cIT in museums \u2013 creation of databases\u201d) te je aktivno je sudjelovao kao voditelj i savjetnik na mnogim projektima digitalizacije kulturne ba\u0161tine od kojih su najzna\u010dajniji projekti \u201eCentralne Muzeum Morskie &#8211; Cyfrowe Muzeum Morskie\u201d (\u201eKultura +\u201c program poljske vlade, Nacionalni pomorski muzej u Gdanjsku, 2012. -2014.) i \u201eShipwreck Conservation Centre with Studio Warehouse in Tczew \u2013 construction of new cultural infrastructure of the National Maritime Museum in Gdansk\u201c (Nacionalni pomorski muzej u Gdanjsku, 2015. -2016.).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/mdc.hr\/hr\/mdc\/publikacije\/newsletter\/newsletter-28-8-2018\/#Predavanje\">http:\/\/mdc.hr\/hr\/mdc\/publikacije\/newsletter\/newsletter-28-8-2018\/#Predavanje<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11176,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11175","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/Marcin-Klos.jpg?fit=900%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":11175,"position":0},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":11175,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":11175,"position":2},"title":"Gostuju\u0107e predavanje &#8211; Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":11175,"position":3},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":11175,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Lica Sljemena&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":11175,"position":5},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11175","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11175"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11175\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11177,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11175\/revisions\/11177"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11176"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11175"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11175"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11175"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}