{"id":11122,"date":"2018-09-01T23:35:47","date_gmt":"2018-09-01T23:35:47","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11122"},"modified":"2018-09-01T23:37:44","modified_gmt":"2018-09-01T23:37:44","slug":"jakuba-katalpa-roman-nijemci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11122","title":{"rendered":"Jakuba Katalpa, roman \u201cNijemci\u201d"},"content":{"rendered":"

Iz kritika: \u201emalo je kojem autoru uspjelo da tako \u010desto obra\u0111ivanu temu kao \u0161to su odnosi me\u0111u \u010cesima, Nijemcima, ratovima i totalitarnim re\u017eimima u Europi dvadesetoga stolje\u0107a iznese s takvim osje\u0107ajem za prikaz jedne intimne pri\u010de koja ne djeluje kao kroki za oslikavanje povijesti nego kao jedna vjerodostojna i velika kronika\u201c\u00a0\u00a0(<\/em>Mf Dnes<\/em>)<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Nijemci <\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Jakuba Katalpa<\/p>\n

 <\/p>\n

Preveo s \u010de\u0161kog Emilio Nui\u0107<\/p>\n

Broj stranica: 496<\/p>\n

Godina izdanja: sije\u010danj 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kada mlada \u010cehinja nakon o\u010deve smrti u njegovu stanu prona\u0111e remen\u010di\u0107e za ispravljanje dje\u010djih kukova, taj predmet potakne je da istra\u017ei \u201enjema\u010dku\u201c stranu o\u010deve obitelji. Prva je postaja grad Lahnstein, gdje \u017eivi obitelj Klare Rissmann, bake koju nikad nije upoznala i koja je napustila njezina oca jo\u0161 kao bebu. Raspli\u0107u\u0107i tajne bakina \u017eivota, protagonistica kre\u0107e na mo\u0107no putovanje kroz politi\u010dku klimu Prvog i Drugog svjetskog rata te uzdizanje i slom Reicha. Mozaik zamr\u0161ene obiteljske povijesti zapo\u010dinje u njema\u010dkom gradu Hinterbergenu, a nastavlja se u selu Rzy u Sudetima gdje Klara odlazi predavati kao u\u010diteljica. Njezin \u017eivot u \u010cehoslova\u010dkoj ispunjen je \u017eeljom za pripadanjem, novim ljubavima, ali i nenadoknadivim gubicima koji je potresaju i mijenjaju.<\/p>\n

U kompleksnoj povijesno-obiteljskoj pri\u010di mlada \u010de\u0161ka spisateljica Jakuba Katalpa \u010ditatelje uvodi u \u017eivote ljudi bliskih Klari te ocrtava anatomiju gubitaka. Britkim, fino isklesanim re\u010denicama na pozornicu uvodi plejadu \u017eivopisnih likova koji poput slagalice stvaraju ve\u0107u sliku te bacaju novo svjetlo na kompleksni odnos Nijemaca i \u010ceha. Roman Nijemci<\/em> ovjen\u010dan je jednom od najve\u0107ih \u010de\u0161kih nagrada za knji\u017eevnost, \u201eJosef \u0160kvoreck\u00fd\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eLucidnim jezikom i kratkim, ispovjednim poglavljima, Katalpa stvara ma\u0161tovite mikronarative likova koji, uklju\u010duju\u0107i i Klaru, \u017eive u Sudetima i prkose dosada\u0161njim stereotipima o Nijemcima koji su na prostoru \u010ce\u0161ke \u017eivjeli prije, tijekom i poslije Drugog svjetskog rata.\u201c
\nLiterary Hub<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201e(\u2026) malo je kojem autoru uspjelo da tako \u010desto obra\u0111ivanu temu kao \u0161to su odnosi me\u0111u \u010cesima, Nijemcima, ratovima i totalitarnim re\u017eimima u Europi dvadesetoga stolje\u0107a iznese s takvim osje\u0107ajem za prikaz jedne intimne pri\u010de koja ne djeluje kao kroki za oslikavanje povijesti nego kao jedna vjerodostojna i velika kronika.\u201c
\nKl\u00e1ra Kub\u00ed\u010dkov\u00e1, Mf Dnes<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eRoman Jakube Katalpe jednostavno nazvan Nijemci <\/em>mogao bi biti kronikom nepravdi koje je sa sobom donijelo XX. stolje\u0107e. Autorica nas vodi kroz Hitlerovu Njema\u010dku, po Sudetima u doba Protektorata i pora\u0107a, kao i kroz \u010dehoslova\u010dko razdoblje normalizacije. Nijeme se drame, dodu\u0161e, odigravaju negdje drugdje.\u201c
\nBlanka \u010cin\u00e1tlov\u00e1, A2<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eKatalpa ne opisuje izravno ni ratna zbivanja ni poratni izgon Nijemaca iz \u010cehoslova\u010dke. Velike povijesne trenutke stavlja u konkretne mikroslu\u010dajeve onako kako se to radi s razgranatim epom: svaki lik koji se u romanu pojavi s kroni\u010darskom je pomnjivo\u0161\u0107u uveden na scenu i u potpunosti je osvijetljen, kao da je u tome trenutku sve drugo krajnje nebitno.\u201c
\n\u0160t\u011bp\u00e1n Sirov\u00e1tka, Hospod\u00e1\u0159sk\u00e9 Noviny<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/nijemci<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11123,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-11122","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/rsz_nijemci.jpg?fit=715%2C1109&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":11122,"position":0},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54893,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54893","url_meta":{"origin":11122,"position":1},"title":"Jasen Boko, “Tragovima Odiseja” – 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje hit-putopisa donosi nova saznanja o tome kako se nesta\u0161ni Penelopin suprug izgubio u Jadranu. Tragovima Odiseja \u2013 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje Prvo izdanje putopisa Tragovima Odiseja \u2013 Kontroverzni putopis o lutanju gr\u010dkog junaka Jadranom Jasena Boke izi\u0161lo je 2012. i odmah osvojilo \u010ditatelje i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":11122,"position":2},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":11122,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54692","url_meta":{"origin":11122,"position":4},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (2)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu preno\u0161enja polemi\u010dkih reakcija na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, nakon kriti\u010dkih sada upu\u0107ujemo na afirmativne priloge o njoj. Stefan Gu\u017evica \"Naravno, svojevrsni \u201cizvorni grijeh\u201d historiografije je metodolo\u0161ki nacionalizam i etnocentrizam, jer je povijest i nastala kao znanost koja je trebala legitimizirati novonastale nacije\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":11122,"position":5},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11122","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11122"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11122\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11126,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11122\/revisions\/11126"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11123"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11122"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11122"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11122"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}