{"id":11122,"date":"2018-09-01T23:35:47","date_gmt":"2018-09-01T23:35:47","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11122"},"modified":"2018-09-01T23:37:44","modified_gmt":"2018-09-01T23:37:44","slug":"jakuba-katalpa-roman-nijemci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11122","title":{"rendered":"Jakuba Katalpa, roman \u201cNijemci\u201d"},"content":{"rendered":"

Iz kritika: \u201emalo je kojem autoru uspjelo da tako \u010desto obra\u0111ivanu temu kao \u0161to su odnosi me\u0111u \u010cesima, Nijemcima, ratovima i totalitarnim re\u017eimima u Europi dvadesetoga stolje\u0107a iznese s takvim osje\u0107ajem za prikaz jedne intimne pri\u010de koja ne djeluje kao kroki za oslikavanje povijesti nego kao jedna vjerodostojna i velika kronika\u201c\u00a0\u00a0(<\/em>Mf Dnes<\/em>)<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Nijemci <\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Jakuba Katalpa<\/p>\n

 <\/p>\n

Preveo s \u010de\u0161kog Emilio Nui\u0107<\/p>\n

Broj stranica: 496<\/p>\n

Godina izdanja: sije\u010danj 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kada mlada \u010cehinja nakon o\u010deve smrti u njegovu stanu prona\u0111e remen\u010di\u0107e za ispravljanje dje\u010djih kukova, taj predmet potakne je da istra\u017ei \u201enjema\u010dku\u201c stranu o\u010deve obitelji. Prva je postaja grad Lahnstein, gdje \u017eivi obitelj Klare Rissmann, bake koju nikad nije upoznala i koja je napustila njezina oca jo\u0161 kao bebu. Raspli\u0107u\u0107i tajne bakina \u017eivota, protagonistica kre\u0107e na mo\u0107no putovanje kroz politi\u010dku klimu Prvog i Drugog svjetskog rata te uzdizanje i slom Reicha. Mozaik zamr\u0161ene obiteljske povijesti zapo\u010dinje u njema\u010dkom gradu Hinterbergenu, a nastavlja se u selu Rzy u Sudetima gdje Klara odlazi predavati kao u\u010diteljica. Njezin \u017eivot u \u010cehoslova\u010dkoj ispunjen je \u017eeljom za pripadanjem, novim ljubavima, ali i nenadoknadivim gubicima koji je potresaju i mijenjaju.<\/p>\n

U kompleksnoj povijesno-obiteljskoj pri\u010di mlada \u010de\u0161ka spisateljica Jakuba Katalpa \u010ditatelje uvodi u \u017eivote ljudi bliskih Klari te ocrtava anatomiju gubitaka. Britkim, fino isklesanim re\u010denicama na pozornicu uvodi plejadu \u017eivopisnih likova koji poput slagalice stvaraju ve\u0107u sliku te bacaju novo svjetlo na kompleksni odnos Nijemaca i \u010ceha. Roman Nijemci<\/em> ovjen\u010dan je jednom od najve\u0107ih \u010de\u0161kih nagrada za knji\u017eevnost, \u201eJosef \u0160kvoreck\u00fd\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eLucidnim jezikom i kratkim, ispovjednim poglavljima, Katalpa stvara ma\u0161tovite mikronarative likova koji, uklju\u010duju\u0107i i Klaru, \u017eive u Sudetima i prkose dosada\u0161njim stereotipima o Nijemcima koji su na prostoru \u010ce\u0161ke \u017eivjeli prije, tijekom i poslije Drugog svjetskog rata.\u201c
\nLiterary Hub<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201e(\u2026) malo je kojem autoru uspjelo da tako \u010desto obra\u0111ivanu temu kao \u0161to su odnosi me\u0111u \u010cesima, Nijemcima, ratovima i totalitarnim re\u017eimima u Europi dvadesetoga stolje\u0107a iznese s takvim osje\u0107ajem za prikaz jedne intimne pri\u010de koja ne djeluje kao kroki za oslikavanje povijesti nego kao jedna vjerodostojna i velika kronika.\u201c
\nKl\u00e1ra Kub\u00ed\u010dkov\u00e1, Mf Dnes<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eRoman Jakube Katalpe jednostavno nazvan Nijemci <\/em>mogao bi biti kronikom nepravdi koje je sa sobom donijelo XX. stolje\u0107e. Autorica nas vodi kroz Hitlerovu Njema\u010dku, po Sudetima u doba Protektorata i pora\u0107a, kao i kroz \u010dehoslova\u010dko razdoblje normalizacije. Nijeme se drame, dodu\u0161e, odigravaju negdje drugdje.\u201c
\nBlanka \u010cin\u00e1tlov\u00e1, A2<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eKatalpa ne opisuje izravno ni ratna zbivanja ni poratni izgon Nijemaca iz \u010cehoslova\u010dke. Velike povijesne trenutke stavlja u konkretne mikroslu\u010dajeve onako kako se to radi s razgranatim epom: svaki lik koji se u romanu pojavi s kroni\u010darskom je pomnjivo\u0161\u0107u uveden na scenu i u potpunosti je osvijetljen, kao da je u tome trenutku sve drugo krajnje nebitno.\u201c
\n\u0160t\u011bp\u00e1n Sirov\u00e1tka, Hospod\u00e1\u0159sk\u00e9 Noviny<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/nijemci<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11123,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-11122","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/rsz_nijemci.jpg?fit=715%2C1109&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":11122,"position":0},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":11122,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":11122,"position":2},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53897,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53897","url_meta":{"origin":11122,"position":3},"title":"Objavljena online baza bizanskih pe\u010data (DBBS)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Baza podataka bizantskih olovnih pe\u010data (DBBS) (njem. Datenbank byzantinischer Bleisiegel) zami\u0161ljena je kao tehni\u010dko pomagalo za sve discipline koje se bave bizantskim olovnim pe\u010datima i bizantskom povije\u0161\u0107u u naj\u0161irem smislu. Povijesno gledano, baza obuhva\u0107a razdoblje od tzv. kasne antike, odnosno ranobizantskog carstva u 4. do 5. stolje\u0107u, pa sve do\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":11122,"position":4},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 – Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53702,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53702","url_meta":{"origin":11122,"position":5},"title":"Predavanje Mire Kova\u010da: Hrvatski izazovi u ovakvoj Europi i svijetu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Utorak, 26. svibnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Miro Kova\u010d, povjesni\u010dar, biv\u0161i ministar vanjskih i europskih poslova Uru\u0161avanje Sovjetskog saveza i drugih komunisti\u010dkih dr\u017eava u Europi potkraj 1980-ih doveo je do\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11122","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11122"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11122\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11126,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11122\/revisions\/11126"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11123"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11122"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11122"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11122"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}