{"id":11119,"date":"2018-09-01T23:14:33","date_gmt":"2018-09-01T23:14:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11119"},"modified":"2018-09-01T23:14:33","modified_gmt":"2018-09-01T23:14:33","slug":"radka-denemarkova-roman-novac-od-hitlera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11119","title":{"rendered":"Radka Denemarkov\u00e1, roman \u201cNovac od Hitlera\u201d"},"content":{"rendered":"

\u201c\u0160esnaestogodi\u0161nja Gita vratila se u \u010de\u0161ko mjesta\u0161ce Puklice bez oca, majke, sestre i brata. Ljeto 1945. jedan je od onih povijesnih trenutaka u kojima nema potrebe za dugim obja\u0161njenjima o ljudskim sudbinama. U zdanju u kojem je idili\u010dno odrastala u blagostanju predratnih industrijalaca sada \u017eivi neka druga obitelj.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Novac od Hitlera <\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Radka Denemarkov\u00e1<\/p>\n

 <\/p>\n

Prevela s \u010de\u0161kog Suzana Kos<\/p>\n

Broj stranica: 296<\/p>\n

Godina izdanja: srpanj 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160esnaestogodi\u0161nja Gita vratila se u \u010de\u0161ko mjesta\u0161ce Puklice bez oca, majke, sestre i brata. Ljeto 1945. jedan je od onih povijesnih trenutaka u kojima nema potrebe za dugim obja\u0161njenjima o ljudskim sudbinama. U zdanju u kojem je idili\u010dno odrastala u blagostanju predratnih industrijalaca sada \u017eivi neka druga obitelj. Za sebe tvrde da su \u010cesi, ali ne onakvi kakav je bio Gitin otac. On je u ku\u0107i pri\u010dao njema\u010dki. U nerazumijevanju te sitne nijanse, koja \u010dini razliku izme\u0111u \u017eivota i smrti, uspijeva pobje\u0107i kod tetke u Prag gdje \u0107e provesti ostatak \u017eivota. Ali duhom nikada ne napu\u0161ta Puklice i u smiraju se \u017eivota vra\u0107a da bi osigurala moralnu pravdu za svoju obitelj. Taj zadnji povratak bit \u0107e, \u010dini se, i najte\u017ei jer postat \u0107e jasno da su se vremena i ljudi promijenili, ali da je zlo ostalo jednako mo\u0107no.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj se briljantni roman gustim, grubim stilom gradi na slojevima metafora kojima autorica poku\u0161ava u \u010ditatelju izazvati tjelesnu reakciju gnu\u0161anja upravo nalik onoj koju Gita ima pred licem zla. U kontekstu u kojem je knji\u017eevnost dala mnogostruka tuma\u010denja najve\u0107eg poraza \u010dovje\u010danstva, interpretacija iz pera Denemarkove nova je, svje\u017ea i razotkrivaju\u0107a. Autorica toliko sna\u017eno i detektivski napeto iznjedruje ovaj \u017eenski krik i secira ljudski nagon za opstankom da nam otkriva jedan dobro sakriven kutak duha. Upravo smo svjedo\u010dili mjestu gdje se u \u010dovjeku skriva glas koji pred smr\u0107u vapi: \u201eJo\u0161 ne, jo\u0161 ne, gospodine Bo\u017ee, jo\u0161 ne!\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eJedan od najboljih \u010de\u0161kih romana koji se pojavio zadnjih godina.\u201c
\nRadio Prag<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eDirljiva knjiga. Sve u njoj vrti se oko teme krivice, kazne i oprosta. Upravo taj aspekt dopu\u0161ta nama \u010ditateljima da se pribli\u017eimo ovoj temi bez zamjerki. To je ono najbolje u ovoj knjizi. Autorica uspijeva u ovoj zada\u0107i zahvaljuju\u0107i vrlo sugestivnom jeziku koji je na trenutke obilje\u017een sna\u017enom napeto\u0161\u0107u.\u201c
\nDresdner Neueste Nachrichten<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eU pogledu stila, ovaj roman hrani se zapanjuju\u0107im realizmom \u010dije je simbole mogu\u0107e interpretirati na vi\u0161e na\u010dina. Slojevita knjiga kompleksnog pripovijedanja.\u201c
\nWerner Schandor, Wiener Zeitung<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201ePoliti\u010dki roman? On je mnogo vi\u0161e jer pripovjeda\u010dica ne radi ustupke formalnim konvencijama. Radka Denemarkov\u00e1 poku\u0161ava obuhvatiti istinu o pravdi i nepravdi, i to doslovno, kao da je rije\u010d o kiparici koja oblikuje kamene blokove.\u201c
\nFrankfurter Allgemeine Zeitung<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/novac-od-hitlera<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11120,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-11119","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/novac.jpg?fit=498%2C768&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":11119,"position":0},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54567,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54567","url_meta":{"origin":11119,"position":1},"title":"Odr\u017ean okrugli stol \u201eLjeto 1941. \u2013 hrvatske \u017ertve etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja kao historiografski i komemorativni izazov\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji potpredsjednika Hrvatskog sabora Ivana Penave odr\u017ean je okrugli stol \u201eLjeto 1941. \u2013 hrvatske \u017ertve etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja kao historiografski i komemorativni izazov\u201c, na kojem su sudjelovali povjesni\u010dari Mario Jareb, Vlatka Vukeli\u0107, Zlatko Begonja, Amir Obho\u0111a\u0161. Op\u0161irnije: https:\/\/www.sabor.hr\/hr\/press\/okrugli-stol-u-organizaciji-potpredsjednika-hrvatskoga-sabora-ivana-penave-0 https:\/\/www.youtube.com\/live\/TdLTmhFd8F0 https:\/\/www.hina.hr\/galerija\/12420819 https:\/\/www.telegram.hr\/politika-kriminal\/penava-u-sabor-doveo-kontroverzne-povjesnicare-da-tumace-kako-su-protiv-ndh-ustali-samo-srbi-i-antihrvati https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/okrugli-stol-u-saboru-o-ustanku-u-srbu-pop-djujic-je-bio-jedan-od-vodja-ustanka\/2812214.aspx https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/penavin-okrugli-stol-razotkrio-istinu-o-ustanku-u-srbu-presucivali-su-zlocine https:\/\/www.maxportal.hr\/premium-sadrzaj\/penava-zlocini-nad-hrvatima-godinama-gurani-u-stranu-danas-o-njima-govorimo-u-saboru https:\/\/portal-veterani.info\/ljeto-1941-presucene-hrvatske-zrtve\/ https:\/\/www.portalnovosti.com\/u-saboru-usred-mraka","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":11119,"position":2},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":11119,"position":3},"title":"Madeline Miller, “Kirka” i “Ahilejeva pjesma”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":11119,"position":4},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54980,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54980","url_meta":{"origin":11119,"position":5},"title":"Jurica Pavi\u010di\u0107, “\u017digice”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Ni\u0161ta se od toga nije trebalo dogoditi. A ipak, dogodilo se \u2013 onako kako se nad isto\u010dnim Jadranom dogodilo tisu\u0107u puta, ponavljaju\u0107i isti, vje\u010dni obrazac, stariji od ljudi, stariji od ku\u0107a, gradova, nacija i jezika\u2026 Orkanska bura rasplamsa zastra\u0161uju\u0107i po\u017ear koji spali planinu i ugrozi grad Split. Policija je uvjerena\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Zigice.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11119","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11119"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11119\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11121,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11119\/revisions\/11121"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11120"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11119"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11119"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11119"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}