{"id":11119,"date":"2018-09-01T23:14:33","date_gmt":"2018-09-01T23:14:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11119"},"modified":"2018-09-01T23:14:33","modified_gmt":"2018-09-01T23:14:33","slug":"radka-denemarkova-roman-novac-od-hitlera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11119","title":{"rendered":"Radka Denemarkov\u00e1, roman \u201cNovac od Hitlera\u201d"},"content":{"rendered":"

\u201c\u0160esnaestogodi\u0161nja Gita vratila se u \u010de\u0161ko mjesta\u0161ce Puklice bez oca, majke, sestre i brata. Ljeto 1945. jedan je od onih povijesnih trenutaka u kojima nema potrebe za dugim obja\u0161njenjima o ljudskim sudbinama. U zdanju u kojem je idili\u010dno odrastala u blagostanju predratnih industrijalaca sada \u017eivi neka druga obitelj.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Novac od Hitlera <\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Radka Denemarkov\u00e1<\/p>\n

 <\/p>\n

Prevela s \u010de\u0161kog Suzana Kos<\/p>\n

Broj stranica: 296<\/p>\n

Godina izdanja: srpanj 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160esnaestogodi\u0161nja Gita vratila se u \u010de\u0161ko mjesta\u0161ce Puklice bez oca, majke, sestre i brata. Ljeto 1945. jedan je od onih povijesnih trenutaka u kojima nema potrebe za dugim obja\u0161njenjima o ljudskim sudbinama. U zdanju u kojem je idili\u010dno odrastala u blagostanju predratnih industrijalaca sada \u017eivi neka druga obitelj. Za sebe tvrde da su \u010cesi, ali ne onakvi kakav je bio Gitin otac. On je u ku\u0107i pri\u010dao njema\u010dki. U nerazumijevanju te sitne nijanse, koja \u010dini razliku izme\u0111u \u017eivota i smrti, uspijeva pobje\u0107i kod tetke u Prag gdje \u0107e provesti ostatak \u017eivota. Ali duhom nikada ne napu\u0161ta Puklice i u smiraju se \u017eivota vra\u0107a da bi osigurala moralnu pravdu za svoju obitelj. Taj zadnji povratak bit \u0107e, \u010dini se, i najte\u017ei jer postat \u0107e jasno da su se vremena i ljudi promijenili, ali da je zlo ostalo jednako mo\u0107no.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj se briljantni roman gustim, grubim stilom gradi na slojevima metafora kojima autorica poku\u0161ava u \u010ditatelju izazvati tjelesnu reakciju gnu\u0161anja upravo nalik onoj koju Gita ima pred licem zla. U kontekstu u kojem je knji\u017eevnost dala mnogostruka tuma\u010denja najve\u0107eg poraza \u010dovje\u010danstva, interpretacija iz pera Denemarkove nova je, svje\u017ea i razotkrivaju\u0107a. Autorica toliko sna\u017eno i detektivski napeto iznjedruje ovaj \u017eenski krik i secira ljudski nagon za opstankom da nam otkriva jedan dobro sakriven kutak duha. Upravo smo svjedo\u010dili mjestu gdje se u \u010dovjeku skriva glas koji pred smr\u0107u vapi: \u201eJo\u0161 ne, jo\u0161 ne, gospodine Bo\u017ee, jo\u0161 ne!\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eJedan od najboljih \u010de\u0161kih romana koji se pojavio zadnjih godina.\u201c
\nRadio Prag<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eDirljiva knjiga. Sve u njoj vrti se oko teme krivice, kazne i oprosta. Upravo taj aspekt dopu\u0161ta nama \u010ditateljima da se pribli\u017eimo ovoj temi bez zamjerki. To je ono najbolje u ovoj knjizi. Autorica uspijeva u ovoj zada\u0107i zahvaljuju\u0107i vrlo sugestivnom jeziku koji je na trenutke obilje\u017een sna\u017enom napeto\u0161\u0107u.\u201c
\nDresdner Neueste Nachrichten<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eU pogledu stila, ovaj roman hrani se zapanjuju\u0107im realizmom \u010dije je simbole mogu\u0107e interpretirati na vi\u0161e na\u010dina. Slojevita knjiga kompleksnog pripovijedanja.\u201c
\nWerner Schandor, Wiener Zeitung<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201ePoliti\u010dki roman? On je mnogo vi\u0161e jer pripovjeda\u010dica ne radi ustupke formalnim konvencijama. Radka Denemarkov\u00e1 poku\u0161ava obuhvatiti istinu o pravdi i nepravdi, i to doslovno, kao da je rije\u010d o kiparici koja oblikuje kamene blokove.\u201c
\nFrankfurter Allgemeine Zeitung<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/novac-od-hitlera<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11120,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-11119","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/novac.jpg?fit=498%2C768&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55948,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55948","url_meta":{"origin":11119,"position":0},"title":"Znanstveni skup \u201eAnatomija otmice\u201c u Zadru","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Otmica ameri\u010dkog putni\u010dkog zrakoplova 1976. godine, u kojoj je sudjelovala hrvatska petorka, predvo\u0111ena Zvonkom i Julienne Bu\u0161i\u0107, jedan je od doga\u0111aja koji zahtijeva pa\u017eljivo i vi\u0161estrano razmatranje u kontekstu razumijevanja suvremene politi\u010dke povijesti. Pola stolje\u0107a poslije otmica otvara pitanja o vremenu u kojem se dogodila, nastojanjima dijela hrvatske emigracije da\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Anatomija-otmice.webp?fit=1000%2C708&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Anatomija-otmice.webp?fit=1000%2C708&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Anatomija-otmice.webp?fit=1000%2C708&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Anatomija-otmice.webp?fit=1000%2C708&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":11119,"position":1},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55783,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55783","url_meta":{"origin":11119,"position":2},"title":"Poziv za priloge za zbornik radova “\u017dENE U HRVATSKOJ POVIJESTI: BIOGRAFSKE PERSPEKTIVE”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Biografije su dugo bile gurnute u zape\u0107ak historiografije. Povjesni\u010dari su ih odbacili kao formu koja se bavi \u201evelikim ljudima\u201c i bazira na anegdotalnosti i psihologiziranju. No posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, donekle i pod utjecajem povijesti \u017eena i roda, bilje\u017eimo promjene u valorizaciji historiografskog potencijala pojedina\u010dnih \u017eivotnih pri\u010da. Uo\u010dilo se da upravo\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv.jpg?fit=1200%2C567&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54567,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54567","url_meta":{"origin":11119,"position":3},"title":"Odr\u017ean okrugli stol \u201eLjeto 1941. \u2013 hrvatske \u017ertve etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja kao historiografski i komemorativni izazov\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji potpredsjednika Hrvatskog sabora Ivana Penave odr\u017ean je okrugli stol \u201eLjeto 1941. \u2013 hrvatske \u017ertve etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja kao historiografski i komemorativni izazov\u201c, na kojem su sudjelovali povjesni\u010dari Mario Jareb, Vlatka Vukeli\u0107, Zlatko Begonja, Amir Obho\u0111a\u0161. Op\u0161irnije: https:\/\/www.sabor.hr\/hr\/press\/okrugli-stol-u-organizaciji-potpredsjednika-hrvatskoga-sabora-ivana-penave-0 https:\/\/www.youtube.com\/live\/TdLTmhFd8F0 https:\/\/www.hina.hr\/galerija\/12420819 https:\/\/www.telegram.hr\/politika-kriminal\/penava-u-sabor-doveo-kontroverzne-povjesnicare-da-tumace-kako-su-protiv-ndh-ustali-samo-srbi-i-antihrvati https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/okrugli-stol-u-saboru-o-ustanku-u-srbu-pop-djujic-je-bio-jedan-od-vodja-ustanka\/2812214.aspx https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/penavin-okrugli-stol-razotkrio-istinu-o-ustanku-u-srbu-presucivali-su-zlocine https:\/\/www.maxportal.hr\/premium-sadrzaj\/penava-zlocini-nad-hrvatima-godinama-gurani-u-stranu-danas-o-njima-govorimo-u-saboru https:\/\/portal-veterani.info\/ljeto-1941-presucene-hrvatske-zrtve\/ https:\/\/www.portalnovosti.com\/u-saboru-usred-mraka","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":11119,"position":4},"title":"Madeline Miller, “Kirka” i “Ahilejeva pjesma”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":11119,"position":5},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11119","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11119"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11119\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11121,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11119\/revisions\/11121"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11120"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11119"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11119"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11119"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}