{"id":11116,"date":"2018-09-01T23:08:05","date_gmt":"2018-09-01T23:08:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11116"},"modified":"2018-09-01T23:08:05","modified_gmt":"2018-09-01T23:08:05","slug":"jevgenij-vodolazkin-roman-avijaticar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11116","title":{"rendered":"Jevgenij Vodolazkin, roman \u201eAvijati\u010dar\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Iz kritika: \u201eS izvanrednim umije\u0107em do\u010daravanja detalja svakodnevnog \u017eivota i izrazitim talentom da plasti\u010dno prenese \u010ditav spektar boja, mirisa i zvukova, pripovjeda\u010d ocrtava \u017eivopisnu panoramsku sliku \u017eivota u Rusiji s po\u010detka 20. stolje\u0107a.\u201c (Guardian)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Biblioteka: Graham Greene<\/li>\n<li>Izdava\u010d: Naklada Ljevak<\/li>\n<li>Godina: velja\u010da 2018..<\/li>\n<li>Uvez: meki<\/li>\n<li>Jezik: hrvatski<\/li>\n<li>Prevoditelj: Igor BULJAN<\/li>\n<li>Broj stranica: 392<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jevgenij Vodolazkin nagra\u0111ivani je ruski pisac me\u0111unarodnog renomea prepoznat kao izvanredan pripovijeda\u010d istan\u010danog osje\u0107aja za jezik i teme vezane uz razli\u010dite slojeve ruske povijesti. Njegove knjige mahom posjeduju i jaku duhovnu dimenziju kojom propituje ljudski \u017eivot u \u0161irem kontekstu povijesti, religije i dru\u0161tva. Mnogi knji\u017eevni kriti\u010dari Jevgenija Vodalazkina uspore\u0111uju s Umbertom Ecom te ga nazivaju novim knji\u017eevnim genijem.<\/p>\n<p>U svojoj najnovijoj knjizi <em>Avijati\u010dar<\/em>, prvom Vodolazkinovu naslovu prevedenu na hrvatski jezik, autor se bavi najmra\u010dnijim periodom ruske povijesti 20. stolje\u0107a: revolucijom, bolj\u0161evizmom, neobolj\u0161evizmom, Gulagom, ratom i anarhijom. Radnja se prati u formi memoara i dnevni\u010dkih zapisa troje likova, pripadnika razli\u010ditih generacija. Koriste\u0107i se elementima misti\u010dnog historicizma, autor pa\u017eljivo sla\u017ee detaljan mozaik Rusije i njezinih stanovnika.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kada se glavni junak Inokentij Platonov probudi u bolnici, ispostavi se da je izgubio pam\u0107enje. Lije\u010dnik ga poti\u010de da zapisuje u dnevnik svaki detalj ili sliku koja mu se pojavi u glavi i on to \u010dini marljivo, gotovo strastveno. Dnevnik mu je napeto \u0161tivo koje \u010ditatelja fascinira kaoti\u010dnim, kaleidoskopskim slikama, licima, rije\u010dima i doga\u0111ajima koji \u010dine potku \u017eivotne pri\u010de ruskoga mladi\u0107a s po\u010detka 20. stolje\u0107a. Pri\u010da koja se pomalja istodobno je nje\u017ena i tu\u017ena, senzualna i neobi\u010dna, no iznad svega tragi\u010dna. Prvo se pojavljuju sje\u0107anja iz djetinjstva: na bezbri\u017ene ljetne praznike u da\u010di u okolici Petrograda, na do\u010dekivanje oca na povratku s posla u Petrogradu i na onaj dan 1917. godine kada dozna da mu je oca ubila rulja pijanih mornara. Platonov se s majkom seli u zajedni\u010dki komunalni stan u centru Petrograda, gdje upoznaje nove susjede \u2013 profesora Sergeja Voronina i njegovu k\u0107er Anastasiju, koja \u0107e postati ljubav Inokentijeva \u017eivota. I Nikolaja Zareckog, radnika u tvornici kobasica, koji denuncira profesora Voronina, kojega vlasti uhite i pogube. Zareckog uskoro prona\u0111u mrtva, a za ubojstvo optu\u017ee Platonova \u2013 kao i za rovarenje protiv dr\u017eave \u2013 i osude ga na slu\u017eenje kazne u logoru Solovki. Ali kako se Inokentij mo\u017ee sje\u0107ati svojega \u017eivota po\u010detkom 20. stolje\u0107a ako su tablete koje uzima iz 1999. godine? Ho\u0107e li se Platonov uspjeti prilagoditi novoj realnosti i na\u0107i dom u \u010dudnom svijetu s kraja 20. stolje\u0107a? I ono najva\u017enije pitanje: Koja ga je to sila vratila u \u017eivot, a sada ga poku\u0161ava ponovno ubiti, nakon \u010dudotvornoga uskrsnu\u0107a u logoru Solovki?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Roman asocira na rusku knji\u017eevnost dvadesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, naro\u010dito na \u201eBijelu gardu\u201d Mihaila Bulgakova, a od novijih na \u201ePismovnik\u201d Mihaila \u0160i\u0161kina.<\/em><\/p>\n<p><strong>Kirkus<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>S izvanrednim umije\u0107em do\u010daravanja detalja svakodnevnog \u017eivota i izrazitim talentom da plasti\u010dno prenese \u010ditav spektar boja, mirisa i zvukova, pripovjeda\u010d ocrtava \u017eivopisnu panoramsku sliku \u017eivota u Rusiji s po\u010detka 20. stolje\u0107a.<\/em><\/p>\n<p><strong>Guardian<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Jevgenij Germanovi\u010d Vodolazkin\u00a0<\/strong>ro\u0111en je 1964. godine u Kijevu, gdje je 1986. godine diplomirao na Filolo\u0161kom fakultetu. Godine 2000. doktorirao je obraniv\u0161i doktorsku disertaciju \u201eSvjetska povijest u knji\u017eevnosti Stare Rusije\u201d.\u00a0Radi u IRLI-ju (Institutu za rusku knji\u017eevnost) u Sankt Peterburgu, a od 2012. ure\u0111uje zbornik Pu\u0161kinskog doma \u201eTekst i tradicija\u201d. Jevgenij Vodolazkin uvijek je nagla\u0161avao da je imao sre\u0107u i \u010dast \u0161to je njegov mentor i u\u010ditelj u vrijeme usavr\u0161avanja i rada u IRLI-ju bio najve\u0107i lingvist dvadesetog stolje\u0107a Dmitrij Sergejevi\u010d Liha\u010dov.<\/p>\n<p>Autor je stotinjak znanstvenih radova o staroj ruskoj knji\u017eevnosti, knjiga\u00a0<em>Dmitrij Liha\u010dov\u00a0i njegovo doba <\/em>\u00a0i\u00a0 <em>Instrument jezika. O ljudima\u00a0u\u00a0rije\u010dima<\/em>\u00a0i romana:\u00a0<em>Otimanje Europe<\/em>\u00a0(2005.),\u00a0<em>Solovjov\u00a0i \u00a0Larionov<\/em>\u00a0(2009.), \u00a0<em>Lavr <\/em>\u00a0(2013.) te <em>Avijati\u010dar <\/em>(<em>Aviator<\/em>)<em>.<\/em><\/p>\n<p>Roman\u00a0<em>Solovjov\u00a0i\u00a0Larionov<\/em>\u00a0bio je u finalu za nagradu \u201eKnjiga godine 2010.\u201d, a dobitnik je knji\u017eevne nagrade \u201eAndrej Bjeli\u201d i nagrade za filolo\u0161ku hrabrost i originalnost te je progla\u0161en za najbolju knjigu u Rusiji 2010. godine. Roman\u00a0<em>Lavr <\/em>\u00a0dobitnik je \u00a0nagrade \u201eKnjiga godine 2013.\u201d, Nagrade \u201eJasnaja Poljana\u201d i Nagrade me\u0111unarodnog udru\u017eenja \u201ePortal\u201d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.ljevak.hr\/knjige\/knjiga-22145\">http:\/\/www.ljevak.hr\/knjige\/knjiga-22145<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11117,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-11116","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/avijaticar.jpg?fit=702%2C1063&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":11116,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52699,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52699","url_meta":{"origin":11116,"position":1},"title":"Sve\u010dano otvaranje Festivala povijesti Kliofest","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na sve\u010dano otvaranje XIII. Festivala povijesti Kliofest, u utorak, 5. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, s po\u010detkom u 11 sati. Cijeli program skupa mo\u017eete poglededati na www.kliofest.hr te https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681.","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52681,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681","url_meta":{"origin":11116,"position":2},"title":"XIII. Festival povijesti Kliofest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trinaesti Festival povijesti Kliofest odr\u017eava se od 5. do 8. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, kao i na nekoliko drugih lokacija u gradu. Cjelokupni program nalazi se u programskoj knji\u017eici u nastavku. Kliofest 2026 - ProgramPreuzmi","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":11116,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52646,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52646","url_meta":{"origin":11116,"position":4},"title":"5. MALI FESTIVAL POVIJESTI U LASTOVU","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Peti Mali festival povijesti odr\u017eava se od 25. do 27. travnja 2026. na Lastovu, u suradnji Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Op\u0107ine Lastovo i Turisti\u010dke zajednice te uz potporu Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije. Predavanja: Dr. sc. Jasna \u010capo \u201eKu\u0107a kao zalog budu\u0107nosti i most izme\u0111u iseljenika i domovine\u201c Dr. sc.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":11116,"position":5},"title":"Okrugli stol &#8220;Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11116","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11116"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11116\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11118,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11116\/revisions\/11118"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11117"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11116"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11116"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11116"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}