{"id":11116,"date":"2018-09-01T23:08:05","date_gmt":"2018-09-01T23:08:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11116"},"modified":"2018-09-01T23:08:05","modified_gmt":"2018-09-01T23:08:05","slug":"jevgenij-vodolazkin-roman-avijaticar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11116","title":{"rendered":"Jevgenij Vodolazkin, roman \u201eAvijati\u010dar\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Iz kritika: \u201eS izvanrednim umije\u0107em do\u010daravanja detalja svakodnevnog \u017eivota i izrazitim talentom da plasti\u010dno prenese \u010ditav spektar boja, mirisa i zvukova, pripovjeda\u010d ocrtava \u017eivopisnu panoramsku sliku \u017eivota u Rusiji s po\u010detka 20. stolje\u0107a.\u201c (Guardian)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Biblioteka: Graham Greene<\/li>\n<li>Izdava\u010d: Naklada Ljevak<\/li>\n<li>Godina: velja\u010da 2018..<\/li>\n<li>Uvez: meki<\/li>\n<li>Jezik: hrvatski<\/li>\n<li>Prevoditelj: Igor BULJAN<\/li>\n<li>Broj stranica: 392<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jevgenij Vodolazkin nagra\u0111ivani je ruski pisac me\u0111unarodnog renomea prepoznat kao izvanredan pripovijeda\u010d istan\u010danog osje\u0107aja za jezik i teme vezane uz razli\u010dite slojeve ruske povijesti. Njegove knjige mahom posjeduju i jaku duhovnu dimenziju kojom propituje ljudski \u017eivot u \u0161irem kontekstu povijesti, religije i dru\u0161tva. Mnogi knji\u017eevni kriti\u010dari Jevgenija Vodalazkina uspore\u0111uju s Umbertom Ecom te ga nazivaju novim knji\u017eevnim genijem.<\/p>\n<p>U svojoj najnovijoj knjizi <em>Avijati\u010dar<\/em>, prvom Vodolazkinovu naslovu prevedenu na hrvatski jezik, autor se bavi najmra\u010dnijim periodom ruske povijesti 20. stolje\u0107a: revolucijom, bolj\u0161evizmom, neobolj\u0161evizmom, Gulagom, ratom i anarhijom. Radnja se prati u formi memoara i dnevni\u010dkih zapisa troje likova, pripadnika razli\u010ditih generacija. Koriste\u0107i se elementima misti\u010dnog historicizma, autor pa\u017eljivo sla\u017ee detaljan mozaik Rusije i njezinih stanovnika.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kada se glavni junak Inokentij Platonov probudi u bolnici, ispostavi se da je izgubio pam\u0107enje. Lije\u010dnik ga poti\u010de da zapisuje u dnevnik svaki detalj ili sliku koja mu se pojavi u glavi i on to \u010dini marljivo, gotovo strastveno. Dnevnik mu je napeto \u0161tivo koje \u010ditatelja fascinira kaoti\u010dnim, kaleidoskopskim slikama, licima, rije\u010dima i doga\u0111ajima koji \u010dine potku \u017eivotne pri\u010de ruskoga mladi\u0107a s po\u010detka 20. stolje\u0107a. Pri\u010da koja se pomalja istodobno je nje\u017ena i tu\u017ena, senzualna i neobi\u010dna, no iznad svega tragi\u010dna. Prvo se pojavljuju sje\u0107anja iz djetinjstva: na bezbri\u017ene ljetne praznike u da\u010di u okolici Petrograda, na do\u010dekivanje oca na povratku s posla u Petrogradu i na onaj dan 1917. godine kada dozna da mu je oca ubila rulja pijanih mornara. Platonov se s majkom seli u zajedni\u010dki komunalni stan u centru Petrograda, gdje upoznaje nove susjede \u2013 profesora Sergeja Voronina i njegovu k\u0107er Anastasiju, koja \u0107e postati ljubav Inokentijeva \u017eivota. I Nikolaja Zareckog, radnika u tvornici kobasica, koji denuncira profesora Voronina, kojega vlasti uhite i pogube. Zareckog uskoro prona\u0111u mrtva, a za ubojstvo optu\u017ee Platonova \u2013 kao i za rovarenje protiv dr\u017eave \u2013 i osude ga na slu\u017eenje kazne u logoru Solovki. Ali kako se Inokentij mo\u017ee sje\u0107ati svojega \u017eivota po\u010detkom 20. stolje\u0107a ako su tablete koje uzima iz 1999. godine? Ho\u0107e li se Platonov uspjeti prilagoditi novoj realnosti i na\u0107i dom u \u010dudnom svijetu s kraja 20. stolje\u0107a? I ono najva\u017enije pitanje: Koja ga je to sila vratila u \u017eivot, a sada ga poku\u0161ava ponovno ubiti, nakon \u010dudotvornoga uskrsnu\u0107a u logoru Solovki?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Roman asocira na rusku knji\u017eevnost dvadesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, naro\u010dito na \u201eBijelu gardu\u201d Mihaila Bulgakova, a od novijih na \u201ePismovnik\u201d Mihaila \u0160i\u0161kina.<\/em><\/p>\n<p><strong>Kirkus<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>S izvanrednim umije\u0107em do\u010daravanja detalja svakodnevnog \u017eivota i izrazitim talentom da plasti\u010dno prenese \u010ditav spektar boja, mirisa i zvukova, pripovjeda\u010d ocrtava \u017eivopisnu panoramsku sliku \u017eivota u Rusiji s po\u010detka 20. stolje\u0107a.<\/em><\/p>\n<p><strong>Guardian<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Jevgenij Germanovi\u010d Vodolazkin\u00a0<\/strong>ro\u0111en je 1964. godine u Kijevu, gdje je 1986. godine diplomirao na Filolo\u0161kom fakultetu. Godine 2000. doktorirao je obraniv\u0161i doktorsku disertaciju \u201eSvjetska povijest u knji\u017eevnosti Stare Rusije\u201d.\u00a0Radi u IRLI-ju (Institutu za rusku knji\u017eevnost) u Sankt Peterburgu, a od 2012. ure\u0111uje zbornik Pu\u0161kinskog doma \u201eTekst i tradicija\u201d. Jevgenij Vodolazkin uvijek je nagla\u0161avao da je imao sre\u0107u i \u010dast \u0161to je njegov mentor i u\u010ditelj u vrijeme usavr\u0161avanja i rada u IRLI-ju bio najve\u0107i lingvist dvadesetog stolje\u0107a Dmitrij Sergejevi\u010d Liha\u010dov.<\/p>\n<p>Autor je stotinjak znanstvenih radova o staroj ruskoj knji\u017eevnosti, knjiga\u00a0<em>Dmitrij Liha\u010dov\u00a0i njegovo doba <\/em>\u00a0i\u00a0 <em>Instrument jezika. O ljudima\u00a0u\u00a0rije\u010dima<\/em>\u00a0i romana:\u00a0<em>Otimanje Europe<\/em>\u00a0(2005.),\u00a0<em>Solovjov\u00a0i \u00a0Larionov<\/em>\u00a0(2009.), \u00a0<em>Lavr <\/em>\u00a0(2013.) te <em>Avijati\u010dar <\/em>(<em>Aviator<\/em>)<em>.<\/em><\/p>\n<p>Roman\u00a0<em>Solovjov\u00a0i\u00a0Larionov<\/em>\u00a0bio je u finalu za nagradu \u201eKnjiga godine 2010.\u201d, a dobitnik je knji\u017eevne nagrade \u201eAndrej Bjeli\u201d i nagrade za filolo\u0161ku hrabrost i originalnost te je progla\u0161en za najbolju knjigu u Rusiji 2010. godine. Roman\u00a0<em>Lavr <\/em>\u00a0dobitnik je \u00a0nagrade \u201eKnjiga godine 2013.\u201d, Nagrade \u201eJasnaja Poljana\u201d i Nagrade me\u0111unarodnog udru\u017eenja \u201ePortal\u201d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.ljevak.hr\/knjige\/knjiga-22145\">http:\/\/www.ljevak.hr\/knjige\/knjiga-22145<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11117,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-11116","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/avijaticar.jpg?fit=702%2C1063&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52876,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52876","url_meta":{"origin":11116,"position":0},"title":"Juraj Bali\u0107, \u201cNA\u0160I \u017dIVOTI PRIPADAJU CARU\u201d: PRIKAZ RATOVANJA I VOJNI\u010cKOG \u017dIVOTA U XVIII. STOLJE\u0106U NA PRIMJERU LI\u010cKE PUKOVNIJE","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Jurja Bali\u0107a \u201cNA\u0160I \u017dIVOTI PRIPADAJU CARU\u201d: PRIKAZ RATOVANJA I VOJNI\u010cKOG \u017dIVOTA U XVIII. STOLJE\u0106U NA PRIMJERU LI\u010cKE PUKOVNIJE. Izvori: https:\/\/www.kliofest.hr https:\/\/www.hipzg.hr\/product\/nasi-zivoti-pripadaju-caru-prikaz-ratovanja-i-vojnickog-zivota-u-xviii-stoljecu-na-primjeru-licke-pukovnije\/","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nasi-zivoti-pripadaju-caru.jpg?fit=718%2C1064&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nasi-zivoti-pripadaju-caru.jpg?fit=718%2C1064&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nasi-zivoti-pripadaju-caru.jpg?fit=718%2C1064&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nasi-zivoti-pripadaju-caru.jpg?fit=718%2C1064&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53567,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53567","url_meta":{"origin":11116,"position":1},"title":"Prikazivanje filma Ivana Salati\u0107a &#8220;Otapanje vladara&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 21. 05. 2026, u 19h, u Mikro-kinu MaMa u Zagrebu bit \u0107e prikazan igrani film redatelja Ivana Salati\u0107a Otapanje vladara. Film je nadahnut zavr\u0161nom dionicom \u017eivota Petra II Petrovi\u0107a Njego\u0161a, vladike, dr\u017eavnika i najve\u0107eg pjesnika Crne Gore, koji uz pomo\u0107 vjernog sluge u Italiji tra\u017ei lijek protiv smrtonosne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":11116,"position":2},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":11116,"position":3},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52979,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52979","url_meta":{"origin":11116,"position":4},"title":"\u0160ime Tome Peri\u010di\u0107, &#8220;Razvitak gospodarstva Trogira i njegove okolice do 1914. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Razvitak gospodarstva Trogira i njegove okolice do 1914. godine\" koja \u0107e biti predstavljena na Festivalu povijesti Kliofest 2026. Knjiga \"Razvitak gospodarstva Trogira i njegove okolice do 1914. godine\", \u010diji je autor povjesni\u010dar dr. sc. \u0160ime Tome Peri\u010di\u0107, predstavlja temeljitu znanstvenu analizu ekonomskih prilika trogirskog kraja od kraja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pericic.jpg?fit=420%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53957,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53957","url_meta":{"origin":11116,"position":5},"title":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-\u017divkovi\u0107 &#8220;Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna vrela kao izvor za prou\u010davanje povijesti zadarskoga podru\u010dja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U\u00a0srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,\u00a0predavanje\u00a0Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11116","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11116"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11116\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11118,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11116\/revisions\/11118"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11117"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11116"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11116"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11116"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}