{"id":11112,"date":"2018-08-31T13:35:25","date_gmt":"2018-08-31T13:35:25","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11112"},"modified":"2018-08-31T13:35:25","modified_gmt":"2018-08-31T13:35:25","slug":"nir-baram-roman-dobri-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11112","title":{"rendered":"Nir Baram, roman \u201cDobri ljudi\u201d"},"content":{"rendered":"

Iz kritika: “U Dobrim ljudima izraelski pisac Nir Baram pi\u0161e o strahotama \u017eivota pod Staljinovim i Hitlerovim re\u017eimom. To je napravio tako fantasti\u010dno da je dosegao razinu djela Varlama \u0160alamova i Vasilija Grossmana.” (NRC Handelsblad)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—-<\/p>\n

 <\/p>\n

Fraktura<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nir Baram<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dobri ljudi <\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jezik izvornika: hebrejski<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prijevod: Laila \u0160prajc<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Broj stranica: 448<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Datum izdanja: lipanj 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Naslov izvornika: Anashim tovim<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Kad Thomas Heiselberg ugleda kako njihovu nekada\u0161nju ku\u0107nu pomo\u0107nicu Hanu Stein prati automobil s dvojicom nepoznatih mu\u0161karaca, shvati da nije pametno primiti u ku\u0107u \u017didovku, \u010dak ni u kratak posjet. No Thomasova je te\u0161ko bolesna majka odlu\u010dna: gospo\u0111a Stein brinut \u0107e se za nju jer on mora na va\u017ean poslovni sastanak u ameri\u010dkoj kompaniji za koju radi. Thomas ne mo\u017ee ni naslutiti kojim \u0107e smjerom nakon te no\u0107i \u2013 Kristalne no\u0107i \u2013 krenuti njegova dotad sjajna karijera stru\u010dnjaka za istra\u017eivanje tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Iste jeseni 1938. mlada Lenjingra\u0111anka Sa\u0161a u velikoj je dilemi: mo\u017ee li, ako upravo ona proka\u017ee svoje roditelje i njihove reakcionarne prijatelje kojima pod Staljinovim re\u017eimom ionako nema spasa, uspjeti od gulaga izbaviti barem svoju petnaestogodi\u0161nju bra\u0107u?<\/p>\n

 <\/p>\n

Dobri ljudi<\/em> prvi je roman vrhunskog izraelskog pisca mla\u0111e generacije Nira Barama. Vje\u0161t pripovjeda\u010d koji izvanredno prikazuje svoje likove i njihove \u017eivote u povijesnom \u017ervnju, svoje \u010ditatelje izaziva da odgovore na pitanje: ima li uop\u0107e jo\u0161 dobrih ljudi? Bez obzira na odgovor, Dobri ljudi i ne\u0161to kasnije napisana Sjena svijeta dokazi su da je Nir Baram itekako zaslu\u017eio usporedbe s velikanima svjetske knji\u017eevnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Ovaj roman napisan je zahvaljuju\u0107i velikom talentu, zamahu i domi\u0161ljatosti. \u0160iri granice knji\u017eevnosti kako bi otkrio nove krajolike.” – Amos Oz<\/p>\n

 <\/p>\n

“Nir Baram jedan je od najintrigantnijih pisaca u suvremenoj izraelskoj knji\u017eevnosti.” – Haaretz<\/p>\n

 <\/p>\n

“Impresivan i hrabar roman, put u pakao bez povratka.” – La Repubblica<\/p>\n

 <\/p>\n

“Vrlo je mogu\u0107e da bi Dostojevski, da danas \u017eivi u Izraelu, pisao upravo ovako.” – Frankfurter Allgemeine Zeitung<\/p>\n

 <\/p>\n

“Dobri ljudi majstorski su metafizi\u010dki roman koji je napisao istinski umjetnik.” – Livres Hebdo<\/p>\n

 <\/p>\n

“Nir Baram postaje nasljednikom velikih izraelskih pisaca Amosa Oza i Davida Grossmana. Njegov roman Dobri ljudi to dokazuje \u2013 s praskom!” – Cicero<\/p>\n

 <\/p>\n

“Napisano s pravim srcem i du\u0161om… U Dobrim ljudima ne \u010dujete samo glas pisca nego i glasove njegovih nezaboravnih likova.” – El Pa\u00eds<\/p>\n

 <\/p>\n

“Nir Baram nova je nada izraelske knji\u017eevnosti. Dobri ljudi djelo su velike snage i preciznosti.” -S\u00fcddeutsche Zeitung<\/p>\n

 <\/p>\n

“Strava i napetost \u017eivota pod Staljinom i Hitlerom prikazane su tako da osje\u0107ate trnce.” – Times Literary Supplement<\/p>\n

 <\/p>\n

“U Dobrim ljudima izraelski pisac Nir Baram pi\u0161e o strahotama \u017eivota pod Staljinovim i Hitlerovim re\u017eimom. To je napravio tako fantasti\u010dno da je dosegao razinu djela Varlama \u0160alamova i Vasilija Grossmana.” – NRC Handelsblad<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/fraktura.hr\/knjige\/beletristika\/povijesni-roman\/dobri-ljudi.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11113,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-11112","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/dobri_ljudi.jpg?fit=1833%2C2730&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":11112,"position":0},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 “\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":11112,"position":1},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":11112,"position":2},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":11112,"position":3},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":11112,"position":4},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":11112,"position":5},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11112","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11112"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11112\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11114,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11112\/revisions\/11114"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11113"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11112"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11112"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11112"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}