{"id":11112,"date":"2018-08-31T13:35:25","date_gmt":"2018-08-31T13:35:25","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11112"},"modified":"2018-08-31T13:35:25","modified_gmt":"2018-08-31T13:35:25","slug":"nir-baram-roman-dobri-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11112","title":{"rendered":"Nir Baram, roman \u201cDobri ljudi\u201d"},"content":{"rendered":"

Iz kritika: “U Dobrim ljudima izraelski pisac Nir Baram pi\u0161e o strahotama \u017eivota pod Staljinovim i Hitlerovim re\u017eimom. To je napravio tako fantasti\u010dno da je dosegao razinu djela Varlama \u0160alamova i Vasilija Grossmana.” (NRC Handelsblad)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—-<\/p>\n

 <\/p>\n

Fraktura<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nir Baram<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dobri ljudi <\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jezik izvornika: hebrejski<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prijevod: Laila \u0160prajc<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Broj stranica: 448<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Datum izdanja: lipanj 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Naslov izvornika: Anashim tovim<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Kad Thomas Heiselberg ugleda kako njihovu nekada\u0161nju ku\u0107nu pomo\u0107nicu Hanu Stein prati automobil s dvojicom nepoznatih mu\u0161karaca, shvati da nije pametno primiti u ku\u0107u \u017didovku, \u010dak ni u kratak posjet. No Thomasova je te\u0161ko bolesna majka odlu\u010dna: gospo\u0111a Stein brinut \u0107e se za nju jer on mora na va\u017ean poslovni sastanak u ameri\u010dkoj kompaniji za koju radi. Thomas ne mo\u017ee ni naslutiti kojim \u0107e smjerom nakon te no\u0107i \u2013 Kristalne no\u0107i \u2013 krenuti njegova dotad sjajna karijera stru\u010dnjaka za istra\u017eivanje tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Iste jeseni 1938. mlada Lenjingra\u0111anka Sa\u0161a u velikoj je dilemi: mo\u017ee li, ako upravo ona proka\u017ee svoje roditelje i njihove reakcionarne prijatelje kojima pod Staljinovim re\u017eimom ionako nema spasa, uspjeti od gulaga izbaviti barem svoju petnaestogodi\u0161nju bra\u0107u?<\/p>\n

 <\/p>\n

Dobri ljudi<\/em> prvi je roman vrhunskog izraelskog pisca mla\u0111e generacije Nira Barama. Vje\u0161t pripovjeda\u010d koji izvanredno prikazuje svoje likove i njihove \u017eivote u povijesnom \u017ervnju, svoje \u010ditatelje izaziva da odgovore na pitanje: ima li uop\u0107e jo\u0161 dobrih ljudi? Bez obzira na odgovor, Dobri ljudi i ne\u0161to kasnije napisana Sjena svijeta dokazi su da je Nir Baram itekako zaslu\u017eio usporedbe s velikanima svjetske knji\u017eevnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Ovaj roman napisan je zahvaljuju\u0107i velikom talentu, zamahu i domi\u0161ljatosti. \u0160iri granice knji\u017eevnosti kako bi otkrio nove krajolike.” – Amos Oz<\/p>\n

 <\/p>\n

“Nir Baram jedan je od najintrigantnijih pisaca u suvremenoj izraelskoj knji\u017eevnosti.” – Haaretz<\/p>\n

 <\/p>\n

“Impresivan i hrabar roman, put u pakao bez povratka.” – La Repubblica<\/p>\n

 <\/p>\n

“Vrlo je mogu\u0107e da bi Dostojevski, da danas \u017eivi u Izraelu, pisao upravo ovako.” – Frankfurter Allgemeine Zeitung<\/p>\n

 <\/p>\n

“Dobri ljudi majstorski su metafizi\u010dki roman koji je napisao istinski umjetnik.” – Livres Hebdo<\/p>\n

 <\/p>\n

“Nir Baram postaje nasljednikom velikih izraelskih pisaca Amosa Oza i Davida Grossmana. Njegov roman Dobri ljudi to dokazuje \u2013 s praskom!” – Cicero<\/p>\n

 <\/p>\n

“Napisano s pravim srcem i du\u0161om… U Dobrim ljudima ne \u010dujete samo glas pisca nego i glasove njegovih nezaboravnih likova.” – El Pa\u00eds<\/p>\n

 <\/p>\n

“Nir Baram nova je nada izraelske knji\u017eevnosti. Dobri ljudi djelo su velike snage i preciznosti.” -S\u00fcddeutsche Zeitung<\/p>\n

 <\/p>\n

“Strava i napetost \u017eivota pod Staljinom i Hitlerom prikazane su tako da osje\u0107ate trnce.” – Times Literary Supplement<\/p>\n

 <\/p>\n

“U Dobrim ljudima izraelski pisac Nir Baram pi\u0161e o strahotama \u017eivota pod Staljinovim i Hitlerovim re\u017eimom. To je napravio tako fantasti\u010dno da je dosegao razinu djela Varlama \u0160alamova i Vasilija Grossmana.” – NRC Handelsblad<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/fraktura.hr\/knjige\/beletristika\/povijesni-roman\/dobri-ljudi.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11113,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-11112","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/dobri_ljudi.jpg?fit=1833%2C2730&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":11112,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":11112,"position":1},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":11112,"position":2},"title":"Nelio Biedermann, “L\u00e1z\u00e1r”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":11112,"position":3},"title":"Madeline Miller, “Kirka” i “Ahilejeva pjesma”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52121,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52121","url_meta":{"origin":11112,"position":4},"title":"Francesca Albanese, \u201eKad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Kad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine Autor: Fran\u010deska Albaneze Prevod: Gordana Suboti\u0107 \u201eDokle \u0107emo sti\u0107i dok svet kao da spava \u010dvrstim snom i zatvara o\u010di pred tom ranom velikom kao ceo jedan narod, tom ranom za koju niko ne \u017eeli da se pobrine, ni da je le\u010di ni\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54967,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54967","url_meta":{"origin":11112,"position":5},"title":"Milan Ristovi\u0107, \u201eUti\u0161ani glasovi. Iz istorije obi\u010dnih ljudi\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Devedesetih godina pro\u0161log veka pojavili su se mla\u0111i i hrabriji istori\u010dari pi\u0161u\u0107i eseje o malim sudbinama pojedinaca u vihorima tih ogromnih prevrata sveta. \u017deleli su da makar naknadno ostave trag dostojanstvu nepravedno nazvanom Mali \u010dovek. Pokazali su da istorijska faktografija nudi beskona\u010dno mnogo izuzetnih pri\u010da koje ravnopravno i jednako zanimljivim\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Utisani-glasovi.jpg?fit=373%2C551&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11112","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11112"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11112\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11114,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11112\/revisions\/11114"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11113"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11112"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11112"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11112"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}