{"id":11112,"date":"2018-08-31T13:35:25","date_gmt":"2018-08-31T13:35:25","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11112"},"modified":"2018-08-31T13:35:25","modified_gmt":"2018-08-31T13:35:25","slug":"nir-baram-roman-dobri-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11112","title":{"rendered":"Nir Baram, roman \u201cDobri ljudi\u201d"},"content":{"rendered":"

Iz kritika: “U Dobrim ljudima izraelski pisac Nir Baram pi\u0161e o strahotama \u017eivota pod Staljinovim i Hitlerovim re\u017eimom. To je napravio tako fantasti\u010dno da je dosegao razinu djela Varlama \u0160alamova i Vasilija Grossmana.” (NRC Handelsblad)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—-<\/p>\n

 <\/p>\n

Fraktura<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nir Baram<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dobri ljudi <\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jezik izvornika: hebrejski<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prijevod: Laila \u0160prajc<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Broj stranica: 448<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Datum izdanja: lipanj 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Naslov izvornika: Anashim tovim<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Kad Thomas Heiselberg ugleda kako njihovu nekada\u0161nju ku\u0107nu pomo\u0107nicu Hanu Stein prati automobil s dvojicom nepoznatih mu\u0161karaca, shvati da nije pametno primiti u ku\u0107u \u017didovku, \u010dak ni u kratak posjet. No Thomasova je te\u0161ko bolesna majka odlu\u010dna: gospo\u0111a Stein brinut \u0107e se za nju jer on mora na va\u017ean poslovni sastanak u ameri\u010dkoj kompaniji za koju radi. Thomas ne mo\u017ee ni naslutiti kojim \u0107e smjerom nakon te no\u0107i \u2013 Kristalne no\u0107i \u2013 krenuti njegova dotad sjajna karijera stru\u010dnjaka za istra\u017eivanje tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Iste jeseni 1938. mlada Lenjingra\u0111anka Sa\u0161a u velikoj je dilemi: mo\u017ee li, ako upravo ona proka\u017ee svoje roditelje i njihove reakcionarne prijatelje kojima pod Staljinovim re\u017eimom ionako nema spasa, uspjeti od gulaga izbaviti barem svoju petnaestogodi\u0161nju bra\u0107u?<\/p>\n

 <\/p>\n

Dobri ljudi<\/em> prvi je roman vrhunskog izraelskog pisca mla\u0111e generacije Nira Barama. Vje\u0161t pripovjeda\u010d koji izvanredno prikazuje svoje likove i njihove \u017eivote u povijesnom \u017ervnju, svoje \u010ditatelje izaziva da odgovore na pitanje: ima li uop\u0107e jo\u0161 dobrih ljudi? Bez obzira na odgovor, Dobri ljudi i ne\u0161to kasnije napisana Sjena svijeta dokazi su da je Nir Baram itekako zaslu\u017eio usporedbe s velikanima svjetske knji\u017eevnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Ovaj roman napisan je zahvaljuju\u0107i velikom talentu, zamahu i domi\u0161ljatosti. \u0160iri granice knji\u017eevnosti kako bi otkrio nove krajolike.” – Amos Oz<\/p>\n

 <\/p>\n

“Nir Baram jedan je od najintrigantnijih pisaca u suvremenoj izraelskoj knji\u017eevnosti.” – Haaretz<\/p>\n

 <\/p>\n

“Impresivan i hrabar roman, put u pakao bez povratka.” – La Repubblica<\/p>\n

 <\/p>\n

“Vrlo je mogu\u0107e da bi Dostojevski, da danas \u017eivi u Izraelu, pisao upravo ovako.” – Frankfurter Allgemeine Zeitung<\/p>\n

 <\/p>\n

“Dobri ljudi majstorski su metafizi\u010dki roman koji je napisao istinski umjetnik.” – Livres Hebdo<\/p>\n

 <\/p>\n

“Nir Baram postaje nasljednikom velikih izraelskih pisaca Amosa Oza i Davida Grossmana. Njegov roman Dobri ljudi to dokazuje \u2013 s praskom!” – Cicero<\/p>\n

 <\/p>\n

“Napisano s pravim srcem i du\u0161om… U Dobrim ljudima ne \u010dujete samo glas pisca nego i glasove njegovih nezaboravnih likova.” – El Pa\u00eds<\/p>\n

 <\/p>\n

“Nir Baram nova je nada izraelske knji\u017eevnosti. Dobri ljudi djelo su velike snage i preciznosti.” -S\u00fcddeutsche Zeitung<\/p>\n

 <\/p>\n

“Strava i napetost \u017eivota pod Staljinom i Hitlerom prikazane su tako da osje\u0107ate trnce.” – Times Literary Supplement<\/p>\n

 <\/p>\n

“U Dobrim ljudima izraelski pisac Nir Baram pi\u0161e o strahotama \u017eivota pod Staljinovim i Hitlerovim re\u017eimom. To je napravio tako fantasti\u010dno da je dosegao razinu djela Varlama \u0160alamova i Vasilija Grossmana.” – NRC Handelsblad<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/fraktura.hr\/knjige\/beletristika\/povijesni-roman\/dobri-ljudi.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11113,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-11112","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/dobri_ljudi.jpg?fit=1833%2C2730&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":11112,"position":0},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":11112,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":11112,"position":2},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":11112,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":11112,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":11112,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11112","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11112"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11112\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11114,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11112\/revisions\/11114"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11113"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11112"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11112"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11112"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}