U izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku objavljena je 2018. godine knjiga Antuna Koncula \u201eOd mora do Mramora. Stanovni\u0161tvo Graca u Hercegovini\u201c.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku<\/p>\n
<\/p>\n
Antun Koncul, Od mora do Mramora. Stanovni\u0161tvo Graca u Hercegovini.<\/em> Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2018.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Prvijenac Antuna Koncula 28. je monografija niza Prilozi povijesti stanovni\u0161tva Dubrovnika i okolice <\/em>u izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Uzorna povijesno-demografska studija kojoj je u fokusu stanovni\u0161tvo \u017eupe Gradac od 18. do po\u010detka 20. stolje\u0107a najprije je oblikovana kao doktorski rad obranjen na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu u okviru doktorskog studija Povijesti stanovni\u0161tva pod mentorstvom nedavno preminulog akademika Nenada Vekari\u0107a.<\/p>\n Povijesna \u017eupa Gradac u Hercegovini nalazila se na trome\u0111i Osmanskog Carstva, Mleta\u010dke i Dubrova\u010dke Republike. Prostirala se od mora, koje je doticala na podru\u010dju Neuma, do Mramora na sjeveru, kako je to slikovito primijetio jedan grada\u010dki \u017eupnik. Za stanovnike grada\u010dke \u017eupe Dubrovnik je predstavljao glavni privla\u010dni \u010dimbenik zbog vi\u0161eg stupnja gospodarskog razvoja, a dulje vremena i kao sigurno uto\u010di\u0161te od progona zbog vjerske netolerancije. \u017dupa Gradac je imala izrazita iseljeni\u010dka obilje\u017eja. Stanovni\u0161tvo se kontinuirano doseljavalo na dubrova\u010dko podru\u010dje. Nemali broj dana\u0161njih stanovnika Dubrovnika ima grada\u010dke korijene. Stoga su rezultati analize kretanja stanovni\u0161tva ove hercegova\u010dke \u017eupe izuzetno va\u017eni ne samo kao dobrodo\u0161la povijesno-demografska mikro studija jednog znanstveno zanemarenog prostora nego i za bolje razumijevanje posebnosti razvoja stanovni\u0161tva na susjednom dubrova\u010dkom podru\u010dju.<\/p>\n U knjizi autor slijedi proku\u0161ani model za povijesno-demografska istra\u017eivanja koji je razvio akademik Vekari\u0107. Isti model podjednako je uspje\u0161no primijenjen i u zapa\u017eenoj monografiji Marinka Mari\u0107a, Stanovni\u0161tvo Popova u Hercegovini: Ravno<\/em> koja je u istom nizu objavljena 2015. godine. Bogato ilustrirana knjiga Antuna Koncula podijeljena je na osam poglavlja. Opremljena je s vi\u0161e od stotinu tablica i \u010detrdesetak grafikona, kazalima imena i mjesta, iscrpnim popisom vrela i literature i sa\u017eetkom na engleskom jeziku. U uvodnom poglavlju autor se osvrnuo na postoje\u0107a saznanja, postavio metodolo\u0161ki okvir i opisao politi\u010dke, gospodarske i vjerske prilike na podru\u010dju \u017eupe Gradac u razdoblju od 1709. do 1918. godine. Drugo poglavlje posve\u0107eno je vrlo zahtjevnom izra\u010dunu broja stanovnika \u017eupe Gradac na temelju mati\u010dnih knjiga i drugih izvora crkvene provenijencije kao \u0161to su izvje\u0161taji biskupa, vizitatora i \u017eupnika, osmanskih popisa-deftera i slu\u017ebenih autro-ugarskih popisa. Slijedi prikaz kretanja stanovni\u0161tva svakog pojedinog naselja \u017eupe Gradac. Autor je zatim analizirao natalitet, mortalitet i nupcijalitet, te dobnu, spolnu i vjersku strukturu grada\u010dkog stanovni\u0161tva. Posebna poglavlja posve\u0107ena su migracijama i analizi imenskog i prezimenskog fonda.<\/p>\n Studija Antuna Koncula ocrtava stanovni\u0161tvo \u017eupe Gradac kao zajednicu zatvorenog tipa vrlo sli\u010dnu susjednoj hercegova\u010dkoj \u017eupi Popovo. Isti politi\u010dki i gospodarski razlozi utjecali su na ka\u0161njenje demografske tranzicije na prostoru Graca u odnosu na ruralne sredine u neposrednoj blizini, ali na dubrova\u010dkom podru\u010dju.<\/p>\n Vizualno lijepa monografija pisana je vrlo jasnim i pitkim stilom koji bez napora mogu pratiti i osobe kojima povijest ni povijesna demografija nisu struka. Mno\u0161tvo fotografija, od kojih su neke i rariteti, dodatno olak\u0161avaju pra\u0107enje teksta. Knjiga \u0107e nesumnjivo imati brojnu i raznoliku \u010ditala\u010dku publiku.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Rina Kralj-Brassard<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izvor:<\/p>\n <\/p>\n