{"id":11071,"date":"2018-08-27T12:53:49","date_gmt":"2018-08-27T12:53:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11071"},"modified":"2018-08-27T12:53:49","modified_gmt":"2018-08-27T12:53:49","slug":"doctoral-workshop-yugoslavia-and-the-global-1968-contexts-perspectives-echoes","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11071","title":{"rendered":"Doctoral workshop \u201cYugoslavia and the Global 1968: Contexts, Perspectives, Echoes\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Doktorska radionica \u201cJugoslavija i globalna 1968.: konteksti, perspektive, odjeci\u201d odr\u017eat \u0107e se u Puli od 29. kolovoza do 1. rujna 2018. godine. Op\u0161rinije u prilogu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest i<br \/>\nCentar za kulturolo\u0161ka i povijesna istra\u017eivanja socijalizma<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>DOKTORSKA RADIONICA<br \/>\nJugoslavija i globalna 1968.: konteksti, perspektive, odjeci<\/strong><br \/>\nPula, 29. kolovoza \u2013 1. rujna 2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u010cetvrtu godinu za redom organiziramo trodnevnu ljetnu doktorsku radionicu. Godine 2015. tema je bila <em>Povijest svakodnevice u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji<\/em>, 2016. <em>Jugoslavenski socijalizam: sli\u010dnosti i posebnosti<\/em>, a 2017. <em>Novi \u010dovjek za socijalisti\u010dko dru\u0161tvo<\/em>. Radionicu smo do sada organizirali u sklopu projekta <em>Stvaranje socijalisti\u010dkoga \u010dovjeka. Hrvatsko dru\u0161tvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma<\/em> (voditelj izv. prof. dr. sc. Igor Duda, Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, potpora HRZZ), a prve dvije godine i kao dio multilateralne suradnje pokrenute iz Berlina. Ove godine sura\u0111ujemo s projektom <em>Obljetni\u010dka 2018. godina u povijesnim i dru\u0161tvenim raspravama na postjugoslavenskom prostoru<\/em> (prof. dr. sc. Hannes Grandits, Humboldtovo sveu\u010dili\u0161te u Berlinu, potpora DAAD) te \u0107e na radionici sudjelovati stru\u010dnjaci umre\u017eeni u projekt koji dolaze sa sveu\u010dili\u0161ta i instituta u Beogradu, Berlinu, Kopru, Sarajevu, Skopju, Zagrebu i Puli. Nekoliko njih odr\u017eat \u0107e svoja predavanja. Proteklih godina radionica je bilje\u017eila izvrstan odaziv te su, pored spomenutih gradova, na njoj sudjelovali doktorandi iz Firence, Giessena, Glasgowa, Graza, Hamburga, Ia\u015fija, M\u00fcnchena, Nottinghama, Pariza, Potsdama, Praga, Regensburga i Sofije.<\/p>\n<p>U kontekstu projekta koji razmatra povijesne i dru\u0161tvene rasprave o va\u017enim obljetnicama, pedesetogodi\u0161njica studentskih prosvjeda u Jugoslaviji pru\u017ea priliku za preispitivanje ishodi\u0161ta i posljedica 1968. u jugoslavenskom i globalnom kontekstu. Doga\u0111aji turbulentne i studentske 1968. imali su transnacionalni karakter, a u Jugoslaviji su se odvijali povezuju\u0107i elemente s Istoka i Zapada te iz zemalja tre\u0107ega svijeta. Pitanja poput internacionalizma, solidarnosti, (kontra)kulture mladih, (nove) ljevice, roda i spolnosti ili pobune u umjetnosti na\u0161la su svoj izraz i na jugoslavenskom tlu, ponekad kao reakcija na strujanja iz inozemstva, ponekad kao odraz dugoro\u010dnih promjena u jugoslavenskom dru\u0161tvu. Cilj je radionice naglasiti slo\u017eenost globalnih procesa povezanih s fenomenom 1968., ali i u cijelosti obuhvatiti \u0161ezdesete kao desetlje\u0107e klju\u010dno za transformaciju jugoslavenskoga dru\u0161tva na svim razinama: ideolo\u0161koj i politi\u010dkoj, ekonomskoj i dru\u0161tvenoj, kulturnoj i svakodnevnoj. Zanimaju nas stoga i odjeci \u0161ezdesetih u kasnijim desetlje\u0107ima, ali i Jugoslavija smje\u0161tena u europski i svjetski kontekst pri \u010demu je posebno dobrodo\u0161lo kori\u0161tenje multidisciplinarnog i komparativnog pristupa.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Organizacijski odbor<\/strong><br \/>\nizv. prof. dr. sc. Igor Duda<br \/>\nizv. prof. dr. sc. Radina Vu\u010deti\u0107<br \/>\nAnita Buhin, doktorandica<br \/>\nIgor Stani\u0107, doktorand<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>PROGRAM:<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/ckpis.unipu.hr\/ckpis\/doktorska_radionica\/2018\">https:\/\/ckpis.unipu.hr\/ckpis\/doktorska_radionica\/2018<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8212;<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Juraj Dobrila University of Pula, Faculty of Humanities, Department of History &amp;<br \/>\nCentre for Cultural and Historical Research of Socialism<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>DOCTORAL WORKSHOP<\/strong><br \/>\n<strong>Yugoslavia and the Global 1968: Contexts, Perspectives, Echoes<\/strong><br \/>\nPula, August 29 \u2013 September 1, 2018<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Fourth year in a row we are organising a three-day summer workshop for PhD students. In 2015 the topic was <em>The History of Everyday Life in Socialist Yugoslavia<\/em>, in 2016 <em>Yugoslav Socialism: Similarities and Exceptionalities<\/em>, while in 2017 the title was <em>A New Man for the Socialist Society<\/em>. All workshops were organised within the project <em>Making of the Socialist Man. Croatian Society and the Ideology of Yugoslav Socialism<\/em> (led by Dr. Igor Duda, Juraj Dobrila University of Pula, supported by HRZZ), while the first two workshops were also a part of the multilateral cooperation initiated from Berlin. This year we are cooperating with the project <em>Anniversary Year 2018 in the Historical and Societal Debate in the Post-Yugoslav Area<\/em> (led by Professor Dr. Hannes Grandits, Humboldt University of Berlin, supported by DAAD), thanks to which scholars from the universities and institutes in Belgrade, Berlin, Koper, Sarajevo, Skopje, Zagreb and Pula will be able to participate in the workshop, while some will also deliver lectures. In recent years there was an excellent response by applicants, so apart from the above mentioned cities the workshop gathered participants from Florence, Giessen, Glasgow, Graz, Hamburg, Ia\u015fi, Munich, Nottingham, Paris, Potsdam, Regensburg and Sofia.<\/p>\n<p>As a part of the project, whose focus is on historical and societal debates about important jubilees, the semicentennial of student protests in Yugoslavia offers a possibility for the review of origins and consequences of 1968 in Yugoslav and global context. The events of turbulent student 1968 had transnational character, which in Yugoslavia manifested in incorporation of elements both from the East and West, as well as from the Third-World countries. The questions of internationalism, solidarity, youth (counter)culture, the (New) Left, gender and sexuality, and radical art, all found its expression in Yugoslavia, sometimes as a reaction on international tendencies, or as a reflection of long-term changes in the Yugoslav society. The goal of the workshop is to underline the complexity of global processes of the 1968 phenomenon, but also to comprehend the sixties as a crucial decade for transformation of the Yugoslav society on all levels: ideological and political, economic and social, cultural and everyday level. Therefore, we are also interested in the consequences of the sixties in the upcoming decades, as well as placing Yugoslavia in European and global context, particularly welcoming multidisciplinary and comparative approach.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Organizing Committee<\/strong><br \/>\nDr. Igor Duda, Associate Prof.<br \/>\nDr. Radina Vu\u010deti\u0107, Associate Prof.<br \/>\nAnita Buhin, PhD student<br \/>\nIgor Stani\u0107, PhD student<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>PROGRAMME:<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/ckpis.unipu.hr\/ckpis\/en\/doctoral_workshop\/2018\">https:\/\/ckpis.unipu.hr\/ckpis\/en\/doctoral_workshop\/2018<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":9058,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-11071","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/radionica18.png?fit=960%2C720&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":11071,"position":0},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":11071,"position":1},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53930","url_meta":{"origin":11071,"position":2},"title":"Promocija knjige &#8220;Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu organizira promociju knjige Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo (Palgrave Macmillan, 2025) \u010dija je autorica Ewa Anna Kumelowski. Knjiga objedinjuje doktorsko istra\u017eivanje posve\u0107eno vizuelnim umjetnostima u periodu opsade Sarajeva (1992-1995). O knjizi \u0107e govoriti Xavier Bougarel, Ewa Anna Kumelowski,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":11071,"position":3},"title":"Radionica &#8220;Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":11071,"position":4},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53942,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53942","url_meta":{"origin":11071,"position":5},"title":"Radionica &#8220;Antikolonijalni putopisi: problemske perspektive u istra\u017eivanju jugoslavenskih putopisa i kulturnih reprezentacija Tre\u0107eg svijeta&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 11. lipnja 2026. na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se radionica\u00a0\u201eAntikolonijalni putopisi: problemske perspektive u istra\u017eivanju jugoslavenskih putopisa i kulturnih reprezentacija Tre\u0107eg svijeta\u201c. Radionica se organizira u okviru projekta\u00a0SOCGLOBE, financiranog iz programa Horizon Europe (ugovor br. 101130830), u suorganizaciji Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici i Odsjeka\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Putopisi.jpg?fit=513%2C579&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11071","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11071"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11071\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11072,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11071\/revisions\/11072"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9058"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11071"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11071"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11071"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}