{"id":11057,"date":"2018-08-25T08:05:59","date_gmt":"2018-08-25T08:05:59","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11057"},"modified":"2018-08-25T08:05:59","modified_gmt":"2018-08-25T08:05:59","slug":"luan-starova-generalova-ljubav-roman-o-velikom-ratu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11057","title":{"rendered":"Luan Starova, \u201eGeneralova ljubav\u201c \u2013 roman o Velikom ratu"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d TIM press objavio je 2018. godine drugu knjigu \u201eBalkanske sage\u201c albansko-makedonskog pisca Luana Starove s prikazom \u201eva\u017ene, ali manje poznate epizode Velikog rata, u vrijeme kada su se u Albaniji borili francuski generali\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Luan Starova<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Generalova ljubav<\/em><\/strong> druga je knjiga proslavljene Balkanske sage me\u0111unarodno priznatog albansko-makedonskog pisca Luana Starove, u prijevodu Mate Marasa. Starova nastavlja pri\u010du o \u017eivotu Oca u Prvome svjetskom ratu. U potrazi za o\u010devom pro\u0161lo\u0161\u0107u pripovjeda\u010d putuje unatrag kroz vrijeme kako bi do\u0161ao do va\u017ene, ali manje poznate epizode Velikog rata, u vrijeme kada su se u Albaniji borili francuski generali.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eNastupili su najljep\u0161i dani u \u017eivotu i na zapovjednoj du\u017enosti majora \u00c9douarda Mortiera u zemlji kraj Jezera. Ona mu je bila kao obe\u0107ana zemlja, a i on kao da je bio obe\u0107an njoj. Ve\u0107 od prvih dana primijetio je da su tu, kraj Jezera, popu\u0161tali ratni\u010dki instinkti me\u0111u vojnicima raznih armija. Jezero staro milijune godina zra\u010dilo je ljepotom i skladom, smiruju\u0107i ratni\u010dke strasti. Tu je prestajao rat, koliko god bio silan i \u017eestok u nasrtajima. Mir se nametao kao neizbje\u017ena alternativa.
\nU toj presudnoj godini Velikoga rata, u Pogradec su do\u0161li vojnici iz svih francuskih pokrajina i kolonija. Tu su bili proslavljeni marokanski strijelci, senegalski zuavi, kao i nespokojni ruski vojnici koji su vi\u0161e bili opsjednuti doga\u0111ajima u njihovoj zemlji, poslije Oktobarske revolucije, nego bitkom u tome zaboravljenom gradi\u0107u. A komandant tih vojnika iz zavr\u0161enih bitaka bio je ranjeni heroj koji je pro\u0161ao kroz vi\u0161e boji\u0161nica. On je bio zauvijek urezao u svoje tijelo uspomene na sve bitke. Nosio je i odli\u010dja za pokazanu hrabrost u njima.
\nSada mu je zacjeljivala posljednja rana, a po prvi put su ga obuzeli i jaki osje\u0107aji. \u010cinilo se da je to bila ljubav na prvi pogled. Velika volja da ozdravi i \u010dudotvorno djelovanje lijeka majke Lazarice omogu\u0107ili su komandantu Mortieru da naposljetku \u010dvrsto stane na noge.\u201c<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 Luan Starova<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Godina izdanja:<\/strong> 2018.<\/p>\n

Naslov izvornika:<\/strong> Ljubovta na generalot<\/p>\n

Jezik izvornika:<\/strong> makedonski<\/p>\n

Prijevod:<\/strong> Mate Maras<\/p>\n

Broj stranica:<\/strong> 328<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eLuan Starova je nasljednik svoga oca kojemu iskazuje du\u017enu ljubav i opravdan zanos. I ja dijelim te iste osje\u0107aje. Moj otac nije bio ni erudit ni mudrac kao autorov, ali bio je otvoren prema drugima, uvijek spreman za nova prijateljstva sa strancima, i to je razlog vi\u0161e da od srca pozdravim Luana, ne samo kao velikoga pisca nego i kao svoga balkanskoga brata.\u201c<\/p>\n

Edgar Morin<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eOvo je roman zahvalnosti \u010destitim i mudrim predstavnicima Francuske koji su u va\u017enom povijesnom razdoblju, kad su se polagali temelji albanske dr\u017eavnosti, hrabro i savjesno pru\u017eali potporu Albaniji. Otuda historiografska dimenzija romana nije samo faktografska nadopuna O\u010deva lika… Prikaz ljubavi komandanta \u00c9douarda Mortiera i Atine Lazar iz Pogradeca zaslu\u017euje \u0161irok krug \u010ditatelja.\u201c<\/p>\n

Predrag Matvejevi\u0107<\/em><\/p>\n

\u201eIma u romanu Generalova ljubav<\/em> izvanredne duhovne otvorenosti, krle\u017eijanske intelektualne hrabrosti, \u010dak i privla\u010dne eurocentri\u010dnosti, ali ima i moralne pozicije koja ostavlja sna\u017ean dojam… Roman nadasve odi\u0161e spoznajom da Balkan nije samo zemlja vjerskih i etni\u010dkih sukoba, nego i kultur\u0101 koje su se napajale s Istoka i Zapada, Sjevera i Juga, omogu\u0107uju\u0107i da se \u017eivi plemenito i pravedno.\u201c<\/p>\n

Gane Todorovski<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eRoman Generalova ljubav<\/em> nalikuje na albansku varijantu Tolstojeva romana Rat i mir<\/em>.\u201c<\/p>\n

Mateja Matevski<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/generalova-ljubav\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11058,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-11057","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/generalova_ljubav.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":11057,"position":0},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54241,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54241","url_meta":{"origin":11057,"position":1},"title":"HRT prikazuje: Bitka za prugu, francuski film (1946.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"HRT 3, 22. lipnja 2026. 13:59 - 15:25 Bitka za prugu Ratni. Film je smje\u0161ten u vrijeme Drugog svjetskog rata, prikazuje borbu francuskih \u017eeljezni\u010dkih radnika koji su pomagali Pokretu otpora. U opasnosti da ih otkriju nacisti koji su nadzirali njihov rad, ali i francuske kolaboracionisti\u010dke kolege, hrabro su poku\u0161avali sprije\u010diti\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rail.jpg?fit=377%2C530&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53828,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53828","url_meta":{"origin":11057,"position":2},"title":"Dokumentarni serijal “Titova Jugoslavija” Hrvoja Klasi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prikazivanje \u0161estodijelnog dokumentarnog serijala \"Titova Jugoslavija\" autora Hrvoja Klasi\u0107a zapo\u010delo je 23. svibnja 2026, a epizode \u0107e se na portalu vidatv.hr i YouTube kanalu Vide TV emitirati svake subote u 20 sati. Istodobno, serijal se petkom u 20 sati emitira u Crnoj Gori na Televiziji Vijesti, a srijedom u 20\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54926,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54926","url_meta":{"origin":11057,"position":3},"title":"Petra Matovi\u0107: Nolanova “Odiseja” u kontekstu recepcije Homera","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nolanova Odiseja u kontekstu recepcije Homera Filmska adaptacija Odiseje redatelja Christophera Nolana izazvala je tako velik interes publike da ve\u0107 tjednima pratimo vi\u0161e ili manje \u017eu\u010dljive rasprave o svim aspektima ovog filma, od odabira glumaca do vjernosti Homeru. U raspravu su uklju\u010deni i stru\u010dnjaci i stru\u010dljaci, s tim da se\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54878,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54878","url_meta":{"origin":11057,"position":4},"title":"Sta\u0161a Aras, “Suhozid”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Drugi svjetski rat odvija se na dalmatinskom otoku, a \u010detiri \u017eene i jedna djevoj\u010dica poku\u0161avaju \u017eivjeti normalnim \u017eivotom u neo\u010dekivanim i nenormalnim okolnostima. Sta\u0161a Aras u romanu Suhozid poetskim jezikom pripovijeda o sudbinama Anke, Mile, Lidije, Vere, Marte i Blage, toliko ih pribli\u017eavaju\u0107i \u010ditatelju da gotovo mo\u017eete osjetiti miris makije\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54520","url_meta":{"origin":11057,"position":5},"title":"\u201ePrilozi za povijest Broda i okolice\u201c. Knjiga 7","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje objavljen je sedmi svezak povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice \u010diji je urednik Robert Skenderovi\u0107. Uvodna rije\u010d urednika\u00a0 Ovim, sedmim sveskom nastavljamo objavljivanje povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice u izdanju na\u0161e Podru\u017enice. Slijede\u0107i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11057","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11057"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11057\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11059,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11057\/revisions\/11059"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11058"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11057"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11057"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11057"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}