{"id":10995,"date":"2018-08-21T14:40:28","date_gmt":"2018-08-21T14:40:28","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10995"},"modified":"2018-08-21T15:28:18","modified_gmt":"2018-08-21T15:28:18","slug":"mihaela-maric-prikaz-okrugli-stol-monopol-nad-povijesnom-istinom-kliofest-9-svibnja-2018","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10995","title":{"rendered":"Mihaela Mari\u0107 – prikaz – Okrugli stol \u201eMonopol nad povijesnom istinom\u201c, Kliofest, 9. svibnja 2018."},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Okrugli stol \u201eMonopol nad povijesnom istinom\u201c, Festival povijesti \u2013 Kliofest, 9. svibnja 2018., Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica, Zagreb<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Na Festivalu povijesti \u2013 Kliofest odr\u017ean je 9. svibnja 2018. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu okrugli stol \u201eMonopol nad povijesnom istinom\u201c u organizaciji Kluba studenata povijesti ISHA Zagreb. Skupom je moderirala Lucija Bak\u0161i\u0107 \u2013 studentica povijesti i komparativne knji\u017eevnosti, a sudjelovali su Branimir Jankovi\u0107 \u2013 profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Nikola Puhari\u0107 \u2013 programski direktor Inicijative mladih za ljudska prava, Marko Pustaj \u2013 diplomirani povjesni\u010dar i Dario \u0160peli\u0107 \u2013 novinar i urednik emisije Tre\u0107a povijest.<\/p>\n

U akademskoj zajednici, ali i u javnosti sve se \u010de\u0161\u0107e javljaju pitanja tko ima pravo pisati povijest, koliku i kakvu ulogu bi trebala imati dr\u017eava u oblikovanju povijesnih narativa itd. Suo\u010deni smo s problemom u hrvatskoj javnosti da se u vrijeme velikih komemoracija doga\u0111aja iz Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata name\u0107e pitanje njihova tuma\u010denja najvi\u0161e zbog mije\u0161anja dr\u017eave u povijesne interpretacije. Kako bi se potaknulo na razmi\u0161ljanje i daljnju raspravu o tim problemima, odr\u017ean je okrugli stol \u201eMonopol nad povijesnom istinom\u201c. Otvorena su mnoga pitanja poput definiranja istine, utjecaja i uplitanja politike u rad povjesni\u010dara, novinara i drugih stru\u010dnjaka, tko ima pravo pisati povijest te na koji na\u010din se druge dr\u017eave nose sa sli\u010dnim problemima i kako se suo\u010davaju s povijesti. Svaki od izlaga\u010da iznio je neka op\u0107enita, ali i svoja osobna mi\u0161ljenja iz vlastitog iskustva i struke.<\/p>\n

Moderatorica Bak\u0161i\u0107 je najprije postavila pitanje \u0161to je to povijesna istina, ideologija i kako su ti pojmovi me\u0111usobno uvjetovani te \u0161to se pod njima misli. Jankovi\u0107 je iznio mi\u0161ljenje iz pozicije historiografije za koju je, jo\u0161 od 19. stolje\u0107a i uspostavljanja moderne povijesne znanosti, pitanje istine vrlo slo\u017eeno. Napomenuo je kako postoje razna vi\u0111enja istine: neki smatraju da do spoznaje istine nije mogu\u0107e do\u0107i, neki da postoji parcijalna istina dok se neki zala\u017eu za apsolutnu istinu. Mnogi smatraju da se kod definiranja istine te\u0161ko mo\u017ee govoriti o dosezanju apsolutne istine, ali se mo\u017ee govoriti o pluralnosti perspektiva i interpretacija. Samo pozivanje na izvore i dokumente ne zna\u010di da je neka interpretacija istinita jer uvijek treba uzeti u obzir \u0161to povjesni\u010dar smatra va\u017enim, \u0161to selekcionira ili marginalizira te \u0161to dominira u njegovom interpretiranju pro\u0161le zbilje. Jankovi\u0107 je tako\u0111er naveo da kod pozivanja na apsolutnu istinu nerijetko dolazi do isklju\u010divanja drugih perspektiva te se pojavljuju i odre\u0111eni elementi cenzure. Osvrnuo se i na situaciju u Hrvatskoj gdje se mnogo toga ne smatra ideolo\u0161kim pozicioniranjem, dok se za to isto krivi drugu stranu. Velika ve\u0107ina naprimjer nacionalizam ne smatra ideologijom iako on to itekako jest.<\/p>\n

Nakon teoretiziranja pojma istine sljede\u0107e pitanje bilo je upu\u0107eno \u0160peli\u0107u kao novinaru i uredniku \u2013 na koji na\u010din se odnose prema povijesnoj istini u praksi, posebno na televiziji. \u0160peli\u0107 je za po\u010detak naglasio da postoji razlika izme\u0111u rada na javnoj i dr\u017eavnoj televiziji jer je prvoj svrha zabaviti i informirati ljude dok je potonja oru\u017eje dr\u017eave te tako podlo\u017ena cenzuri. Slo\u017eio se da je povijesnu istinu te\u0161ko definirati jer sve ovisi o interpretaciji \u010dinjenica i izvora, iza \u010dega uvijek stoji odre\u0111ena osoba. Nastavio je kako je za znanost bitno da se neka znanstvena teorija mo\u017ee opovrgnuti, a postojanjem apsolutne povijesne istine to postaje nemogu\u0107e.<\/p>\n

Sljede\u0107e pitanje je bilo usmjereno Nikoli Puhari\u0107u kao \u010dlanu nevladine organizacije \u2013 na koji na\u010din se nevladine organizacije, pa tako i Inicijativa mladih za ljudska prava, odnose prema pitanju istine, odnosno dr\u017eavne istine. Puhari\u0107 je spomenuo da se u Inicijativi \u010desto izbjegava pojam \u201eistina\u201c zbog implikacija koje izaziva. Zala\u017ee se nasuprot tome za pluralitet mi\u0161ljenja, jer postuliranje povijesne istine zatvara svaku raspravu i onemogu\u0107ava uklju\u010divanje razli\u010ditih pogleda. Istaknuo je kako dr\u017eavi smetaju istine koje se protive trenutnoj politici. Puhari\u0107 smatra kako je dr\u017eavi ideologija jako va\u017ena jer ju koristi za oblikovanje odre\u0111ene istine i njezino usmjeravanje u ideolo\u0161kom smjeru. Puhari\u0107 napominje kako se na ovaj na\u010din i dr\u017eava i nacionalizam upli\u0107u u javni odnos prema povijesti.<\/p>\n

Za problematiku dr\u017eavnog monopola te trebaju li povjesni\u010dari \u201eu\u010diti\u201c dr\u017eavu ili ona njih moderatorica je za mi\u0161ljenje pitala Marka Pustaja. Pustaj je komentirao da u slu\u010dajevima uplitanja dr\u017eave u znanstveni rad, poput Deklaracije o Domovinskom ratu<\/em>, prestaje znanost, a po\u010dinje ideologizacija. Nadodao je kako se dr\u017eava uvijek mije\u0161a ako se odre\u0111eni stav protivi stavu dr\u017eavne vlasti. Po njemu je uloga dr\u017eave omogu\u0107iti financijska sredstva za razne znanstvene projekte, ali da nikako ne smije stvarati okvire unutar koji bi se trebalo i moralo istra\u017eivati.<\/p>\n

S obzirom da se sve \u010de\u0161\u0107e osim povjesni\u010dara pro\u0161lo\u0161\u0107u bave mediji i javnost, postavilo se pitanje tko ima pravo pisati povijest, je li to ograni\u010deno samo na povjesni\u010dare ili se mogu uklju\u010diti i drugi, poput novinara ili knji\u017eevnika. \u0160peli\u0107 je odgovorio da svatko ima pravo pisati, ne smije postojati monopol niti jedne struke, kao ni dr\u017eave. Za njega je \u2013 u vrijeme novih medija i kada svatko bez ikakve kontrole mo\u017ee imati internetski portal \u2013 najbitnija kvaliteta krajnjeg proizvoda.<\/p>\n

Isto pitanje je postavljeno Jankovi\u0107u kao izvo\u0111a\u010du kolegija Javna povijest<\/em> na kojem se dosta prostora daje raspravama o javnim istupanjima povjesni\u010dara i pitanju tko ima pravo pisati povijest. Naglasio je da, iako je profesor na fakultetu, uvijek poku\u0161ava istaknuti neka ograni\u010denja akademskog bavljenja povije\u0161\u0107u te da se zala\u017ee za ravnopravnost knji\u017eevnosti, filmske umjetnosti i historiografije u odnosu prema povijesti jer i drugi \u017eanrovi poti\u010du suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Tako\u0111er treba uzeti u obzir da politika i sudstvo interveniraju u javnosti i tuma\u010de povijest. Po njegovom mi\u0161ljenju to ne zna\u010di da historiografija i dalje ne zauzima bitno mjesto u javnosti, ali bi dru\u0161tvena uloga povjesni\u010dara trebala biti druga\u010dija. Povjesni\u010dari nisu samo izolirani stru\u010dnjaci ve\u0107 su i gra\u0111ani i sudionici javnosti zbog \u010dega bi jo\u0161 vi\u0161e trebali sudjelovati u javnim raspravama o povijesti. Smatra da manjak kvalitetnih rasprava rezultira zasi\u0107eno\u0161\u0107u prevladavaju\u0107im na\u010dinom govora o nekim kontroverznim temama \u010dime hrvatska javnost i dru\u0161tvo stoje u mjestu. \u0160peli\u0107 se nadovezao da treba uzeti u obzir da na\u017ealost povjesni\u010dari nisu ravnopravni sa sudom. Sud ih mo\u017ee tu\u017eiti ako se njihovo mi\u0161ljenje ne podudara s dr\u017eavnim. Napomenuo je da s obzirom da se ne mo\u017ee protiv zakona, treba biti oprezan pri istupima o odre\u0111enim temama osjetljivog sadr\u017eaja.<\/p>\n

Bak\u0161i\u0107 je zamolila Puhari\u0107a da prokomentira pitanje sukoba sa zakonom i utjecaja dr\u017eave na kolektivno pam\u0107enje jer su pripadnici Inicijative prosvjedovali protiv postavljanja plo\u010de s pozdravom \u201eZa dom spremni\u201c u Jasenovcu. Puhari\u0107 dr\u017ei da se povijest koristi kao oru\u017eje te da se zatvaraju oni koji se protive dr\u017eavnom tuma\u010denju pro\u0161losti, a ne oni koji promi\u010du \u0161tetnu ideologiju. Smatra kako bi trebalo odrediti neki minimum vrijednosti u dru\u0161tvu (poput prava na slobodu govora te dostojanstvo \u017ertava) ispod kojih se kod tuma\u010denja povijesti ne bi smjelo i\u0107i.<\/p>\n

Nakon rasprave o ulozi dr\u017eave u formiranju povijesne istine, Bak\u0161i\u0107 je postavila pitanje ponajprije Pustaju, a zatim Jankovi\u0107u, kakva su me\u0111unarodna iskustva u suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u i odnosu politike prema povijesti. Pustaj je komentirao kako se politika uvijek koristi povije\u0161\u0107u, to\u010dnije, da se pro\u0161lost uvijek koristi za tuma\u010denje sada\u0161njosti ali i budu\u0107nosti. Kao jedan od primjera naveo je mit o kralju Tomislavu koji je u 19. stolje\u0107u poslu\u017eio za poticanje nacionalnog pokreta, a ponovno je o\u017eivljen tijekom 1990-ih. Spomenuo je da je Deklaracija o Domovinskom ratu<\/em> bila kompromis kako bi se, u vrijeme kada su 2000-ih generali zavr\u0161ili u zatvoru, a na vlasti bio SDP, smirili zahtjevi s desnice. Iz svega toga proizlazi da politika uvijek koristi povijesna istra\u017eivanja za promoviranje odre\u0111ene politi\u010dke pozicije.<\/p>\n

Jankovi\u0107 je komentirao kako u Hrvatskoj \u010desto tra\u017eimo mi\u0161ljenje tre\u0107e strane \u2013 izvana \u2013 kada se sami oko ne\u010dega ne mo\u017eemo dogovoriti. Njema\u010dka i Francuska su potencijalno uvijek dobre referentne to\u010dke, iako isti\u010de da se kod nas u obzir uzimaju samo ona strana iskustva kojima se mo\u017ee potkrijepiti vlastita pozicija. Jankovi\u0107 dr\u017ei da bi trebalo najprije raspraviti kakvu vrstu odnosa prema povijesti \u017eelimo, je li to potpuna sloboda govora kao \u0161to je u SAD-u ili da postoje odre\u0111ene teme koje \u0107e biti zakonski ure\u0111ene, poput negiranja Holokausta, kao \u0161to je \u010desto praksa u Europi. Osobno smatra da bi za Hrvatsku i pitanje suo\u010davanja s pro\u0161losti NDH kao najbolji primjer mogla poslu\u017eiti Njema\u010dka. Iako i u Njema\u010dkoj i dalje postoje mnoga otvorena pitanja, ipak se intenzivno suo\u010dila s pitanjem vlastite odgovornosti, o \u010demu u Hrvatskoj nedostaje detaljnije rasprave. Na to se nadovezao Puhari\u0107 spominju\u0107i Hannu Arendt i njezinu tvrdnju \u2013 kriv je onaj kome se sudi, protiv koga postoje odre\u0111eni dokazi dok su svi kao gra\u0111ani odgovorni osuditi zlo\u010din kako se ne bi nikada vi\u0161e ponovio. Time Puhari\u0107 nagla\u0161ava da postoji razlika izme\u0111u individualne krivnje i kolektivne odgovornosti za zlo\u010din, o \u010demu bi Hrvatska trebala voditi ra\u010duna s obzirom na 1940-e i 1990-e.<\/p>\n

Bak\u0161i\u0107 je sljede\u0107e pitanje \u2013 postoji li cenzura u radu na televiziji \u2013 postavila \u0160peli\u0107u. Odgovorio je da uvijek postoji autocenzura te da je ona puno ve\u0107a nego prije nekoliko godina dobiv\u0161i novi zamah nakon 2014\/2015. Spomenuo je kako se u poku\u0161ajima rehabilitacije NDH od 1990-ih do danas oti\u0161lo u krajnost te da je problem kako se sada prema svemu tome postaviti. Iako ni u Njema\u010dkoj proces suo\u010davanja s pro\u0161losti nije zavr\u0161en, napominje da je tamo situacija bila druga\u010dija jer je progla\u0161ena glavnim krivcem za rat i vr\u0161en je pritisak od strane saveznika da se osnuju sudovi. \u0160peli\u0107 je nadalje napomenuo kako je u Njema\u010dkoj 1960-ih krenuo drugi val suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u kada su studenti pitali svoje roditelje \u0161to su radili u Drugom svjetskom ratu. Premda dakle ni tamo situacija nije razrije\u0161ena, \u0160peli\u0107 smatra kako Hrvatska ne posjeduje ni sredstva niti je situacija pogodna kako bi se krenulo njema\u010dkim stopama.<\/p>\n

Na pitanje cenzure i autocenzure odgovorio je i Jankovi\u0107 isti\u010du\u0107i kako cenzure u historiografiji nema, ali postoje napadi na povjesni\u010dare u javnosti. Posebno je pitanje trebaju li povjesni\u010dari biti kriti\u010dni ili afirmativni prema dr\u017eavnim vlastima, no povjesni\u010dari su itekako svjesni kakvo im pona\u0161anje u odre\u0111enom trenutku mo\u017ee donijeti kritike i napade, a kakvo eventualno dru\u0161tveno napredovanje. Jankovi\u0107 osobno smatra kako bi povjesni\u010dar ipak trebao biti kriti\u010dan prema vlasti. Pitanje neke vrste cenzure u Hrvatskoj je najvi\u0161e vidljivo u javnim reagiranjima na odre\u0111ene tvrdnje o Domovinskom ratu i u raspravama o kurikulumu povijesti. Jankovi\u0107 je to komentirao Marxovim citatom \u201e\u0161to se vi\u0161e te svjesne iluzije vladaju\u0107ih klasa pokazuju kao la\u017ene, i \u0161to manje zadovoljavaju zdrav razum, to se one dogmati\u010dnije iskazuju\u201c. I Pustaj je istaknuo kako bi povjesni\u010dar trebao biti kriti\u010dan prema vlasti, istra\u017eivati ono \u0161to ga zanima te da nikako ne bi smio podilaziti politi\u010dkim strankama i njihovim odlukama. Jasno, osnovni je preduvjet da ima posao i osigurane financije.<\/p>\n

Nakon toga su uslijedila pitanja i kriti\u010dki komentari iz publike koji su se ponajprije odnosili na razli\u010dite probleme vezane uz istinu \u2013 dolazi li propitivanjem i osporavanjem istine do relativizma, odnosno da li izre\u010denim napomenama o postojanju vi\u0161e istina i nemogu\u0107nosti postizanja jedne istine sve postaje relativno. Jankovi\u0107 je na to odgovorio da ne zastupa relativisti\u010dku poziciju i da je pitanje istine i dalje va\u017eno za povijesnu znanost, ali da treba imati na umu pluralitet perspektiva i problem isklju\u010divanja drugih perspektiva zalaganjem za samo jednu istinu. Puhari\u0107 se slo\u017eio i napomenuo da dr\u017eava i institucije prije\u010de pluralizam, \u0161to se mo\u017ee vidjeti na primjerima Poljske ili Izraela i njihovih zakona i odredbi o komemoracijama odre\u0111enih nacionalnih doga\u0111aja. \u0160peli\u0107 je spomenuo da se sla\u017eemo da postoje neke grani\u010dne to\u010dke, naprimjer da ne mo\u017eemo re\u0107i da je Zemlja ravna plo\u010da ili da je Belgija zapo\u010dela Prvi svjetski rat napadom na Njema\u010dku.<\/p>\n

S tim u vezi postavljeno je pitanje Puhari\u0107u je li mogu\u0107e do\u0107i do dogovora na prostoru biv\u0161e Jugoslavije ako ne postoji odre\u0111eni minimum slaganja. S time se Puhari\u0107 slo\u017eio tvrde\u0107i da ako nema slaganja posebno oko pitanja zlo\u010dina \u2013 poput genocida u Srebrenici \u2013 ne mo\u017ee do\u0107i ni do dogovora. Stoga je nu\u017eni prvi korak priznavanje zlo\u010dina. Napomenuo je kako Inicijativa mladih za ljudska prava radi na projektu postizanja zajedni\u010dkog narativa oko odre\u0111enih problema iz 1990-ih. Na pitanje pak o kurikulumu povijesti Jankovi\u0107 je zaklju\u010dno napomenuo kako je modernizacija nastave povijesti klju\u010dna, dok se u javnosti na\u017ealost govori samo o pravovjernim interpretacijama i koli\u010dini prostora namijenjenog nacionalnoj povijesti.<\/p>\n

Raspravom na okruglom stolu otvorena su samo neka pitanja vezana za monopol nad povijesnom istinom. Kao \u0161to se mo\u017ee zaklju\u010diti iz rasprave, postoje mnogi problemi u hrvatskom dru\u0161tvu \u2013 suvremeno relativiziranje odre\u0111enih povijesnih zbivanja, te\u0161ko\u0107e sa suo\u010davanjem s pro\u0161lo\u0161\u0107u, reforma nastave povijesti, mije\u0161anje dr\u017eave u znanost. Politi\u010dke vlasti jo\u0161 uvijek imaju veliki utjecaj u javnom tuma\u010denju nekih povijesnih tema posebno iz druge polovice 20. stolje\u0107a. Potrebno je stoga organiziranje \u0161to ve\u0107eg broja sli\u010dnih okruglih stolova i rasprava kako doma\u0107ih tako i stranih stru\u010dnjaka kako bi se potaknulo izno\u0161enje razli\u010ditih perspektiva, kao i iskustava drugih zemalja u rje\u0161avanju problema s pro\u0161lo\u0161\u0107u te informiralo \u0161iru javnost o tome. Tako bi se polako krenulo u te\u0161ko, ali ne i nemogu\u0107e suo\u010davanje s traumati\u010dnim doga\u0111ajima iz pro\u0161losti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mihaela Mari\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-10995","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":10995,"position":0},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52712,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52712","url_meta":{"origin":10995,"position":1},"title":"Okrugli stol “Proslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Godinu iza nas obilje\u017eile su brojne manifestacije posve\u0107ene 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, koje su privukle veliku pozornost javnosti i medija, pa tako i na\u0161ega portala. Nastavljaju\u0107i se na taj niz, pozivamo Vas na okrugli stol \u201eProslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?\u201d, koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52681,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681","url_meta":{"origin":10995,"position":2},"title":"XIII. Festival povijesti Kliofest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trinaesti Festival povijesti Kliofest odr\u017eava se od 5. do 8. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, kao i na nekoliko drugih lokacija u gradu. Cjelokupni program nalazi se u programskoj knji\u017eici u nastavku. Kliofest 2026 - ProgramPreuzmi","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52699,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52699","url_meta":{"origin":10995,"position":3},"title":"Sve\u010dano otvaranje Festivala povijesti Kliofest","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na sve\u010dano otvaranje XIII. Festivala povijesti Kliofest, u utorak, 5. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, s po\u010detkom u 11 sati. Cijeli program skupa mo\u017eete poglededati na www.kliofest.hr te https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681.","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":10995,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":10995,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10995","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10995"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10995\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11000,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10995\/revisions\/11000"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10995"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10995"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10995"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}