{"id":10945,"date":"2018-08-16T10:04:42","date_gmt":"2018-08-16T10:04:42","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10945"},"modified":"2018-08-16T10:05:10","modified_gmt":"2018-08-16T10:05:10","slug":"josip-bratulic-hrvatsko-devetnaesto-stoljece-politika-jezik-kultura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10945","title":{"rendered":"Josip Bratuli\u0107, “Hrvatsko devetnaesto stolje\u0107e. Politika, jezik, kultura”"},"content":{"rendered":"

U izdanju Hrvatske sveu\u010dili\u0161ne naklade i Dr\u017eavnog arhiva u Pazinu objavljena je 2018. godine knjiga Josipa Bratuli\u0107a “Hrvatsko devetnaesto stolje\u0107e. Politika, jezik, kultura” u kojoj je sabrano 38 autorovih ranije objavljenih tekstova.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Josip Bratuli\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatsko devetnaesto stolje\u0107e. Politika, jezik, kultura<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Izdava\u010d: Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada, Dr\u017eavni arhiv u Pazinu<\/p>\n

Godina izdavanja: 2018<\/p>\n

Broj stranica:<\/p>\n

 <\/p>\n

HRVATSKO DEVETNAESTO STOLJE\u0106E \u2013 Politika, jezik, kultura<\/strong> akademika Josipa Bratuli\u0107a sastoji se od tri cjeline: Ilirski pokret i Hrvatski narodni preporod, Nacionalne institucije i Li\u010dnosti. U knjizi je sabrano 38 tekstova ranije objavljenih u \u010dasopisima i zbornicima za velike povijesne izlo\u017ebe u Zagrebu i Splitu. Oni su za ovu knjigu posebno pro\u010ditani, neki temeljito prera\u0111eni, drugi s manjim ispravcima ili pak dopunama popravljeni.<\/p>\n

 <\/p>\n

U prvoj se cjelini razmatraju politi\u010dke i kulturne ideje i kretanja u Hrvatskoj u 19. stolje\u0107u, pri \u010demu se podjednaka pa\u017enja posve\u0107uje analizi svih regija unutar Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, obra\u0111uju se temeljne ideje nacionalnoga i kulturnoga kretanja na cijelom njenom podru\u010dju.<\/p>\n

 <\/p>\n

U drugoj cjelini razmatra se djelovanje sto\u017eernih, kulturnih i znanstvenih nacionalnih institucija 19. st., primjerice Matice hrvatske i JAZU, u razvitku pismenosti, ure\u0111enju civilnog dru\u0161tva, razvitku politi\u010dkih ideja, razvitku novinarstva, kulturnoj djelatnosti radnika, gospodarstvu, borbi za hrvatski jezik u Dalmaciji i Istri, te se isti\u010du pojedinci koji su u svim aspektima imali presudnu ulogu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kroz svoje tekstove tako\u0111er ukazuje na va\u017enost tiskanja knjiga i pokretanje \u010dasopisa koji se ti\u010du zbivanja iz razdoblja hrvatskoga narodnog preporoda te razmatra knji\u017eevno i znanstveno djelovanje Pavla Rittera Vitezovi\u0107a, \u0160ime Star\u010devi\u0107a, Ljudevita Gaja, Frana Kurelca, Janka Dra\u0161kovi\u0107a, Matije Mesi\u0107a, Ivana Mil\u010deti\u0107a, Slavka Je\u017ei\u0107a, fra Grge Mati\u0107a i drugih intelektualaca koji su ostavili dubok biljeg na kulturno i povijesno okru\u017eenje Hrvatske u promatranom razdoblju (Janko Dra\u0161kovi\u0107, Frano Kurelac, Josip Jela\u010di\u0107, Ivan Ma\u017eurani\u0107, J. J. Strossmayer i dr.).<\/p>\n

 <\/p>\n

U tre\u0107em dijelu akademik Bratuli\u0107 usredoto\u010duje se na razmatranje pojedinih klju\u010dnih te nekih pomalo marginaliziranih kulturnih, znanstvenih, gospodarskih i politi\u010dkih djelatnika \u010dija je djelatnost na raznim podru\u010djima obilje\u017eila svakodnevni \u017eivot u Trojednoj Kraljevini tijekom 19. stolje\u0107a, primjerice Ivana Kundeka, Ivana Ma\u017eurani\u0107a, Ante Star\u010devi\u0107a, Ivana Despota, Mije Kre\u0161i\u0107a i Ivana Krstitelja Tkal\u010di\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga ukazuje na autorovu na\u010ditanost, njegov osobni stvarala\u010dki pogled na hrvatske dru\u0161tvene, kulturne i politi\u010dke povijesti 19. stolje\u0107a, utemeljen na ozbiljnom razmatranju stru\u010dne literature i izvora. Iako nastala kao proizvod dugogodi\u0161njega autorovoga rada, knjiga ima jedinstveno upori\u0161te: traganje za hrvatskom teritorijalnom i nacionalnom integracijom tijekom dugog 19. stolje\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.hsn.hr\/product\/272\/hrvatsko-devetnaesto-stoljece-politika-jezik-kultura<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10946,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-10945","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/Hrvatsko19_stoljece.jpg?fit=539%2C768&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54306,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54306","url_meta":{"origin":10945,"position":0},"title":"\u201eDr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201c (Zagreb: Fraktura, 2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi\u00a0Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.,\u00a0Snje\u017eana Banovi\u0107 precizno rekonstruira djelovanje zagreba\u010dkog kazali\u0161ta u razdoblju NDH, pokazuju\u0107i kako se kulturna politika, represija i osobne sudbine isprepli\u0107u u jednoj mra\u010dnoj povijesnoj epohi.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55662,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55662","url_meta":{"origin":10945,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eJoso Bu\u017ean: iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Etnografskog muzeja\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Etnografski muzej i Nacionalni muzej moderne umjetnosti, s ponosom najavljuju veliku jesensku izlo\u017ebu \u201eJoso Bu\u017ean: iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Etnografskog muzeja\u201d. Ova jedinstvena izlo\u017eba donosi uvid u opus jednog od najzanimljivijih kroni\u010dara hrvatske svakodnevice s prijelaza 19. u 20. stolje\u0107e, spajaju\u0107i vrijednu gra\u0111u iz fundusa dviju kulturnih\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-6.png?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-6.png?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-6.png?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-6.png?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55466,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55466","url_meta":{"origin":10945,"position":2},"title":"Predavanje \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d u Splitu povodom Dana europske ba\u0161tine 2026. i Dana Splitsko-dalmatinske \u017eupanije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt i Hrvatske paneuropske unije \u2013 Ogranak Split, u ponedjeljak, 28. rujna 2026. godine s po\u010detkom u 18:00 sati, u prostoru Knji\u017enice Dalmatina (Zagreba\u010dka ulica 4, Split) odr\u017eat \u0107e se predavanje pod nazivom \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d. Doga\u0111anje se organizira u povodu obilje\u017eavanja\u00a0Dana europske ba\u0161tine\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54524,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54524","url_meta":{"origin":10945,"position":3},"title":"Zbornik radova \u201eKosinjska dolina \u2013 ju\u010der, danas i sutra\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Biblioteci Posebna izdanja Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljen je zbornik radova Kosinjska dolina \u2013 ju\u010der, danas i sutra koji su uredili Milan Bo\u0161njak i \u017deljko Holjevac.\u00a0 Sadr\u017eaj:\u00a0 Dane Pejnovi\u0107Smje\u0161taj i geografski polo\u017eaj kao \u010dimbenik razvoja Kosinja\u00a0 Ante Be\u017eenKosinj u identitetu Like i Hrvatske\u00a0 Tatjana KolakKome treba arheolo\u0161ka ba\u0161tina\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":56188,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56188","url_meta":{"origin":10945,"position":4},"title":"Otvoreno pismo povodom la\u017enih otkri\u0107a o Marku Maruli\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. studenoga 2026.","format":false,"excerpt":"OTVORENO PISMO POVODOM LA\u017dNIH OTKRI\u0106A O \u017dIVOTU I DJELU MARKA MARULI\u0106A 7. studenog 2026. Du\u017eni smo kao stru\u010dnjaci koji se bave rukopisnom i knji\u017enom ba\u0161tinom hrvatskog humanizma i renesanse reagirati na vijest da \u0107e se dana 11. studenog 2026. pod pokroviteljstvom Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva i Matice hrvatske u Zagrebu odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":10945,"position":5},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, “Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10945","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10945"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10945\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10948,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10945\/revisions\/10948"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10946"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10945"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10945"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10945"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}