{"id":10945,"date":"2018-08-16T10:04:42","date_gmt":"2018-08-16T10:04:42","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10945"},"modified":"2018-08-16T10:05:10","modified_gmt":"2018-08-16T10:05:10","slug":"josip-bratulic-hrvatsko-devetnaesto-stoljece-politika-jezik-kultura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10945","title":{"rendered":"Josip Bratuli\u0107, &#8220;Hrvatsko devetnaesto stolje\u0107e. Politika, jezik, kultura&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>U izdanju Hrvatske sveu\u010dili\u0161ne naklade i Dr\u017eavnog arhiva u Pazinu objavljena je 2018. godine knjiga Josipa Bratuli\u0107a &#8220;Hrvatsko devetnaesto stolje\u0107e. Politika, jezik, kultura&#8221; u kojoj je sabrano 38 autorovih ranije objavljenih tekstova.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Josip Bratuli\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Hrvatsko devetnaesto stolje\u0107e. Politika, jezik, kultura<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izdava\u010d: Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada, Dr\u017eavni arhiv u Pazinu<\/p>\n<p>Godina izdavanja: 2018<\/p>\n<p>Broj stranica:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>HRVATSKO DEVETNAESTO STOLJE\u0106E \u2013 Politika, jezik, kultura<\/strong> akademika Josipa Bratuli\u0107a sastoji se od tri cjeline: Ilirski pokret i Hrvatski narodni preporod, Nacionalne institucije i Li\u010dnosti. U knjizi je sabrano 38 tekstova ranije objavljenih u \u010dasopisima i zbornicima za velike povijesne izlo\u017ebe u Zagrebu i Splitu. Oni su za ovu knjigu posebno pro\u010ditani, neki temeljito prera\u0111eni, drugi s manjim ispravcima ili pak dopunama popravljeni.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U prvoj se cjelini razmatraju politi\u010dke i kulturne ideje i kretanja u Hrvatskoj u 19. stolje\u0107u, pri \u010demu se podjednaka pa\u017enja posve\u0107uje analizi svih regija unutar Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, obra\u0111uju se temeljne ideje nacionalnoga i kulturnoga kretanja na cijelom njenom podru\u010dju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U drugoj cjelini razmatra se djelovanje sto\u017eernih, kulturnih i znanstvenih nacionalnih institucija 19. st., primjerice Matice hrvatske i JAZU, u razvitku pismenosti, ure\u0111enju civilnog dru\u0161tva, razvitku politi\u010dkih ideja, razvitku novinarstva, kulturnoj djelatnosti radnika, gospodarstvu, borbi za hrvatski jezik u Dalmaciji i Istri, te se isti\u010du pojedinci koji su u svim aspektima imali presudnu ulogu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kroz svoje tekstove tako\u0111er ukazuje na va\u017enost tiskanja knjiga i pokretanje \u010dasopisa koji se ti\u010du zbivanja iz razdoblja hrvatskoga narodnog preporoda te razmatra knji\u017eevno i znanstveno djelovanje Pavla Rittera Vitezovi\u0107a, \u0160ime Star\u010devi\u0107a, Ljudevita Gaja, Frana Kurelca, Janka Dra\u0161kovi\u0107a, Matije Mesi\u0107a, Ivana Mil\u010deti\u0107a, Slavka Je\u017ei\u0107a, fra Grge Mati\u0107a i drugih intelektualaca koji su ostavili dubok biljeg na kulturno i povijesno okru\u017eenje Hrvatske u promatranom razdoblju (Janko Dra\u0161kovi\u0107, Frano Kurelac, Josip Jela\u010di\u0107, Ivan Ma\u017eurani\u0107, J. J. Strossmayer i dr.).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U tre\u0107em dijelu akademik Bratuli\u0107 usredoto\u010duje se na razmatranje pojedinih klju\u010dnih te nekih pomalo marginaliziranih kulturnih, znanstvenih, gospodarskih i politi\u010dkih djelatnika \u010dija je djelatnost na raznim podru\u010djima obilje\u017eila svakodnevni \u017eivot u Trojednoj Kraljevini tijekom 19. stolje\u0107a, primjerice Ivana Kundeka, Ivana Ma\u017eurani\u0107a, Ante Star\u010devi\u0107a, Ivana Despota, Mije Kre\u0161i\u0107a i Ivana Krstitelja Tkal\u010di\u0107a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Knjiga ukazuje na autorovu na\u010ditanost, njegov osobni stvarala\u010dki pogled na hrvatske dru\u0161tvene, kulturne i politi\u010dke povijesti 19. stolje\u0107a, utemeljen na ozbiljnom razmatranju stru\u010dne literature i izvora. Iako nastala kao proizvod dugogodi\u0161njega autorovoga rada, knjiga ima jedinstveno upori\u0161te: traganje za hrvatskom teritorijalnom i nacionalnom integracijom tijekom dugog 19. stolje\u0107a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.hsn.hr\/product\/272\/hrvatsko-devetnaesto-stoljece-politika-jezik-kultura\">http:\/\/www.hsn.hr\/product\/272\/hrvatsko-devetnaesto-stoljece-politika-jezik-kultura<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10946,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-10945","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/Hrvatsko19_stoljece.jpg?fit=539%2C768&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53989,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53989","url_meta":{"origin":10945,"position":0},"title":"Umro Edgar Morin","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 104. godini umro je istaknuti francuski intelektualac Edgar Morin (1921-2026), \u010dija su mnoga djela prevedena na hrvatski jezik, primjerice \"Kako izi\u0107i iz XX stolje\u0107a\", \"Misliti Europu\", \"Moderni svijet i \u017eidovsko pitanje\", \"Europska kultura i europsko barbarstvo\" i niz drugih. Obavijesti: https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/12372726 https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/umro-je-utjecajni-francuski-filozof-edgar-morin\/2797588.aspx https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/ostalo-kultura\/francuski-filozof-i-sociolog-edgar-morin-bio-je-advokat-boljeg-drustva\/?meta_refresh=true https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/umro-edgar-morin-legendarni-francuski-filozof-i-jedan-od-najvecih-mislilaca-20-stoljeca-20260530 https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/preminuo-edgar-morin-tvorac-kompleksne-misli-15713581 https:\/\/www.portalnovosti.com\/in-memoriam-edgar-morin-i-u-potpunoj-nemoci-preostaje-borba https:\/\/bibliotekaxxvek.com\/edgar-moren-1921-1926\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":10945,"position":1},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":10945,"position":2},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":10945,"position":3},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":10945,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52934,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52934","url_meta":{"origin":10945,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige \u00bb(NI)JE ZAPA\u017dENO DA DJELUJE NEPRIJATELJSKI\u00ab. Elaborat UDB-e o politi\u010darima iz biv\u0161ih gra\u0111anskih stranaka na kotaru Slavonski Brod","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej Brodskog Posavlja, 8. o\u017eujka (petak) 2026. u 19 sati. U sklopu ovogodi\u0161njeg, trinaestog po redu Kliofesta \u2013 festivala povijesti, odr\u017eat \u0107e se u Muzeju Brodskog Posavlja predstavljanje prve autorske knjige dr. sc. Ivana Mileca: \u00bb(NI)JE ZAPA\u017dENO DA DJELUJE NEPRIJATELJSKI\u00ab. Elaborat UDB-e o politi\u010darima iz biv\u0161ih gra\u0111anskih stranaka na kotaru\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10945","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10945"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10945\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10948,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10945\/revisions\/10948"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10946"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10945"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10945"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10945"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}