{"id":10931,"date":"2018-08-10T13:43:57","date_gmt":"2018-08-10T13:43:57","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10931"},"modified":"2018-08-10T13:43:57","modified_gmt":"2018-08-10T13:43:57","slug":"benno-meyer-wehlack-roman-slatensames-ili-berlin-na-moru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10931","title":{"rendered":"Benno Meyer-Wehlack, roman \u201c\u0160laten\u0161ames ili Berlin na moru\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Disput objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje pripovijesti \u201ciz poslijeratnog Berlina, iz “vremena gladi i bijede” od 1945. do 1947. godine\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Disput<\/p>\n

 <\/p>\n

Benno Meyer-Wehlack<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u0160LATEN\u0160AMES ILI BERLIN NA MORU<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Pripovijest iz pora\u0107a<\/p>\n

 <\/p>\n

S njema\u010dkoga prevela Sandra Brklja\u010di\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Roman Benna Meyer-Wehlacka \u0160laten\u0161ames ili Berlin na moru<\/em> pripovijest je iz poslijeratnog Berlina, iz “vremena gladi i bijede” od 1945. do 1947. godine.<\/p>\n

U prolje\u0107e 1945. sedamnaestogodi\u0161nji Rolf Hellhoff pje\u0161ice se iz logora za radno obveznu mlade\u017e na Baltiku vra\u0107a u Berlin, u “novi \u017eivot” i postaje “\u0161laten\u0161ames” (izraz na jidi\u0161u za “katicu za sve”) pri obnovi \u010duvenog kazali\u0161ta Trib\u00fcne. Budu\u0107i da ondje nije zatekao svoje roditelje (bili su evakuirani iz grada), a njihova je ku\u0107a ve\u0107 1943. bila razorena bombom, kazali\u0161te \u2013 uz film sredi\u0161te njegovih dje\u010da\u010dkih interesa u onom “pro\u0161lom vremenu” \u2013 postaje njegov svijet, a svijet mu se pretvara u kazali\u0161te. Zahvaljuju\u0107i njemu, glavni junak uspijeva ignorirati glad, iscrpljenost, nevolje s nala\u017eenjem krova nad glavom, muke snala\u017eenja na crnom tr\u017ei\u0161tu i resantimane u svojem okru\u017eju.<\/p>\n

Na tom putu Rolf sazrijeva instinktivno bje\u017ee\u0107i u “nevidljivost”, dalje od bilo kakve grupe koja bi mu nametanjem svoje volje mogla oduzeti dio identiteta; uvjeren da ga vodi nit sre\u0107e, prepu\u0161ta se sudbini, no ubrzo uvi\u0111a da ni novo vrijeme, iako neusporedivo s “logorom, bodljikavom \u017eicom, uniformom i budu\u0107no\u0161\u0107u da je uniforma kojim slu\u010dajem pobijedila”, ne po\u0161tuje pravila i da je stvarnost daleko od ideala koji je zami\u0161ljao.<\/p>\n

U ovom zgusnutom Bildungsromanu povratnika iz rata u kojem kroz precizno izo\u0161trene detalje i “kadrove” pratimo svojevrsni sentimentalni odgoj, sna\u017eno se isti\u010de objektivan pogled izvana na razoreni Berlin, bez ikakvih mitskih ili introspekcijskih uljep\u0161avanja.<\/p>\n

Roman ima sna\u017ean autobiografski pe\u010dat jer se temelji na motivima iz autorova \u017eivota, to\u010dnije na tek minimalno adaptiranom, autenti\u010dnom scenariju \u0161to ga je napisao sam \u017eivot: Rolf Hellhoff zapravo je sam autor, Benno Meyer-Wehlack. Prvu verziju romana on je napisao jo\u0161 1969, no roman je objavljen tek posthumno, 2015. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

BENNO MEYER-WEHLACK (Szczecin, 1928 \u2013 Berlin, 2014), njema\u010dki pisac, scenarist i dramaturg. Od ranih pedesetih objavio je 12 knjiga pjesama, proze i eseja, napisao 25 radiodrama i 11 televizijskih i filmskih scenarija. Objavljivao je feljtone-kratke pri\u010de u berlinskim novinama. Od 1959. do 1961. pisao je radiodrame za “S\u00fcdwestfunk”, a od 1965. do 1967. za “Sender Freies Berlin”. Godine 1966. i 1967. radio je kao docent dramaturgije na Filmskoj i televizijskoj akademiji u Berlinu, gdje je upoznao hrvatsku knji\u017eevnicu Irenu Vrkljan, o\u017eenio se njome i potom \u017eivio na relaciji Berlin-Zagreb. Od kraja 1960-ih slobodni je pisac, od 1984. \u010dlan njema\u010dke Akademije umjetnosti. Vodio je dnevnik od 1954. pa sve do 1995. godine.<\/p>\n

Godine 1988. objavio je na hrvatskome knjigu Zagreba\u010dke bilje\u017enice 1967 \u2013 1987. u kojoj je u formi esejisti\u010dkih bilje\u017eaka opisao svoje boravke u Zagrebu i Hrvatskoj. Uz kratke pri\u010de, objavljene u zbirkama Dijete kina (Das Kinokind, 1980), Glazba plo\u010dnika (Die Pflastermusik, 1982), Kazali\u0161no dijete (Das Theaterkind, 1985) i Iza ograde rasla je rabarbara (Hinter dem Zaun wuchs Rhabarber, 2008), napisao je brojne radiodrame \u2013 mnoge u suautorstvu s Irenom Vrkljan \u2013 od kojih treba izdvojiti nagra\u0111enu radiodramu Isku\u0161enje (Die Versuchung, 1953). Napisao je dva romana, Ernestina odlazi (Ernestine geht, 2003) i \u0160laten\u0161ames (Schlattenschammes, 2015).<\/p>\n

Za svoje je umjetni\u010dko stvarala\u0161tvo bio nagra\u0111en presti\u017enim nagradama: H\u00f6rspielpreis der Kriegsblinden (1957), Schiller-F\u00f6rderpreis (1959), Marcotino-Freundschaftspreis (1997) i dr.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\/188 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2018\/<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.disput.hr\/katalog-knjiga\/na-tragu-klasika\/slatensames-ili-berlin-na-moru\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10932,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-10931","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/slatensames-naslovnica.jpg?fit=500%2C800&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":10931,"position":0},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":10931,"position":1},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":10931,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":10931,"position":3},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":10931,"position":4},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":10931,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10931","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10931"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10931\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10933,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10931\/revisions\/10933"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10932"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10931"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10931"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10931"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}