{"id":10812,"date":"2018-07-28T22:31:16","date_gmt":"2018-07-28T22:31:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10812"},"modified":"2018-07-28T22:31:16","modified_gmt":"2018-07-28T22:31:16","slug":"philip-k-dick-roman-covjek-u-visokom-dvorcu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10812","title":{"rendered":"Philip K. Dick, roman \u201c\u010covjek u visokom dvorcu\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Vukovi\u0107 & Runji\u0107 objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Philipa K. Dicka o Americi 1960-ih u kojoj se \u201c\u0161a\u010dica pre\u017eivjelih \u017didova skriva pod la\u017enim imenima\u201d jer su \u201cSjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave izgubile rat i odonda su pod okupacijom nacisti\u010dke Njema\u010dke i Japana\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

PHILIP K. DICK<\/p>\n

\u010covjek u visokom dvorcu<\/strong><\/p>\n

Nakladnik: Vukovi\u0107 & Runji\u0107<\/p>\n

Prijevod: Vladimir Cvetkovi\u0107 Sever<\/p>\n

05\/2018.<\/p>\n

310 str.<\/p>\n

 <\/p>\n

Amerika \u0161ezdesetih godina 20. stolje\u0107a. Ropstvo je ponovo legalno. \u0160a\u010dica pre\u017eivjelih \u017didova skriva se pod la\u017enim imenima. U San Franciscu, za I Chingom pose\u017ee se jednako \u010desto kao i za telefonskim imenikom. Tomu je tako jer su dvadesetak godina prije Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave izgubile rat i odonda su pod okupacijom nacisti\u010dke Njema\u010dke i Japana.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj uznemiruju\u0107i roman okrunjen nagradom “Hugo” djelo je koje je Philipa K. Dicka etabliralo kao inovatora na polju znanstvene fantastike, kao autora koji je dokinuo granice izme\u0111u SF-a i ozbiljnog romana ideja. U “\u010covjeku u visokom dvorcu” Dick nudi potresnu viziju povijesti kao no\u0107ne more iz koje je mo\u017eda mogu\u0107e probuditi se.<\/p>\n

 <\/p>\n

Roman je postao i rodona\u010delnikom pod\u017eanra fikcije koji razmatra hipotetski svijet pod vla\u0161\u0107u nacista, a njegov se dalekose\u017eni utjecaj prote\u017ee sve do danas, tim ja\u010de nakon \u0161to je ameri\u010dka kabelska ku\u0107a Amazon 2015. po\u010dela emitirati seriju temeljenu na knjizi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Najutjecajnija i najcjelovitije osmi\u0161ljena knjiga Dickova opusa<\/em>. \u2014 The New York Times<\/p>\n

 <\/p>\n

Philip K. Dick<\/strong> ameri\u010dki je pisac ro\u0111en u Chicagu 1928. godine. U tri desetlje\u0107a dugoj spisateljskoj karijeri objavio je 44 romana i 121 kratku pri\u010du. Jedanaest njegovih romana i pri\u010da poslu\u017eilo je kao predlo\u017eak za uspje\u0161ne filmske adaptacije, medu njima “Istrebljiva\u010d” (BladeRunner), “Totalno sje\u0107anje” (Total Recall), “Specijalni izvje\u0161taj” (Minority Report), “Replikant” (A Scanner Darkly). Prvi je ZF pisac koji je 2007. uvr\u0161ten u izbor najva\u017enijih djela ameri\u010dke knji\u017eevnosti biblioteke Library of America.<\/p>\n

 <\/p>\n

Njegov roman “Ubik” 2005. se na\u0161ao me\u0111u sto najboljih romana na engleskom jeziku objavljenih nakon 1923. u izboru magazina Time. Umro je 1982., a godinu dana poslije utemeljena je nagrada koja nosi njegovo ime i dodjeljuje se najboljim djelima u \u017eanru znanstvene fantastike. Djela su mu prevedena na vi\u0161e od 25 jezika.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.mvinfo.hr\/knjiga\/12265\/covjeku-u-visokom-dvorcu<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10813,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-10812","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/174220.jpg?fit=651%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53227","url_meta":{"origin":10812,"position":0},"title":"Gostuju\u0107a predavanja Paula A. Rahea u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Profesor Paul A. Rahe s Hillsdale Collegea u Michiganu (Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave) odr\u017eao je sredinom svibnja 2026. na Hrvatskom institutu za povijest predavanje \"The American Revolution: Historiographical Approaches, Contemporary Directions, and Research Methodologies\", na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavanje \u201cPost 1945 Reinterpretations of History; Cold War vs. Contemporary US Training\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":10812,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55047,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55047","url_meta":{"origin":10812,"position":2},"title":"Isabella (Mariam S.) Hammad, “Ulazi Duh”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to zna\u010di biti stranac u vlastitoj domovini? Kada se Sonia Nasir, britanska glumica palestinskih korijena, nakon dugog izbivanja vrati u Haifu, njezina \u0107e se pro\u0161lost sa sada\u0161njosti sudariti na na\u010din koji nije o\u010dekivala. Planirala je tek nakratko pobje\u0107i od osobnih i profesionalnih neuspjeha, no sudbina je odvodi na put bez\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54774,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54774","url_meta":{"origin":10812,"position":3},"title":"Boris Akunin, \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Boris Akunin u romanu \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c prati redovnicu Pelagiju koja na parobrodu punom neobi\u010dnih putnika istra\u017euje tajanstveno ubojstvo kontroverznog proroka. Roman je na hrvatski jezik preveo Igor Buljan. O knjizi:\u00a0 Na parobrodu Pastruga koji Volgom plovi prema Caricinu okupilo se \u0161aroliko dru\u0161tvo: kontroverzni prorok Manujla, sitni lopov Zemi\u010dka,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54528","url_meta":{"origin":10812,"position":4},"title":"Amerika u 50 pojmova","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Projekat koji je rezultirao objavljivanjem knjige \u201eAmerika u 50 pojmova\u201c pokrenut je u januru 2026. godine, pod pokroviteljskom Ameri\u010dke ambasade u Beogradu, s ciljem obele\u017eavanja 250. godi\u0161njice Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Dva i po veka od progla\u0161enja Deklaracije nezavisnosti Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava pru\u017eila su idealan povod da se mnogobrojne teme o\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54782,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54782","url_meta":{"origin":10812,"position":5},"title":"Gostovanje predstave – George Bernard Shaw, “Oru\u017eje i \u010dovjek” – u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izvedba u sklopu HNK2EU \u2013 Ciklusa europskog kazali\u0161ta u Zagrebu Petak 04.09.2026. u 19:30Narodno kazali\u0161te Ivan Vazov, Sofija (Bugarska) George Bernard Shaw Oru\u017eje i \u010dovjek Prijevod: Stojan \u010caprazov i Rajko \u010caprazov Re\u017eija: John Malkovich Scenografija: Pierre-Fran\u00e7ois Limbosch Kostimografija: Jordan Mihalev Oblikovanje zvuka: Julian Stoi\u010dkov Oblikovanje svjetla: Ilja Pa\u0161nin Asistentica re\u017eije:\u2026","rel":"","context":"U "Kazali\u0161ne predstave"","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10812","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10812"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10812\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10814,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10812\/revisions\/10814"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10813"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10812"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10812"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10812"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}