{"id":10812,"date":"2018-07-28T22:31:16","date_gmt":"2018-07-28T22:31:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10812"},"modified":"2018-07-28T22:31:16","modified_gmt":"2018-07-28T22:31:16","slug":"philip-k-dick-roman-covjek-u-visokom-dvorcu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10812","title":{"rendered":"Philip K. Dick, roman \u201c\u010covjek u visokom dvorcu\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Vukovi\u0107 & Runji\u0107 objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Philipa K. Dicka o Americi 1960-ih u kojoj se \u201c\u0161a\u010dica pre\u017eivjelih \u017didova skriva pod la\u017enim imenima\u201d jer su \u201cSjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave izgubile rat i odonda su pod okupacijom nacisti\u010dke Njema\u010dke i Japana\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

PHILIP K. DICK<\/p>\n

\u010covjek u visokom dvorcu<\/strong><\/p>\n

Nakladnik: Vukovi\u0107 & Runji\u0107<\/p>\n

Prijevod: Vladimir Cvetkovi\u0107 Sever<\/p>\n

05\/2018.<\/p>\n

310 str.<\/p>\n

 <\/p>\n

Amerika \u0161ezdesetih godina 20. stolje\u0107a. Ropstvo je ponovo legalno. \u0160a\u010dica pre\u017eivjelih \u017didova skriva se pod la\u017enim imenima. U San Franciscu, za I Chingom pose\u017ee se jednako \u010desto kao i za telefonskim imenikom. Tomu je tako jer su dvadesetak godina prije Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave izgubile rat i odonda su pod okupacijom nacisti\u010dke Njema\u010dke i Japana.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj uznemiruju\u0107i roman okrunjen nagradom “Hugo” djelo je koje je Philipa K. Dicka etabliralo kao inovatora na polju znanstvene fantastike, kao autora koji je dokinuo granice izme\u0111u SF-a i ozbiljnog romana ideja. U “\u010covjeku u visokom dvorcu” Dick nudi potresnu viziju povijesti kao no\u0107ne more iz koje je mo\u017eda mogu\u0107e probuditi se.<\/p>\n

 <\/p>\n

Roman je postao i rodona\u010delnikom pod\u017eanra fikcije koji razmatra hipotetski svijet pod vla\u0161\u0107u nacista, a njegov se dalekose\u017eni utjecaj prote\u017ee sve do danas, tim ja\u010de nakon \u0161to je ameri\u010dka kabelska ku\u0107a Amazon 2015. po\u010dela emitirati seriju temeljenu na knjizi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Najutjecajnija i najcjelovitije osmi\u0161ljena knjiga Dickova opusa<\/em>. \u2014 The New York Times<\/p>\n

 <\/p>\n

Philip K. Dick<\/strong> ameri\u010dki je pisac ro\u0111en u Chicagu 1928. godine. U tri desetlje\u0107a dugoj spisateljskoj karijeri objavio je 44 romana i 121 kratku pri\u010du. Jedanaest njegovih romana i pri\u010da poslu\u017eilo je kao predlo\u017eak za uspje\u0161ne filmske adaptacije, medu njima “Istrebljiva\u010d” (BladeRunner), “Totalno sje\u0107anje” (Total Recall), “Specijalni izvje\u0161taj” (Minority Report), “Replikant” (A Scanner Darkly). Prvi je ZF pisac koji je 2007. uvr\u0161ten u izbor najva\u017enijih djela ameri\u010dke knji\u017eevnosti biblioteke Library of America.<\/p>\n

 <\/p>\n

Njegov roman “Ubik” 2005. se na\u0161ao me\u0111u sto najboljih romana na engleskom jeziku objavljenih nakon 1923. u izboru magazina Time. Umro je 1982., a godinu dana poslije utemeljena je nagrada koja nosi njegovo ime i dodjeljuje se najboljim djelima u \u017eanru znanstvene fantastike. Djela su mu prevedena na vi\u0161e od 25 jezika.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.mvinfo.hr\/knjiga\/12265\/covjeku-u-visokom-dvorcu<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10813,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-10812","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/174220.jpg?fit=651%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53227","url_meta":{"origin":10812,"position":0},"title":"Gostuju\u0107a predavanja Paula A. Rahea u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Profesor Paul A. Rahe s Hillsdale Collegea u Michiganu (Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave) odr\u017eao je sredinom svibnja 2026. na Hrvatskom institutu za povijest predavanje \"The American Revolution: Historiographical Approaches, Contemporary Directions, and Research Methodologies\", na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavanje \u201cPost 1945 Reinterpretations of History; Cold War vs. Contemporary US Training\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":10812,"position":1},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":10812,"position":2},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53537,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53537","url_meta":{"origin":10812,"position":3},"title":"Ned\u017ead Mehmedovi\u0107, “Dvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za javne politike \u2013 Skoplje objavljena je knjiga \u201eDvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine\u201c, autora doc. dr Ned\u017eada Mehmedovi\u0107a. Knjiga je objavljena povodom obilje\u017eavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i predstavlja sistematizovan pregled zvani\u010dnih obra\u0107anja crnogorskih dr\u017eavnih predstavnika\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":10812,"position":4},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":10812,"position":5},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10812","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10812"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10812\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10814,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10812\/revisions\/10814"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10813"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10812"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10812"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10812"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}