{"id":10806,"date":"2018-07-27T22:09:24","date_gmt":"2018-07-27T22:09:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10806"},"modified":"2018-07-27T22:10:31","modified_gmt":"2018-07-27T22:10:31","slug":"olga-tokarczuk-povijesni-roman-knjige-jakubove","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10806","title":{"rendered":"Olga Tokarczuk, povijesni roman \u201eKnjige Jakubove\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana nagra\u0111ivane poljske knji\u017eevnice Olge Tokarczuk &#8220;Knjige Jakubove&#8221;, koji tematizira povijest poljskih \u017didova u 18. stolje\u0107u, imaju\u0107i u vidu suvremene probleme.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Fraktura<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Olga Tokarczuk<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Knjige Jakubove<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Jezik izvornika: poljski<\/li>\n<li>Prijevod: Mladen Marti\u0107<\/li>\n<li>Broj stranica: 912<\/li>\n<li>Godina izdanja: 2018.<\/li>\n<li>Naslov izvornika: Ksiegi Jakubowe<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>O knjizi<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nesigurna vremena sredinom osamnaestog stolje\u0107a nedaleko od turskih granica pravi su trenutak da se pojavi novi Mesija. Ime mu je Jakub Lejbovi\u010d, sin je rabina iz \u010cernovica, unuk neumrle Jente, vje\u0161t trgovac i karizmati\u010dan propovjednik. Njegova u\u010denja prili\u010dno su neortodoksna, a granice morala \u0161iroke, pa rabinima ubrzo postane trn u oku. Mijenjaju\u0107i strane i vjere, Jakub, koji u me\u0111uvremenu uzima prezime Frank, svoju \u0107e vjernu sljedbu poku\u0161ati odvesti prema oslobo\u0111enju&#8230;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Knjige Jakubove\u00a0<\/em>Olge Tokarczuk nova su dimenzija knji\u017eevnosti, a neki bi rekli i vi\u0161e od knji\u017eevnosti: one su istodobno uzbudljivi povijesni roman, intrigantna obiteljska saga i relevantna dru\u0161tvena kronika. Rijetki su pisci koji mogu ovako \u017eivo do\u010darati pro\u0161lu epohu i uz oko za detalj napraviti nenadma\u0161ni kaleidoskop likova i zbivanja. Pred nama tako stoji stara Poljska u kojoj su jedni uz druge postojali kr\u0161\u0107anstvo, judaizam i islam, a u pozadini se naziru razlozi dana\u0161njih poljskih i europskih problema. Maestralno djelo koje potvr\u0111uje da je Olga Tokarczuk zaslu\u017eila nagradu Man Booker za 2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cNe treba biti veliki ma\u0161tar, mo\u017eda samo dobar \u010ditatelj ili nesna\u0111eni osamljenik, da bi \u010dovjek shvatio \u0161to je Olgu Tokarczuk privuklo pri\u010di o Jakubu Franku. Postoje neod\u017eivljeni \u017eivoti, najvi\u0161e je nedovr\u0161enih \u017eivota, a najrje\u0111i su, piscu i \u010ditatelju svakako i najfascinantniji, oni \u017eivoti koji svojom zaokru\u017eenom cjelovito\u0161\u0107u obuhvate ne samo jedan \u017eivotni vijek i sudbinu, nego i dru\u0161tveno-politi\u010dku epohu. \u017divot Jakuba Franka bio je takav kao da ga je taj \u010dovjek pisao, a ne \u017eivio.\u201d &#8211; Miljenko Jergovi\u0107,\u00a0<em>Jutarnji list<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cSlikaju\u0107i sudbinu poljskih \u017didova, koji su se izme\u0111u 1759. i 1790. pod vodstvom Jakuba Franka odlu\u010dili za prelazak na katoli\u010dku vjeru, Olga Tokarczuk istra\u017euje pojave ksenofobije i antisemitizma u Isto\u010dnoj Europi. Dru\u0161tveni sustav koji slika Olga Tokarczuk sazdan je na logici da \u0107e prido\u0161lica \u2013 ili stranac \u2013 biti uvijek na gubitku jer \u0107e trajno ostati obilje\u017een svojom tu\u0111o\u0161\u0107u. U svjetlu svega \u0161to se danas doga\u0111a u Poljskoj, a tako\u0111er i Europi, te\u0161ko je ne zamijetiti \u017eestoku dru\u0161tvenokriti\u010dku o\u0161tricu romana.\u00a0<em>Knjige<\/em>\u00a0<em>Jakubove<\/em>, taj veliki roman s po\u010detka 21. stolje\u0107a, doista su izuzetno djelo.\u201d &#8211;\u00a0<em>Ana Ger\u0161ak, RTV Slovenija<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cMo\u017ee se zamisliti da je Olgi Tokarczuk za po\u010detak pisanja dostajala op\u010dinjenost. No trebalo je metodi\u010dnog ludila da bi se roman zavr\u0161io. Slaganje knjige trajalo je \u0161est godina \u2013 ali vjerujem da \u0107e\u00a0<em>Knjige<\/em>\u00a0<em>Jakubove\u00a0<\/em>u poljskoj knji\u017eevnosti ostati zauvijek.\u201d &#8211;\u00a0<em>Przemys\u0142aw Czapli\u0144ski<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201c<em>Knjige Jakubove\u00a0<\/em>mogu se \u010ditati kao roman o pro\u0161losti, ali i kao refleksivno, na trenutke misti\u010dno djelo o samoj historiji, njezinim zaokretima i tijekovima koji odlu\u010duju o sudbinama cijelih naroda. Nagra\u0111ivana i prevo\u0111ena suvremena poljska knji\u017eevnica upravo u 18. stolje\u0107u, na pragu prosvjetiteljstva i podjele Poljske, tra\u017ei odgovore na pitanja o dana\u0161njem obliku na\u0161ega dijela Europe.\u201d &#8211;\u00a0<em>goodreads.com<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cPri\u010da o karizmati\u010dnom vjerskom guruu pretvorila se u puno mozai\u010dnih pri\u010da u kojima Jakub Frank \u010das izbija u prvi plan, pa opet nestaje \u010ditatelju iz vida. Olga Tokarczuk stvara zadivljuju\u0107i povijesni roman, no ne skriva ni to da na pro\u0161lost gleda okom suvremene spisateljice kojoj na srcu le\u017ee, me\u0111u inim, i problemi feminizma ili \u2018prava\u2019 \u017eivotinja.\u201d &#8211; Malwina Wapi\u0144ska,\u00a0<em>Gazeta Prawna<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/knjige-jakubove.html\">https:\/\/fraktura.hr\/knjige-jakubove.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10807,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-10806","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/knjige_jakubove.jpg?fit=409%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":10806,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":10806,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":10806,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":10806,"position":3},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":10806,"position":4},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":10806,"position":5},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10806","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10806"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10806\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10808,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10806\/revisions\/10808"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10807"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10806"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10806"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10806"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}