{"id":10806,"date":"2018-07-27T22:09:24","date_gmt":"2018-07-27T22:09:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10806"},"modified":"2018-07-27T22:10:31","modified_gmt":"2018-07-27T22:10:31","slug":"olga-tokarczuk-povijesni-roman-knjige-jakubove","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10806","title":{"rendered":"Olga Tokarczuk, povijesni roman \u201eKnjige Jakubove\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana nagra\u0111ivane poljske knji\u017eevnice Olge Tokarczuk &#8220;Knjige Jakubove&#8221;, koji tematizira povijest poljskih \u017didova u 18. stolje\u0107u, imaju\u0107i u vidu suvremene probleme.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Fraktura<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Olga Tokarczuk<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Knjige Jakubove<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Jezik izvornika: poljski<\/li>\n<li>Prijevod: Mladen Marti\u0107<\/li>\n<li>Broj stranica: 912<\/li>\n<li>Godina izdanja: 2018.<\/li>\n<li>Naslov izvornika: Ksiegi Jakubowe<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>O knjizi<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nesigurna vremena sredinom osamnaestog stolje\u0107a nedaleko od turskih granica pravi su trenutak da se pojavi novi Mesija. Ime mu je Jakub Lejbovi\u010d, sin je rabina iz \u010cernovica, unuk neumrle Jente, vje\u0161t trgovac i karizmati\u010dan propovjednik. Njegova u\u010denja prili\u010dno su neortodoksna, a granice morala \u0161iroke, pa rabinima ubrzo postane trn u oku. Mijenjaju\u0107i strane i vjere, Jakub, koji u me\u0111uvremenu uzima prezime Frank, svoju \u0107e vjernu sljedbu poku\u0161ati odvesti prema oslobo\u0111enju&#8230;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Knjige Jakubove\u00a0<\/em>Olge Tokarczuk nova su dimenzija knji\u017eevnosti, a neki bi rekli i vi\u0161e od knji\u017eevnosti: one su istodobno uzbudljivi povijesni roman, intrigantna obiteljska saga i relevantna dru\u0161tvena kronika. Rijetki su pisci koji mogu ovako \u017eivo do\u010darati pro\u0161lu epohu i uz oko za detalj napraviti nenadma\u0161ni kaleidoskop likova i zbivanja. Pred nama tako stoji stara Poljska u kojoj su jedni uz druge postojali kr\u0161\u0107anstvo, judaizam i islam, a u pozadini se naziru razlozi dana\u0161njih poljskih i europskih problema. Maestralno djelo koje potvr\u0111uje da je Olga Tokarczuk zaslu\u017eila nagradu Man Booker za 2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cNe treba biti veliki ma\u0161tar, mo\u017eda samo dobar \u010ditatelj ili nesna\u0111eni osamljenik, da bi \u010dovjek shvatio \u0161to je Olgu Tokarczuk privuklo pri\u010di o Jakubu Franku. Postoje neod\u017eivljeni \u017eivoti, najvi\u0161e je nedovr\u0161enih \u017eivota, a najrje\u0111i su, piscu i \u010ditatelju svakako i najfascinantniji, oni \u017eivoti koji svojom zaokru\u017eenom cjelovito\u0161\u0107u obuhvate ne samo jedan \u017eivotni vijek i sudbinu, nego i dru\u0161tveno-politi\u010dku epohu. \u017divot Jakuba Franka bio je takav kao da ga je taj \u010dovjek pisao, a ne \u017eivio.\u201d &#8211; Miljenko Jergovi\u0107,\u00a0<em>Jutarnji list<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cSlikaju\u0107i sudbinu poljskih \u017didova, koji su se izme\u0111u 1759. i 1790. pod vodstvom Jakuba Franka odlu\u010dili za prelazak na katoli\u010dku vjeru, Olga Tokarczuk istra\u017euje pojave ksenofobije i antisemitizma u Isto\u010dnoj Europi. Dru\u0161tveni sustav koji slika Olga Tokarczuk sazdan je na logici da \u0107e prido\u0161lica \u2013 ili stranac \u2013 biti uvijek na gubitku jer \u0107e trajno ostati obilje\u017een svojom tu\u0111o\u0161\u0107u. U svjetlu svega \u0161to se danas doga\u0111a u Poljskoj, a tako\u0111er i Europi, te\u0161ko je ne zamijetiti \u017eestoku dru\u0161tvenokriti\u010dku o\u0161tricu romana.\u00a0<em>Knjige<\/em>\u00a0<em>Jakubove<\/em>, taj veliki roman s po\u010detka 21. stolje\u0107a, doista su izuzetno djelo.\u201d &#8211;\u00a0<em>Ana Ger\u0161ak, RTV Slovenija<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cMo\u017ee se zamisliti da je Olgi Tokarczuk za po\u010detak pisanja dostajala op\u010dinjenost. No trebalo je metodi\u010dnog ludila da bi se roman zavr\u0161io. Slaganje knjige trajalo je \u0161est godina \u2013 ali vjerujem da \u0107e\u00a0<em>Knjige<\/em>\u00a0<em>Jakubove\u00a0<\/em>u poljskoj knji\u017eevnosti ostati zauvijek.\u201d &#8211;\u00a0<em>Przemys\u0142aw Czapli\u0144ski<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201c<em>Knjige Jakubove\u00a0<\/em>mogu se \u010ditati kao roman o pro\u0161losti, ali i kao refleksivno, na trenutke misti\u010dno djelo o samoj historiji, njezinim zaokretima i tijekovima koji odlu\u010duju o sudbinama cijelih naroda. Nagra\u0111ivana i prevo\u0111ena suvremena poljska knji\u017eevnica upravo u 18. stolje\u0107u, na pragu prosvjetiteljstva i podjele Poljske, tra\u017ei odgovore na pitanja o dana\u0161njem obliku na\u0161ega dijela Europe.\u201d &#8211;\u00a0<em>goodreads.com<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cPri\u010da o karizmati\u010dnom vjerskom guruu pretvorila se u puno mozai\u010dnih pri\u010da u kojima Jakub Frank \u010das izbija u prvi plan, pa opet nestaje \u010ditatelju iz vida. Olga Tokarczuk stvara zadivljuju\u0107i povijesni roman, no ne skriva ni to da na pro\u0161lost gleda okom suvremene spisateljice kojoj na srcu le\u017ee, me\u0111u inim, i problemi feminizma ili \u2018prava\u2019 \u017eivotinja.\u201d &#8211; Malwina Wapi\u0144ska,\u00a0<em>Gazeta Prawna<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/knjige-jakubove.html\">https:\/\/fraktura.hr\/knjige-jakubove.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10807,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-10806","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/knjige_jakubove.jpg?fit=409%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":10806,"position":0},"title":"Drago Ma\u017ear, &#8220;Dva kurira&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":10806,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":10806,"position":2},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":10806,"position":3},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":10806,"position":4},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, &#8220;Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53369,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53369","url_meta":{"origin":10806,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Ljiljane Dobrov\u0161ak &#8220;Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige dr. sc. Ljiljane Dobrov\u0161ak Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla u utorak 19. svibnja 2026. u 17 sati u Multimedijalnoj dvorani Instituta Pilar u Zagrebu. Nakladnici knjige su \u017didovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj i STAJER-GRAF iz Zagreba, a glavna urednica Jasminka Doma\u0161. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10806","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10806"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10806\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10808,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10806\/revisions\/10808"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10807"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10806"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10806"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10806"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}