U petak 20. srpnja 2018. u Zagrebu je u 63. godini \u017eivota umro akademik Nenad Vekari\u0107, istaknuti hrvatski povjesni\u010dar, redoviti \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.<\/p>\n
Rodio se 26. prosinca 1955. u Splitu. Diplomirao je 1980. na Pravnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, magistrirao je 1987. na Filozofskom fakultetu u Zadru obraniv\u0161i rad pod naslovom Zemlji\u0161na knjiga Stona i Rata iz 1393\/6. godine kao izvor za prou\u010davanje pelje\u0161kih naselja u 14. stolje\u0107u<\/em>, a na istom je fakultetu doktorirao 1991. s temom Migracije na poluotok Pelje\u0161ac (1333-1918)<\/em>. Od 1984. djelovao je u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku kojem je od 1987. bio upravitelj. Od 2013. do 2017. bio je i zamjenik gradona\u010delnika Grada Dubrovnika. Redoviti \u010dlan HAZU u Razredu za dru\u0161tvene znanosti postao je 2012., a od 2000. bio je \u010dlan suradnik.<\/p>\n Akademik Vekari\u0107 bio je vode\u0107i stru\u010dnjak za povijest Dubrovnika<\/strong>. Njegov znanstveni interes bio je usmjeren na podru\u010dja povijesne demografije, povijesti i povijesnih disciplina, posebno genealogije i onomastike, na pravnu povijest, no najvi\u0161e istra\u017eiva\u010dke energije utro\u0161io je na izu\u010davanje povijesti stanovni\u0161tva Dubrovnika i Dubrova\u010dke Republike. Najva\u017enije rezultate ostvario je istra\u017euju\u0107i proces demografske tranzicije te prou\u010davaju\u0107i razne slojeve stanovni\u0161tva ju\u017ene Hrvatske. Pomo\u0107u metode rekonstitucije obitelji i demografskih metoda uspio je de\u0161ifrirati raskol u dubrova\u010dkom plemi\u0107kom krugu i dokazati klanovsku pozadinu funkcioniranja dubrova\u010dkog plemstva, \u0161to je bilo suprotno ranijim idealiziranim pogledima na dubrova\u010dki patricijat.<\/p>\n Osim sustavne ra\u0161\u010dlambe svih pitanja vezanih uz korijene, strukturu i razvoj dubrova\u010dkog plemstva, Vekari\u0107 je svoj istra\u017eiva\u010dki napor oplemenio i pionirski osmisliv\u0161i metodu reprezentativne kapi, zahvaljuju\u0107i kojoj svaka pojedina informacija mo\u017ee dovesti do bitnih zaklju\u010daka koji se ne mogu neposredno izvu\u0107i iz sa\u010duvanoga vrela.<\/p>\n Tijekom 30 godina provedenih na mjestu upravitelja dubrova\u010dkog Zavoda za povijesne znanosti HAZU, akademik Nenad Vekari\u0107 zadu\u017eio je hrvatsku i me\u0111unarodnu znanstvenu javnost upornim, strpljivim i pedantnim radom. Kao upravitelj Zavoda uspio je okupiti zavidan broj kvalitetnih suradnika i stvoriti krug povjesni\u010dara kojemu je Dubrovnik okosnica prou\u010davanja i koji posti\u017ee izvanredne rezultate kao jedna od najja\u010dih istra\u017eiva\u010dkih skupina u hrvatskoj povijesnoj znanosti. Znatno je unaprijedio izdava\u010dku djelatnost Zavoda izdavanjem radova i knjiga na hrvatskom, ali i na stranim jezicima. Nametanjem najvi\u0161ih znanstvenih kriterija u interpretaciji dubrova\u010dke povijesti uspio je posti\u0107i da rezultati i edicije Hrvatske akademije budu danas \u0161iroko citirani u svjetskoj literaturi koja se bavi Dubrovnikom. Uz \u010dasopis Anali<\/em>, 1997. je utemeljio i novi \u010dasopis na engleskom jeziku Dubrovnik Annals. <\/em>Uz te dvije edicije, bio je urednik i serija posebnih izdanja Monumenta historica Ragusina<\/em>, Monografije<\/em>, Prilozi demografskoj povijesti Dubrovnika i okolice<\/em> te Pretisci<\/em>.<\/p>\n Akademik Vekari\u0107 bio je autor ili suautor 25 knjiga i vi\u0161e od 80 znanstvenih rasprava. Njegovo \u017eivotno djelo je knji\u017eni niz Vlastela grada Dubrovnika<\/em> pokrenut 2011., sveobuhvatna analiza dobrova\u010dkog plemstva u 11 knjiga od kojih je dosad objavljeno devet. U njima je dao povijesnodemografsku analizu korijena, strukture i razvoja dubrova\u010dkog plemstva, povijest pojedinih plemi\u0107kih rodova i njihova detaljna rodoslovlja, biografije odabranih pojedinaca te analizu osobnih imena dubrova\u010dke vlastele.<\/p>\n Uz Stjepana \u0106osi\u0107a i Niku Kapetani\u0107a, akademik Nenad Vekari\u0107 bio je suautor knjige Prijevara ili zabluda? Problem granice na podru\u010dju poluotoka Kleka<\/em> iz 2012. koja je dopunjena verzija knjige Hrvatska granica na Kleku<\/em> iz 1999. U njoj je uz navo\u0111enje brojne povijesne dokumentacije dokazano da su vrh poluotoka Kleka s hridi Lopata te Veliki i Mali \u0161kolj bili dio dr\u017eavnog teritorija Republike Hrvatske na dan progla\u0161enja njene samostalnosti 25. lipnja 1991.<\/p>\n Svojim je radovima akademik Vekari\u0107 znatno pridonio uvo\u0111enju povijesnodemografskih metoda u povijesnu znanost i utemeljenju povijesne demografije kao relevantne znanstvene discipline u Hrvatskoj. Godine 2005. kreirao je doktorski studij Povijest stanovni\u0161tva<\/em>, \u0161to je prvi doktorski studij iz podru\u010dja povijesne demografije u Hrvatskoj i prvi doktorski studij na Sveu\u010dili\u0161tu u Dubrovniku uop\u0107e.<\/p>\n Bio je dobitnik Nagrade Grada Dubrovnika za 1989., za knjigu Pelje\u0161ka naselja u 14. stolje\u0107u<\/em>, Nagrade Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije za 1997. za knjige Pelje\u0161ki rodovi <\/em>i Falsifikat o podrijetlu konavoskih rodova<\/em>, Nagrade Slobodne Dalmacije za znanstvene knjigu godine 2004., zajedno s akademikom Vladimirom Stipeti\u0107em, za knjigu Povijesna demografija u Hrvatskoj<\/em>, a 2006. dobio je Nagrade HAZU za humanisti\u010dke znanosti, zajedno sa Stjepanom \u0106osi\u0107em, za knjigu Dubrova\u010dka vlastela izme\u0111u roda i dr\u017eave<\/em>.<\/p>\n <\/p>\n Marijan Lipovac<\/p>\n Ured za odnose s javno\u0161\u0107u i medije HAZU<\/p>\n <\/p>\n Izvor: http:\/\/info.hazu.hr\/hr\/<\/a><\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n Dodatne obavijesti:<\/strong><\/p>\n <\/p>\n http:\/\/www.zavoddbk.org\/uncategorized\/preminuo-je-nas-upravitelj-akademik-nenad-vekaric\/<\/a><\/p>\n <\/p>\n https:\/\/www.facebook.com\/zavoddbk\/<\/a><\/p>\n <\/p>\n