{"id":10758,"date":"2018-07-19T22:29:32","date_gmt":"2018-07-19T22:29:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10758"},"modified":"2018-07-19T22:29:32","modified_gmt":"2018-07-19T22:29:32","slug":"enzo-traverso-nova-lica-fasizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10758","title":{"rendered":"Enzo Traverso, \u201cNova lica fa\u0161izma\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d TIM press objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje knjige istaknutog povjesni\u010dara Enza Traversa \u201cNova lica fa\u0161izma\u201d (preveo Rade Kalanj), koji \u201cobja\u0161njava fa\u0161izam putem istan\u010dane komparativne analize fa\u0161izma dvadesetog, odnosno njegovih novih lica na po\u010detku dvadeset prvog stolje\u0107a\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

TIM press<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Enzo Traverso<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nova lica fa\u0161izma<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Broj stranica: 168<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Godina izdanja: 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jezik izvornika: francuski<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Naslov izvornika: Les nouveaux visages du fascisme<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prijevod: Rade Kalanj<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prelistaj uzorak : http:\/\/www.tim-press.hr\/preuzmi?download_id=366<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Enzo Traverso u knjizi Nova lica fa\u0161izma<\/em> obja\u0161njava fa\u0161izam putem istan\u010dane komparativne analize fa\u0161izma dvadesetog, odnosno njegovih novih lica na po\u010detku dvadeset prvog stolje\u0107a. Autor ukazuje na to kako se fa\u0161izam preobrazio u promjenjivu ideologiju koja iskori\u0161tava dru\u0161tvenu patnju generiranu usred ekstremnog nasilja neoliberalne globalizacije, o\u017eivljavaju\u0107i populisti\u010dki stil i ozna\u010davaju\u0107i neprijatelje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ro\u0111ena u kolonijalnoj matrici, islamofobija je danas zapravo strukturirala europske nacionalizme. Za Enza Traversa, postfa\u0161isti\u010dka prijetnja regresivna je reakcija koja se pojavljuje u svijetu razo\u010daranom neuspjehom utopija, koji se hrani la\u017enim obe\u0107anjima o povratku mitskoj pro\u0161losti. Traverso nudi bitno oru\u0111e za prevladavanje ove opasne uporabe povijesti.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Iz recenzija:<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga Nova lica fa\u0161izma donosi jasne, nove znanstvene alate koji nam omogu\u0107uju da u\u010dinkovito i potpuno ra\u0161\u010dlanimo fenomene krajnje desnice i islamskog politi\u010dkog radikalizma.<\/p>\n

 <\/p>\n

prof. dr. sc. Tihomir Cipek<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Traversova knjiga va\u017ena je kao povijesna analiza, kao znanstveno fundirano upozorenje i kao vrlo odgovorno razja\u0161njavanje, pa i nu\u017eno distingviranje nekih pojmova koji, na \u017ealost, tvore imaginarij na\u0161ega vremena.<\/p>\n

 <\/p>\n

prof. dr. sc. Rade Kalanj<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Autor pronalazi i nudi pojam \u201epost-fa\u0161izam\u201c, koji za razliku od \u201eneofa\u0161izma\u201c omogu\u0107uje analiti\u010dki valjanije uo\u010davanje kontinuiteta sa starim fa\u0161izmom, ali i diskontinuiteta spram njega.<\/p>\n

 <\/p>\n

prof. dr. sc. Dragutin Lalovi\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ovom knjigom Traverso daje sna\u017ean doprinos razumijevanju suvremenih, kako on i u samom naslovu ka\u017ee, novih lica (i nali\u010dja) fa\u0161izma, tj. fa\u0161isti\u010dkog svjetonazora i njegove artikulacije kroz nove desne populisti\u010dke pokrete.<\/p>\n

 <\/p>\n

doc. dr. sc. Vi\u0161eslav Raos<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.tim-press.hr\/publicistika\/enzo-traverso-nova-lica-fasizma<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10759,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-10758","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/Nova_lica_fasizma.jpg?fit=269%2C406&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":10758,"position":0},"title":"Nelio Biedermann, “L\u00e1z\u00e1r”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":10758,"position":1},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55083,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55083","url_meta":{"origin":10758,"position":2},"title":"Primo Levi, “Periodni sustav”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja iz 1991. godine, objavljeno je 2026. godine novo hrvatsko izdanje (auto)biografske knjige Prima Levija u kojoj donosi \"pripovijest o svom \u017eivotu i povijesti svoje obitelji\". Periodni sustav U svojevrsnom autobiografskom romanu Periodni sustav talijanski klasik Primo Levi kroz 21 pri\u010du naslovljenu po kemijskim elementima donosi pripovijest o svom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53394,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53394","url_meta":{"origin":10758,"position":3},"title":"Enzo Traverso, “Singular Pasts: The “I” in Historiography”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Translated by Adam Schoene Columbia University Press Pub Date: November 2022 Today, history is increasingly written in the first person. A growing number of historical works include an autobiographical dimension, as if writing about the past required exploring the inner life of the author. Neither traditional history nor autobiography, this\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Traverso.avif","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":10758,"position":4},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 – Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54956,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54956","url_meta":{"origin":10758,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto: Muzej grada ZagrebaVrijeme otvorenja: 14. srpnja 2026., 19 satiTrajanje izlo\u017ebe: \u00a014. srpnja \u2013 20. rujna 2026.Autorice: Aneta Bari\u0161i\u0107 i dr. sc. Ana \u0160eparovi\u0107Stru\u010dna suradnica: dr. sc. Tihana Puc U utorak, 14. srpnja 2026. godine, u Muzeju grada Zagreba otvorena je izlo\u017eba Umjetni\u010dkog paviljona u Zagrebu Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10758","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10758"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10758\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10760,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10758\/revisions\/10760"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10759"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10758"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10758"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10758"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}