{"id":10701,"date":"2018-07-11T16:35:34","date_gmt":"2018-07-11T16:35:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10701"},"modified":"2018-07-11T16:35:34","modified_gmt":"2018-07-11T16:35:34","slug":"hasan-nuhanovic-the-last-refuge-a-journey-to-srebrenica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10701","title":{"rendered":"Hasan Nuhanovi\u0107, \u201eThe last refuge: a journey to Srebrenica\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Iznimno sugestivno djelo Hasana Nuhanovi\u0107a \u201eZbijeg: put u Srebrenicu\u201c prevedeno je 2018. godine na engleski i bit \u0107e objavljeno u dva izdanja &#8211; \u201eThe last refuge: a journey to Srebrenica\u201c i \u201eThe Last Refuge: A True Story of War, Survival and Life Under Siege in Srebrenica\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Hasan Nuhanovi\u0107<\/p>\n<p><strong>The last refuge: a journey to Srebrenica<\/strong> [translated by Mirjana Evtov and Alison Sluiter]<\/p>\n<p>Prijevod djela \u201eZbijeg: put u Srebrenicu\u201c<\/p>\n<p>Sarajevo: Center for Advanced Studies, 2018<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Centar za napredne studije sa zadovoljstvom predstavlja publikaciju The Last Refuge: A Journey to Srebrenica autora Hasana Nuhanovi\u0107a. Knjiga predstavlja engleski prijevod djela Zbijeg: put u Srebrenicu koji su pripremile Mirjana Evtov i Alison Sluiter.<\/p>\n<p>Knjiga predstavlja autorovu autobiografsku ispovijest, odnosno autenti\u010dno svedo\u010danstvo o de\u0161avanjima oko Srebrenice tokom rata 1992-1995. Autor na vjerodostojan i ljudski upe\u010datljiv na\u010din rekonstruira doga\u0111aje i likove objektivno opisuju\u0107i slike, pretakaju\u0107i ih u rije\u010di koje \u010dine si\u017ee romana, koji to nije, jer se radi o stvarnim doga\u0111ajima i spada u \u017eanr kreativne dokumentaristike, donose\u0107i pri\u010du o traumi ljudi koji su osu\u0111eni na golo pre\u017eivljavanje, sa svim njihovim vrlinama i slabostima.<\/p>\n<p>Doga\u0111aji u knjizi uglavnom se odnose na 1992. godinu kada je zapravo po\u010deo genocid u Srebrenici i u drugim isto\u010dnobosanskim gradovima, a na koji je ta\u010dka stavljena u julu 1995. godine.<\/p>\n<p>Radi se o jednoj od rijetkih knjiga o Srebrenici koja je depolitizirana i koja ne ra\u010duna na kapital \u017ertve kao politi\u010dki kapital, nego ra\u010duna na elementarno ljudsko iskustvo, zazivaju\u0107i empatiju koja mo\u017ee pro\u017eivjeti eti\u010dku odgovornost, odnosno ponuditi mogu\u0107nost katarze.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Hasan Nuhanovi\u0107 je ro\u0111en 1968. godine u Zvorniku. Studirao je ma\u0161instvo u Sarajevu, gdje ga je na \u010detvrtoj godini studija prekinuo rat. Zajedno s rodbinom pro\u0161ao je kroz ratnu golgotu i stradanja u Podrinju, nakon \u010dega su izbjegli u Srebrenicu. Spletom okolnosti, po\u010deo je raditi kao uposlenik UN-a u svojstvu prevodioca u julu 1995. godine, bio je sudionikom stravi\u010dnih de\u0161avanja u kojima je ostao bez brata, majke i oca. Autor je vi\u0161e desetina \u010dlanaka, tekstova o stradanjima u Srebrenici. Tako\u0111er, objavio je knjigu Pod zastavom UN \u2013 me\u0111unarodna zajednica i zlo\u010din u Srebrenici.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/cns.ba\/cns-izdanja\/the-last-refuge-a-journey-to-srebrenica\/\">http:\/\/cns.ba\/cns-izdanja\/the-last-refuge-a-journey-to-srebrenica\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Hasan Nuhanovi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>The Last Refuge<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>A True Story of War, Survival and Life Under Siege in Srebrenica<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;We went to the mountains of eastern Bosnia to hide from the war. As if a forest could shield you from a war. The war flies, reaches you in a second. It runs through the walls, over the mountains and rivers. It enters your mind, your heart and your soul and refuses to leave . . .&#8221;<\/p>\n<p>In 1992, amid growing violence in eastern Bosnia, Hasan Nuhanovi\u0107 and his family were forced to flee their home for the safety of Bosnia\u2019s mountainous countryside. High up in the woods along the Drina River, Hasan and thousands of Bosniak refugees faced freezing nights, deprivation and death, while Serb soldiers covered their retreat with sniper fire and artillery shelling. After many months on the move the Bosniaks battled their way to the town of Srebrenica, their last refuge, under the protection of a small UN force.<\/p>\n<p>When the Bosnian-Serb army laid siege to the town, Hasan\u2019s life once more became a daily struggle for survival. The Last Refuge is a powerful first-hand account of the barbarism of those years leading up to the massacre in Srebrenica; it is also a compelling, action-packed and pertinent story of the life of a refugee and survival and heroism on the frontlines of a bitter conflict.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>HASAN NUHANOVI\u0106 (b. 1968, Zvornik) is a writer and campaigner for the victims of the Srebrenica genocide in the Bosnian Wars of 1992-95. During the war Nuhanovic offered his services to UN troops as an interpreter. His employment with the Dutch Battalion meant he was saved from the massacre at Srebrenica, while his family were taken away by Serbian soldiers and killed along with 8,000 other Bosniaks. A tireless campaigner for justice, in 2008 he brought a civil case against The Netherlands for its role in the massacre. In 2013 the Supreme Court of the Netherlands ruled in favour of Nuhanovic, setting a precedent in international law.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.peterowen.com\/shop\/the-last-refuge-hasan-nuhanovic\">https:\/\/www.peterowen.com\/shop\/the-last-refuge-hasan-nuhanovic<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10702,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-10701","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/nuhanovic.jpg?fit=500%2C500&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":10701,"position":0},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53537,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53537","url_meta":{"origin":10701,"position":1},"title":"Ned\u017ead Mehmedovi\u0107, &#8220;Dvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za javne politike \u2013 Skoplje objavljena je knjiga \u201eDvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine\u201c, autora doc. dr Ned\u017eada Mehmedovi\u0107a. Knjiga je objavljena povodom obilje\u017eavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i predstavlja sistematizovan pregled zvani\u010dnih obra\u0107anja crnogorskih dr\u017eavnih predstavnika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52880","url_meta":{"origin":10701,"position":2},"title":"Gordan Ravan\u010di\u0107 \/ Antun Koncul, &#8220;LAMENTA DE FORIS \u2013 TU\u017dBE KAZNENIH DJELA U\u010cINJENIH IZVAN GRADA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Gordana Ravan\u010di\u0107a i Antuna Koncula \"LAMENTA DE FORIS \u2013 TU\u017dBE KAZNENIH DJELA U\u010cINJENIH IZVAN GRADA\". Izvori: https:\/\/www.kliofest.hr https:\/\/www.hipzg.hr\/product\/lamenta-de-foris-tuzbe-kaznenih-djela-ucinjenih-izvan-grada\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/lamenta-de-foris.jpg?fit=779%2C1070&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/lamenta-de-foris.jpg?fit=779%2C1070&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/lamenta-de-foris.jpg?fit=779%2C1070&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/lamenta-de-foris.jpg?fit=779%2C1070&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53180","url_meta":{"origin":10701,"position":3},"title":"Osnovna \u0161kola &#8220;Vladimir Nazor&#8221; \u0110akovo: Promocija slikovnice \u201cBJANKINA PRI\u010cA\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak je u \u0161koli odr\u017eana promocija i predstavljanje slikovnice Bjankina pri\u010da koju su izradili u\u010denici 7.a razreda u suradnji s u\u010denicima \u0111akova\u010dke gimnazije. Druga je ovo suradnja na\u0161e \u0161kole i \u0111akova\u010dke gimnazije koje je povezala me\u0111unarodna organizacija TOLI iz New Yorka te i ove godine financirala na\u0161 zajedni\u010dki projekt.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53029,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53029","url_meta":{"origin":10701,"position":4},"title":"Sa\u0161a Vukovi\u0107, &#8220;Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je 2026. knjiga Sa\u0161e Vukovi\u0107a, \"Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine\", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu. Rijeka, Slavonija i Me\u0111imurje bili su sredi\u0161ta hrvatsko-ma\u0111arskih teritorijalnih prijepora tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Na\u0161e \u010desto povr\u0161no znanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":10701,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10701","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10701"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10701\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10703,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10701\/revisions\/10703"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10702"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10701"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10701"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10701"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}