{"id":10701,"date":"2018-07-11T16:35:34","date_gmt":"2018-07-11T16:35:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10701"},"modified":"2018-07-11T16:35:34","modified_gmt":"2018-07-11T16:35:34","slug":"hasan-nuhanovic-the-last-refuge-a-journey-to-srebrenica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10701","title":{"rendered":"Hasan Nuhanovi\u0107, \u201eThe last refuge: a journey to Srebrenica\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Iznimno sugestivno djelo Hasana Nuhanovi\u0107a \u201eZbijeg: put u Srebrenicu\u201c prevedeno je 2018. godine na engleski i bit \u0107e objavljeno u dva izdanja &#8211; \u201eThe last refuge: a journey to Srebrenica\u201c i \u201eThe Last Refuge: A True Story of War, Survival and Life Under Siege in Srebrenica\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Hasan Nuhanovi\u0107<\/p>\n<p><strong>The last refuge: a journey to Srebrenica<\/strong> [translated by Mirjana Evtov and Alison Sluiter]<\/p>\n<p>Prijevod djela \u201eZbijeg: put u Srebrenicu\u201c<\/p>\n<p>Sarajevo: Center for Advanced Studies, 2018<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Centar za napredne studije sa zadovoljstvom predstavlja publikaciju The Last Refuge: A Journey to Srebrenica autora Hasana Nuhanovi\u0107a. Knjiga predstavlja engleski prijevod djela Zbijeg: put u Srebrenicu koji su pripremile Mirjana Evtov i Alison Sluiter.<\/p>\n<p>Knjiga predstavlja autorovu autobiografsku ispovijest, odnosno autenti\u010dno svedo\u010danstvo o de\u0161avanjima oko Srebrenice tokom rata 1992-1995. Autor na vjerodostojan i ljudski upe\u010datljiv na\u010din rekonstruira doga\u0111aje i likove objektivno opisuju\u0107i slike, pretakaju\u0107i ih u rije\u010di koje \u010dine si\u017ee romana, koji to nije, jer se radi o stvarnim doga\u0111ajima i spada u \u017eanr kreativne dokumentaristike, donose\u0107i pri\u010du o traumi ljudi koji su osu\u0111eni na golo pre\u017eivljavanje, sa svim njihovim vrlinama i slabostima.<\/p>\n<p>Doga\u0111aji u knjizi uglavnom se odnose na 1992. godinu kada je zapravo po\u010deo genocid u Srebrenici i u drugim isto\u010dnobosanskim gradovima, a na koji je ta\u010dka stavljena u julu 1995. godine.<\/p>\n<p>Radi se o jednoj od rijetkih knjiga o Srebrenici koja je depolitizirana i koja ne ra\u010duna na kapital \u017ertve kao politi\u010dki kapital, nego ra\u010duna na elementarno ljudsko iskustvo, zazivaju\u0107i empatiju koja mo\u017ee pro\u017eivjeti eti\u010dku odgovornost, odnosno ponuditi mogu\u0107nost katarze.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Hasan Nuhanovi\u0107 je ro\u0111en 1968. godine u Zvorniku. Studirao je ma\u0161instvo u Sarajevu, gdje ga je na \u010detvrtoj godini studija prekinuo rat. Zajedno s rodbinom pro\u0161ao je kroz ratnu golgotu i stradanja u Podrinju, nakon \u010dega su izbjegli u Srebrenicu. Spletom okolnosti, po\u010deo je raditi kao uposlenik UN-a u svojstvu prevodioca u julu 1995. godine, bio je sudionikom stravi\u010dnih de\u0161avanja u kojima je ostao bez brata, majke i oca. Autor je vi\u0161e desetina \u010dlanaka, tekstova o stradanjima u Srebrenici. Tako\u0111er, objavio je knjigu Pod zastavom UN \u2013 me\u0111unarodna zajednica i zlo\u010din u Srebrenici.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/cns.ba\/cns-izdanja\/the-last-refuge-a-journey-to-srebrenica\/\">http:\/\/cns.ba\/cns-izdanja\/the-last-refuge-a-journey-to-srebrenica\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Hasan Nuhanovi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>The Last Refuge<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>A True Story of War, Survival and Life Under Siege in Srebrenica<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;We went to the mountains of eastern Bosnia to hide from the war. As if a forest could shield you from a war. The war flies, reaches you in a second. It runs through the walls, over the mountains and rivers. It enters your mind, your heart and your soul and refuses to leave . . .&#8221;<\/p>\n<p>In 1992, amid growing violence in eastern Bosnia, Hasan Nuhanovi\u0107 and his family were forced to flee their home for the safety of Bosnia\u2019s mountainous countryside. High up in the woods along the Drina River, Hasan and thousands of Bosniak refugees faced freezing nights, deprivation and death, while Serb soldiers covered their retreat with sniper fire and artillery shelling. After many months on the move the Bosniaks battled their way to the town of Srebrenica, their last refuge, under the protection of a small UN force.<\/p>\n<p>When the Bosnian-Serb army laid siege to the town, Hasan\u2019s life once more became a daily struggle for survival. The Last Refuge is a powerful first-hand account of the barbarism of those years leading up to the massacre in Srebrenica; it is also a compelling, action-packed and pertinent story of the life of a refugee and survival and heroism on the frontlines of a bitter conflict.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>HASAN NUHANOVI\u0106 (b. 1968, Zvornik) is a writer and campaigner for the victims of the Srebrenica genocide in the Bosnian Wars of 1992-95. During the war Nuhanovic offered his services to UN troops as an interpreter. His employment with the Dutch Battalion meant he was saved from the massacre at Srebrenica, while his family were taken away by Serbian soldiers and killed along with 8,000 other Bosniaks. A tireless campaigner for justice, in 2008 he brought a civil case against The Netherlands for its role in the massacre. In 2013 the Supreme Court of the Netherlands ruled in favour of Nuhanovic, setting a precedent in international law.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.peterowen.com\/shop\/the-last-refuge-hasan-nuhanovic\">https:\/\/www.peterowen.com\/shop\/the-last-refuge-hasan-nuhanovic<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10702,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-10701","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/nuhanovic.jpg?fit=500%2C500&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":10701,"position":0},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":10701,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":10701,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":10701,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52580,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52580","url_meta":{"origin":10701,"position":4},"title":"Conference &#8220;Living in the aftermaths: Trauma, politics and survival in Yugoslavia and successor states, 1945 \u2013 present&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"The conference aims to explore how war-related psychological distress was experienced, narrated, debated and reframed in Yugoslavia in the second half of the twentieth century. It asks how the theme of wounded psyche and wartime suffering was addressed and acknowledged in political, psychiatric and broader cultural discourses of socialist Yugoslavia,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Battle_of_Neretva_Picasso_poster-Conference-Living-in-the-aftermaths.webp?fit=564%2C954&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Battle_of_Neretva_Picasso_poster-Conference-Living-in-the-aftermaths.webp?fit=564%2C954&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Battle_of_Neretva_Picasso_poster-Conference-Living-in-the-aftermaths.webp?fit=564%2C954&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":10701,"position":5},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10701","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10701"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10701\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10703,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10701\/revisions\/10703"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10702"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10701"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10701"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10701"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}