{"id":10656,"date":"2018-07-07T08:56:02","date_gmt":"2018-07-07T08:56:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10656"},"modified":"2018-07-07T09:00:21","modified_gmt":"2018-07-07T09:00:21","slug":"polemika-o-genocidu-u-ndh","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10656","title":{"rendered":"Polemika o genocidu u NDH"},"content":{"rendered":"<p>Intervju povjesni\u010dara Alexandera Korba i njegove teze o genocidu u NDH potaknule su napade dijela srpske i\u00a0pohvale dijela hrvatske javnosti, a mi upu\u0107ujemo na kriti\u010dke komentare i stru\u010dne osvrte povjesni\u010dara Gorana Miljana i Sr\u0111ana Milo\u0161evi\u0107a. Rasprava se vodi o tome je li postojao &#8220;master-plan&#8221; genocida.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>ALEXANDER KORB<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>[Dijelovi iz intervjua <em>Jutarnjem listu<\/em>, 20.05.2018.]<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Pretpostavljam kako sve ovo ne umanjuje zlo\u010dine usta\u0161kog re\u017eima, iako dosta revizionista misli suprotno. Jesu li u NDH po\u010dinjeni zlo\u010dini nad \u017didovima, Srbima i Romima?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Odgovorit \u0107u kratko i jasno: da. Politi\u010dki cilj usta\u0161kog re\u017eima bilo je uni\u0161tenje manjina koje su \u017eivjele u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj i stvaranje etni\u010dki homogene hrvatske dr\u017eave. Naime, treba uzeti u obzir da je u trenutku nastanka NDH hrvatsko-katoli\u010dko stanovni\u0161tvo \u010dinilo samo 60 posto populacije, ali kod upotreba termina genocid treba biti pa\u017eljiv.<\/p>\n<p>Za povjesni\u010dare je situacija u NDH iznimno zanimljiva jer u sebi sadr\u017ei niz momenata, od njema\u010dke okupacije i holokausta, preko uloge Italije pa do sukoba izme\u0111u usta\u0161ko-domobranskih i partizanskih formacija. Uz sve \u0161to sam spomenuo, treba dodati i ulogu usta\u0161a u genocidu i holokaustu, i iskreno vjerujem kako bi svaki student povijesti u svijetu koji prou\u010dava Drugi svjetski rat i holokaust trebao u\u010diti o NDH zbog slo\u017eene situacije koja je vladala.<\/p>\n<p><strong>Kada se vratimo u 1941., je li tada\u0161nja situacija na terenu opravdala usta\u0161ke odmazde nad srpskim stanovni\u0161tvom?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Doga\u0111aje treba gledati kronolo\u0161ki, a kronologija pokazuje kako su najprije usta\u0161e po\u010dinili masakre nad Srbima u nekim dijelovima dr\u017eave i takvi njihovi postupci izazvali su reakcije i oru\u017eani otpor srpskog stanovni\u0161tva. Srpski otpor poja\u010dao je usta\u0161ku paranoju i vlasti NDH dobile su argumente za svoje teorije kako Srbi ugro\u017eavaju opstanak dr\u017eave ili da \u2018rade prema instrukcijama iz Beograda\u2019 i sli\u010dno.<\/p>\n<p>Kako se \u0161irio otpor Srba, ja\u010dala je i paranoja kod usta\u0161a te se \u010desto doga\u0111alo da su lokalne usta\u0161ke postrojbe kretale u akcije odmazde nad srpskim stanovni\u0161tvom, i to bez toga da su dobile zapovijed iz Zagreba. Od po\u010detka je ideja vlasti u NDH bilo protjerivanje Srba i kako je ja\u010dao otpor srpskog stanovni\u0161tva, tako se poja\u010davalo usta\u0161ko nasilje nad pravoslavnim stanovni\u0161tvom.<\/p>\n<p><strong>Me\u0111utim, u svojoj knjizi iznosite tezu da se u NDH nije radilo o genocidu nad Srbima jer niti jedan dokument ne dokazuje da se radilo o unaprijed smi\u0161ljenom planu, recimo kakav je postojao u Njema\u010dkoj prema \u017didovima?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Va\u017eno je definirati \u0161to zna\u010di genocid. Nije uop\u0107e sporno da su usta\u0161e poku\u0161ali uni\u0161titi Srbe koji su \u017eivjeli na podru\u010dju NDH, ali, isto tako, nema dokaza kako je postojao master-plan koji je predvi\u0111ao sustavnu likvidaciju srpskog stanovni\u0161tva u toj dr\u017eavi. Genocid u sebi sadr\u017ei koncept uni\u0161tenja neke skupine, a usta\u0161e su \u010desto, i u vrhu vlasti NDH i na lokalnim razinama, pokolje provodili bez nekog plana. Jugoslavenska historiografija tvrdila je kako je postojao plan usta\u0161kog genocida, \u0161to se ne \u010dini to\u010dnim jer su nasilje i ubojstva \u010desto bili nasumi\u010dni i neorganizirani ili bi se u nekim dijelovima NDH doga\u0111ali, a drugdje ne.<\/p>\n<p>Istodobno dok su lokalne usta\u0161ke postrojbe ubijale po srpskim selima, u domobranstvu su se zgra\u017eali nad tim zlo\u010dinima, a u vladi u Zagrebu se razmi\u0161ljalo o preseljenju Srba u Srbiju. Drugim rije\u010dima, u trenutku kada je uspostavljena NDH, usta\u0161ki re\u017eim nije imao koncept \u0161to napraviti sa Srbima, a kasniji zlo\u010dini u velikoj su mjeri bili posljedica eskalacije oru\u017eanog sukoba unutar dr\u017eave.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/njemacki-povjesnicar-i-jedan-od-vodecih-strucnjaka-za-povijest-ndh-ovo-je-prava-istina-o-broju-ubijenih-u-jasenovcu\/7373904\/\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/njemacki-povjesnicar-i-jedan-od-vodecih-strucnjaka-za-povijest-ndh-ovo-je-prava-istina-o-broju-ubijenih-u-jasenovcu\/7373904\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>GORAN MILJAN<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>[Dijelovi iz intervjua <em>Jutarnjem listu<\/em>, 26.06.2018.]<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Nadalje njema\u010dki povjesni\u010dar [Alexander Korb] ka\u017ee kako treba biti oprezan s terminom genocid kad su usta\u0161e u pitanju jer je politi\u010dki cilj usta\u0161kog re\u017eima bilo uni\u0161tenje manjina koje su \u017eivjele u NDH i stvaranje etni\u010dki homogene hrvatske dr\u017eave. Naime, ka\u017ee on, treba uzeti u obzir da je u trenutku nastanka NDH hrvatsko-katoli\u010dko stanovni\u0161tvo \u010dinilo samo 60 posto populacije, ali kod upotreba termina genocid treba biti pa\u017eljiv.<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Sla\u017eem se s njegovom tvrdnjom da je \u201cpoliti\u010dki cilj usta\u0161kog re\u017eima bilo uni\u0161tenje manjina koje su \u017eivjele u NDH i stvaranje etni\u010dki homogene hrvatske dr\u017eave\u201d. Me\u0111utim, ono \u0161to smatram problemati\u010dnim jest inzistiranje na nekom masterplanu u smislu jasno definiranog i razra\u0111enog dokumenta koji bi slu\u017eio kao dokaz o genocidu. Naime, ako je politi\u010dki cilj bilo uni\u0161tenje manjina, nije li to upravo dokaz intencije? Primjerice, koliko je meni poznato nije postojao nikakav masterplan za uni\u0161tenje Roma u NDH. Zna\u010di li to da nije bilo genocida nad Romima? Ako uzmemo da se genocid definira kao intencija uni\u0161tenja, te ako znamo da se to po\u010delo provoditi u NDH, ne nala\u017ee li onda logika da zaklju\u010dimo da to jest bio genocid, ili barem poku\u0161aj genocida, s obzirom na to da je intencija bilo uni\u0161tenje manjina? U kona\u010dnici, kada govorimo o pitanju genocida nad Srbima, koje jest istra\u017eiva\u010dki problemati\u010dno na vi\u0161e razina, skloniji sam znanstvenom i teorijskom pristupu i obja\u0161njenju koje je ponudio profesor <strong>Tomislav Duli\u0107<\/strong> u svojoj knjizi \u201cUtopias of Nation\u201d. U knjizi je Duli\u0107 sofisticiranom kombinacijom sociolo\u0161kih i historiografskih metoda i teorijski inovativnim pristupom analizirao masovna ubojstva u BiH 1941.-42. Ne odbacuju\u0107i koncept genocida, Duli\u0107 ga razra\u0111uje u svome modelu u vidu \u010detiriju potkategorija: genocid, poku\u0161aj genocida, etnocid (etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje) i masakr. Ono \u0161to predstavlja zna\u010dajan doprinos u ovoj studiji jest \u010dinjenica da su usta\u0161ka masovna ubojstva bila organizirana i sistemati\u010dna u punoj ve\u0107oj mjeri nego \u0161to se to obi\u010dno pretpostavlja. Prema Duli\u0107evim analizama, napad na \u017didove, Rome i Srbe bio je institucionalno i pravno organiziran i implementiran. Tako\u0111er, kada je u pitanju srpsko stanovni\u0161tvo s podru\u010dja NDH, Duli\u0107 je ukazao na direktnu povezanost lokalnog nasilja i ciljeva elite, pritom problematiziraju\u0107i pitanje radi li se o genocidu, poku\u0161aju genocida ili etnocidu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/globus\/Globus-politika\/ustaska-mladez-41-mi-smo-poglavnikovi-poglavnik-je-nas-povjesnicar-goran-miljan-objavio-je-intrigantnu-knjigu-o-mladezi-i-ustasama-u-2-svj-ratu\/7525797\/\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/globus\/Globus-politika\/ustaska-mladez-41-mi-smo-poglavnikovi-poglavnik-je-nas-povjesnicar-goran-miljan-objavio-je-intrigantnu-knjigu-o-mladezi-i-ustasama-u-2-svj-ratu\/7525797\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>SR\u0110AN MILO\u0160EVI\u0106 <\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Pe\u0161\u010danik<\/em>, 27.06.2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>O genocidu u NDH<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Knjiga <em>U senci svetskog rata: masovno nasilje usta\u0161a nad Srbima, Jevrejima i Romima u Hrvatskoj 1941\u20131945<\/em> nema\u010dkog istori\u010dara i stru\u010dnjaka za istoriju NDH Aleksandra Korba iz 2014, a jo\u0161 vi\u0161e njegov skora\u0161nji intervju dat zagreba\u010dkom <em>Jutarnjem listu<\/em>, izazvali su u Srbiji brojne negativn\u0435 kritik\u0435 i o\u0161tro intoniran\u0435 komentar\u0435. Na prvi pogled \u2013 to ne iznena\u0111uje, jer kolega Korb tu obrazla\u017ee jedan od zaklju\u010daka do kojih je do\u0161ao, prema kome zlo\u010dini nad Srbima u NDH nemaju karakter genocida. Korb, dakle, ne negira zlo\u010dine, ve\u0107 njihovu kvalifikaciju kao genocid.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(&#8230;)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nadalje \u2013 i ovo naro\u010dito isti\u010dem \u2013 u pogledu genocida ne mora postojati ne\u0161to \u0161to Korb naziva \u201cmaster planom\u201d, budu\u0107i da plan <em>nije element bi\u0107a ovog krivi\u010dnog dela<\/em>. Potrebno je da postoji namera (dolus specialis) uni\u0161tenja. Ovde treba pomenuti da savremene tendencije idu ka tome da se subjektivni element koji se zahteva za <em>utvr\u0111ivanje postojanja krivi\u010dne odgovornosti<\/em> za delo genocida \u201cspu\u0161ta\u201d do nivoa eventualnog umi\u0161ljanja i svesnog nehata, i to u domenu komandne odgovonosti lica \u010diji su podre\u0111eni izvr\u0161ili akt genocida.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(&#8230;)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iako se ne sla\u017eem sa Aleksandrom Korbom da u NDH nije bilo genocida nad Srbima, ne smatram da je njegova namera (ili da je makar i nenameravana konsekvenca) omalova\u017eavanje srpskih \u017ertava, koje su u tako velikom broju i tako brutalno ubijene u NDH. Ako je uop\u0161te relevantno, isti\u010dem da ni najmanje ne sumnjam u njegovo saose\u0107anje sa \u017ertvama, koje i sam ima potrebu da iska\u017ee. Sa negodovanjem gledam na moralna osporavanja koja se upu\u0107uju jednom kolegi zbog njegovih stanovi\u0161ta, koja nisu rezultat njegovog negacionizma, ve\u0107 \u2013 kako sam razumeo njegovu argumentaciju \u2013 <em>specifi\u010dnog <\/em>(a usu\u0111ujem se da ka\u017eem i \u2013 pogre\u0161nog) <em>definisanja \u0161ta genocid jeste<\/em>. To svakako nije bezna\u010dajna pogre\u0161ka \u2013 naprotiv, ali je to samo jedan aspekt Korbovog istra\u017eivanja, koje se ne mo\u017ee svesti samo na to.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Potpuna kriti\u010dka argumentacija i cjeloviti tekst dostupan je na poveznici:<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/o-genocidu-u-ndh\/\">https:\/\/pescanik.net\/o-genocidu-u-ndh\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prethodne kratke izjave povjesni\u010dara Danila \u0160arenca i \u010cedomira Anti\u0107a (23.05.2018.)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/net.hr\/danas\/svijet\/srbi-bijesni-na-njemackog-povjesnicara-zbog-tvrdnji-o-jasenovcu-kaze-da-nije-bilo-genocida-a-mi-mu-dajemo-nagrade\/\">https:\/\/net.hr\/danas\/svijet\/srbi-bijesni-na-njemackog-povjesnicara-zbog-tvrdnji-o-jasenovcu-kaze-da-nije-bilo-genocida-a-mi-mu-dajemo-nagrade\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.b92.net\/info\/vesti\/index.php?yyyy=2018&amp;mm=05&amp;dd=23&amp;nav_category=11&amp;nav_id=1396125\">https:\/\/www.b92.net\/info\/vesti\/index.php?yyyy=2018&amp;mm=05&amp;dd=23&amp;nav_category=11&amp;nav_id=1396125<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":9927,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-10656","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/korb.jpg?fit=650%2C462&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":10656,"position":0},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":10656,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":10656,"position":2},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53183,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53183","url_meta":{"origin":10656,"position":3},"title":"Komemoracija za dr. sc. Snje\u0161ku Kne\u017eevi\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Komemoracija za dr. sc. Snje\u0161ku Kne\u017eevi\u0107 (Zagreb, 9. 12. 1938. \u2013 Zagreb, 16. 10. 2025.), istaknutu povjesni\u010darku umjetnosti, znanstvenu savjetnicu, knji\u017eevnu prevoditeljicu i radijsku urednicu, odr\u017eat \u0107e se u srijedu, 13. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 19:00 sati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Jela\u010di\u0107a 3\/1). O znanstvenom, umjetni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":10656,"position":4},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d &#8211; poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":10656,"position":5},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10656","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10656"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10656\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10659,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10656\/revisions\/10659"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9927"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10656"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10656"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10656"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}