{"id":10650,"date":"2018-07-07T07:45:58","date_gmt":"2018-07-07T07:45:58","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10650"},"modified":"2022-09-19T13:37:57","modified_gmt":"2022-09-19T13:37:57","slug":"premijera-predstave-montazstroja-o-krlezi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10650","title":{"rendered":"Premijera predstave Monta\u017estroja o Krle\u017ei"},"content":{"rendered":"

Umjetni\u010dki kolektiv Monta\u017estroj predstavlja premijernu izvedbu predstave “Krle\u017ea, ili \u0161to su nama zastave i \u0161to smo mi zastavama, da tako za njima pla\u010demo” redatelja Zlatka Pakovi\u0107a. Premijerna izvedba odr\u017eat \u0107e se 6. srpnja, a reprizna 7. srpnja 2018. godine, u Leksikografskom zavodu Miroslav Krle\u017ea s po\u010detkom u 21 sat. Predstava je nastala i bit \u0107e izvedena u okviru Festivala Miroslava Krle\u017ee i u koprodukciji Umjetni\u010dke organizacije Teatar poezije.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Krle\u017ea, ili \u0161to su nama zastave i \u0161to smo mi zastavama, da tako za njima pla\u010demo” je predstava inspirirana radikalno kriti\u010dkim duhom Miroslava Krle\u017ee. U ovoj predstavi govorit \u0107e se o zastavama kao takvima \u2013 bez metafore. Predstava postavlja pitanje \u2013 \u0160to smo usprkos zastavama, \u0161to kada poku\u0161amo \u017eivjeti svjetski i otvoreni duh koji nas spaja s drugim ljudima zasigurno vi\u0161e od ikoje zastave ili himne?<\/p>\n

 <\/p>\n

Predstavu izvode Vilim Matula u ulozi Miroslava Krle\u017ee, sopran Ana Jembrek u ulozi Bele Krle\u017ee, dramaturg na sceni Zlatko Pakovi\u0107 i majstor svjetlosti Konrad Mulvaj.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.montazstroj.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Nova premijera Monta\u017estroja na Festivalu Miroslav Krle\u017ea<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Festival Miroslav Krle\u017ea nastavlja se u petak, 6. srpnja, premijerom predstave umjetni\u010dkog kolektiva Monta\u017estroj ‘Krle\u017ea, ili \u0161to su nama zastave i \u0161to smo mi zastavama, da tako za njima pla\u010demo’ redatelja Zlatka Pakovi\u0107a, najavljenom kao poku\u0161aj uskrsnu\u0107a velikoga pisca inspiriran njegovim radikalno kriti\u010dkim duhom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Predstava je nastala kao dio Festivala Miroslava Krle\u017ee i u koprodukciji Umjetni\u010dke organizacije Teatar poezije, a izvodi se u Leksikografskom zavodu Miroslav Krle\u017ea.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kako se isti\u010de u najavi, “Krle\u017ea, ili \u0161to su nama zastave i \u0161to smo mi zastavama, da tako za njima pla\u010demo” predstava je inspirirana radikalno kriti\u010dkim duhom Miroslava Krle\u017ee.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Ovo nije predstava o gra\u0111anski dresiranom, lijepo odgojenom Miroslavu Krle\u017ei, kakvog su uparadili vode\u0107i intelektualci gra\u0111anske provenijencije. Ovo je predstava o sustavnom dokidanju dru\u0161tva brisanjem bitnih rije\u010di iz hrvatskog i drugih europskih jezika: socijalizam, samouprava, radnik, radni\u010dko vije\u0107e, kapitalist, vlasnik sredstava za proizvodnje, rob, utopija, dijalektika\u2026”, stoji u najavi.<\/p>\n

 <\/p>\n

U njoj \u0107e se govoriti o zastavama kao takvima \u2013 bez metafore, postavljaju\u0107i pitanja poput: \u0160to smo usprkos zastavama, \u0161to kada poku\u0161amo \u017eivjeti svjetski i otvoreni duh koji nas spaja s drugim ljudima zasigurno vi\u0161e od ikoje zastave ili himne?<\/p>\n

 <\/p>\n

Predstava \u0107e Krle\u017eu uskrsnuti, “jer kazali\u0161te je jedina institucija \u010dovje\u010danstva u kojoj je uskrsnu\u0107e mogu\u0107e”, ali to \u0107e biti “onaj izbrisani Krle\u017ea, Krle\u017ea proleter i proleterski pisac, ateist, komunist”, koji je sve vrijeme svoga dugog vijeka u Zagrebu pro\u017eivio pod brojnim imperijalnim, nacionalnim i ideologijskim zastavama.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u017divio je tako u nekoliko dr\u017eava na istome prostoru, pod nekoliko zastava u istome narodu, s razli\u010ditim himnama tih istih ljudi s kojima je dijelio dobro i zlo. A \u017eivio je svoj \u017eivot po logici perspektive za doba kad zastava ne\u0107e biti, jer one ne\u0107e biti potrebne.<\/p>\n

 <\/p>\n

Predstavu izvode Vilim Matula u ulozi Miroslava Krle\u017ee, sopran Ana Jembrek u ulozi Bele Krle\u017ee, dramaturg na sceni Zlatko Pakovi\u0107 i majstor svjetlosti Konrad Mulvaj.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Kolektiv Monta\u017estroj, koji ba\u0161tini revolucionarnu poetiku ranosovjetske umjetni\u010dke avangarde, nakon brojnih specifi\u010dnih lokacija u gradu Zagrebu poput korporativnih tornjeva, ru\u0161evne tvornice Badel, nedovr\u0161ene Sveu\u010dili\u0161ne bolnice, Oltara domovine na Medvedgradu, Hrvatske gospodarske komore i zagreba\u010dkih ulica danju i no\u0107u, donosi politi\u010dko kazali\u0161te u Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, koji je bio Krle\u017ein \u017eivotni projekt”, poru\u010duju iz Monta\u017estroja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sedmi Festival Miroslav Krle\u017ea odr\u017eava se od 1. do 7. srpnja, a posve\u0107en je 125. obljetnici ro\u0111enja toga knji\u017eevnika.<\/p>\n

 <\/p>\n

(Hina)<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.culturenet.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10651,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[22,3],"tags":[],"class_list":["post-10650","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kazalisne-predstave","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/Krleza-predstava.jpg?fit=300%2C300&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":10650,"position":0},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":10650,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":10650,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":10650,"position":3},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":10650,"position":4},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":10650,"position":5},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10650","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10650"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10650\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10652,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10650\/revisions\/10652"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10651"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10650"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10650"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10650"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}