{"id":10650,"date":"2018-07-07T07:45:58","date_gmt":"2018-07-07T07:45:58","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10650"},"modified":"2022-09-19T13:37:57","modified_gmt":"2022-09-19T13:37:57","slug":"premijera-predstave-montazstroja-o-krlezi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10650","title":{"rendered":"Premijera predstave Monta\u017estroja o Krle\u017ei"},"content":{"rendered":"

Umjetni\u010dki kolektiv Monta\u017estroj predstavlja premijernu izvedbu predstave “Krle\u017ea, ili \u0161to su nama zastave i \u0161to smo mi zastavama, da tako za njima pla\u010demo” redatelja Zlatka Pakovi\u0107a. Premijerna izvedba odr\u017eat \u0107e se 6. srpnja, a reprizna 7. srpnja 2018. godine, u Leksikografskom zavodu Miroslav Krle\u017ea s po\u010detkom u 21 sat. Predstava je nastala i bit \u0107e izvedena u okviru Festivala Miroslava Krle\u017ee i u koprodukciji Umjetni\u010dke organizacije Teatar poezije.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Krle\u017ea, ili \u0161to su nama zastave i \u0161to smo mi zastavama, da tako za njima pla\u010demo” je predstava inspirirana radikalno kriti\u010dkim duhom Miroslava Krle\u017ee. U ovoj predstavi govorit \u0107e se o zastavama kao takvima \u2013 bez metafore. Predstava postavlja pitanje \u2013 \u0160to smo usprkos zastavama, \u0161to kada poku\u0161amo \u017eivjeti svjetski i otvoreni duh koji nas spaja s drugim ljudima zasigurno vi\u0161e od ikoje zastave ili himne?<\/p>\n

 <\/p>\n

Predstavu izvode Vilim Matula u ulozi Miroslava Krle\u017ee, sopran Ana Jembrek u ulozi Bele Krle\u017ee, dramaturg na sceni Zlatko Pakovi\u0107 i majstor svjetlosti Konrad Mulvaj.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.montazstroj.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Nova premijera Monta\u017estroja na Festivalu Miroslav Krle\u017ea<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Festival Miroslav Krle\u017ea nastavlja se u petak, 6. srpnja, premijerom predstave umjetni\u010dkog kolektiva Monta\u017estroj ‘Krle\u017ea, ili \u0161to su nama zastave i \u0161to smo mi zastavama, da tako za njima pla\u010demo’ redatelja Zlatka Pakovi\u0107a, najavljenom kao poku\u0161aj uskrsnu\u0107a velikoga pisca inspiriran njegovim radikalno kriti\u010dkim duhom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Predstava je nastala kao dio Festivala Miroslava Krle\u017ee i u koprodukciji Umjetni\u010dke organizacije Teatar poezije, a izvodi se u Leksikografskom zavodu Miroslav Krle\u017ea.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kako se isti\u010de u najavi, “Krle\u017ea, ili \u0161to su nama zastave i \u0161to smo mi zastavama, da tako za njima pla\u010demo” predstava je inspirirana radikalno kriti\u010dkim duhom Miroslava Krle\u017ee.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Ovo nije predstava o gra\u0111anski dresiranom, lijepo odgojenom Miroslavu Krle\u017ei, kakvog su uparadili vode\u0107i intelektualci gra\u0111anske provenijencije. Ovo je predstava o sustavnom dokidanju dru\u0161tva brisanjem bitnih rije\u010di iz hrvatskog i drugih europskih jezika: socijalizam, samouprava, radnik, radni\u010dko vije\u0107e, kapitalist, vlasnik sredstava za proizvodnje, rob, utopija, dijalektika\u2026”, stoji u najavi.<\/p>\n

 <\/p>\n

U njoj \u0107e se govoriti o zastavama kao takvima \u2013 bez metafore, postavljaju\u0107i pitanja poput: \u0160to smo usprkos zastavama, \u0161to kada poku\u0161amo \u017eivjeti svjetski i otvoreni duh koji nas spaja s drugim ljudima zasigurno vi\u0161e od ikoje zastave ili himne?<\/p>\n

 <\/p>\n

Predstava \u0107e Krle\u017eu uskrsnuti, “jer kazali\u0161te je jedina institucija \u010dovje\u010danstva u kojoj je uskrsnu\u0107e mogu\u0107e”, ali to \u0107e biti “onaj izbrisani Krle\u017ea, Krle\u017ea proleter i proleterski pisac, ateist, komunist”, koji je sve vrijeme svoga dugog vijeka u Zagrebu pro\u017eivio pod brojnim imperijalnim, nacionalnim i ideologijskim zastavama.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u017divio je tako u nekoliko dr\u017eava na istome prostoru, pod nekoliko zastava u istome narodu, s razli\u010ditim himnama tih istih ljudi s kojima je dijelio dobro i zlo. A \u017eivio je svoj \u017eivot po logici perspektive za doba kad zastava ne\u0107e biti, jer one ne\u0107e biti potrebne.<\/p>\n

 <\/p>\n

Predstavu izvode Vilim Matula u ulozi Miroslava Krle\u017ee, sopran Ana Jembrek u ulozi Bele Krle\u017ee, dramaturg na sceni Zlatko Pakovi\u0107 i majstor svjetlosti Konrad Mulvaj.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Kolektiv Monta\u017estroj, koji ba\u0161tini revolucionarnu poetiku ranosovjetske umjetni\u010dke avangarde, nakon brojnih specifi\u010dnih lokacija u gradu Zagrebu poput korporativnih tornjeva, ru\u0161evne tvornice Badel, nedovr\u0161ene Sveu\u010dili\u0161ne bolnice, Oltara domovine na Medvedgradu, Hrvatske gospodarske komore i zagreba\u010dkih ulica danju i no\u0107u, donosi politi\u010dko kazali\u0161te u Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, koji je bio Krle\u017ein \u017eivotni projekt”, poru\u010duju iz Monta\u017estroja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sedmi Festival Miroslav Krle\u017ea odr\u017eava se od 1. do 7. srpnja, a posve\u0107en je 125. obljetnici ro\u0111enja toga knji\u017eevnika.<\/p>\n

 <\/p>\n

(Hina)<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.culturenet.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10651,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[22,3],"tags":[],"class_list":["post-10650","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kazalisne-predstave","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/Krleza-predstava.jpg?fit=300%2C300&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":10650,"position":0},"title":"Radionica “Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53406,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53406","url_meta":{"origin":10650,"position":1},"title":"INPUT: Digitalna historija (podcast) \u2013 Ep. 1, AI u historiografiji","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva epizoda novog podcasta INPUT: Digitalna historija, portala Historiografija.hr, donosi razgovor o veoma aktualnoj i sveprisutnoj temi koja neizbje\u017eno utje\u010de i na povjesni\u010dare \u2013 kako historiografski (posebno istra\u017eiva\u010dki) koristiti umjetnu inteligenciju? \u0160to pojava AI-a zna\u010di dugoro\u010dno za razvoj historiografije i je li sa sobom donijela vi\u0161e pozitivnih pomaka (ali i\u2026","rel":"","context":"U "Istaknuto"","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":10650,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno” u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":10650,"position":3},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":53516,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53516","url_meta":{"origin":10650,"position":4},"title":"Novosti na portalu Historiografija.hr","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prema prethodnim najavama, portal Historiografija.hr prolazi ove godine kroz va\u017ene promjene. U lipnju 2026. bit \u0107e to\u010dno deset godina kako je urednik portala Branimir Jankovi\u0107. Prije toga je bio dvije godine zamjenik urednika i vi\u0161e godina suradnik portala, \u010diji je prvi urednik bio Damir Agi\u010di\u0107 koji je pokrenuo portal daleke\u2026","rel":"","context":"U "Istaknuto"","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":10650,"position":5},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10650","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10650"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10650\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10652,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10650\/revisions\/10652"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10651"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10650"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10650"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10650"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}