{"id":10643,"date":"2018-07-06T17:49:41","date_gmt":"2018-07-06T17:49:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10643"},"modified":"2018-07-06T18:26:21","modified_gmt":"2018-07-06T18:26:21","slug":"goran-miljan-ustastvo-je-bilo-izraz-hrvatskog-ultranacionalizma-snazno-oslonjenog-na-nasilje-kao-sredstvo-koje-opravdava-cilj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10643","title":{"rendered":"&#8220;Globus&#8221;: povjesni\u010dar Goran Miljan o usta\u0161tvu kao izrazu hrvatskog ultranacionalizma i njegovom prihva\u0107anju ideje i prakse fa\u0161izma"},"content":{"rendered":"<p>Povjesni\u010dar Goran Miljan dao je intervju za \u201cGlobus\u201d povodom objave njegove knjige &#8220;Croatia and the Rise of Fascism: The Youth Movement and the Ustasha During WWII&#8221; &#8211; o kojoj smo ve\u0107 pisali na portalu \u2013 u kojoj nagla\u0161ava vezu usta\u0161tva i fa\u0161izma.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>INTERVJU ZA GLOBUS<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>USTA\u0160KA MLADE\u017d &#8217;41.: MI SMO POGLAVNIKOVI, POGLAVNIK JE NA\u0160! Povjesni\u010dar Goran Miljan objavio je intrigantnu knjigu o mlade\u017ei i usta\u0161ama u 2. svj. ratu<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>AUTOR: Vlado Vuru\u0161i\u0107<\/p>\n<p>OBJAVLJENO:\u00a0\u00a0 26.06.2018<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovog svibnja britanski izdava\u010d I. B. Tauris objavio je intrigantnu knjigu hrvatskog povjesni\u010dara sa \u0161vedskog Sveu\u010dili\u0161ta u Uppsali <strong>Gorana Miljana<\/strong> \u201cCroatia and the Rise of Fascism \u2013 the Youth Movement and the Ustasha During the WWII\u201d (Hrvatska i uspon fa\u0161izma \u2013 Mlade\u017e i usta\u0161e u Drugom svjetskom ratu). Knjiga predstavlja rezultat vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eivanja arhivske, novinske i memoarske gra\u0111e te mno\u0161tva inozemne literature koja se bavi sli\u010dnom tematikom u okviru studija fa\u0161izma.<\/p>\n<p>\u2013 Prvotna ideja o istra\u017eivanju Usta\u0161ke mlade\u017ei i njezine uloge u NDH 1941.-1945. javila se tijekom moga doktorskoga studija na Srednjoeuropskom sveu\u010dili\u0161tu u Budimpe\u0161ti, gdje sam pod mentorstvom sveu\u010dili\u0161noga profesora <strong>Constantina Iordachija<\/strong> uspje\u0161no (summa cum laude) obranio doktorsku disertaciju na tu temu &#8211; ka\u017ee nam Goran Miljan. Knjiga je napisana na engleskome jeziku, \u0161to joj donosi dodanu vrijednost jer se time rad otvara me\u0111unarodnoj znanstvenoj zajednici i podvrgava recenzijama me\u0111unarodnih stru\u010dnjaka. Tako\u0111er, objavljivanje na engleskome jeziku ukazuje na \u010dinjenicu da postoji me\u0111unarodni interes za tu temu te da je ona u podru\u010dju znanstvenog interesa mnogo \u0161irem krugu znanstvenika nego \u0161to se to \u010desto pretpostavlja.<\/p>\n<p>Goran Miljan ro\u0111en je u Zaboku prije 36 godina. Diplomirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu, a doktorirao je na Central European University u Budimpe\u0161ti. Trenuta\u010dno je zaposlen u Centru \u201cHugo Valentin\u201d na Sveu\u010dili\u0161tu u Uppsali, gdje radi na projektu koji se bavi ulogom pripadnika Usta\u0161ke mlade\u017ei u Holokaustu 1941.-1945.<\/p>\n<p>Prema Miljanu, va\u017enost njegove knjige vidljiva je u tri segmenta. Naime, to je prva knjiga koja obra\u0111uje tematiku uloge i prakse Usta\u0161ke mlade\u017ei. Drugo, knjiga je \u010dvrsto situirana unutar suvremenih znanstvenih konceptualnih i teorijskih poimanja istra\u017eivanja fa\u0161izma te, kao tre\u0107e, knjiga tako\u0111er ima komparativni i transnacionalni karakter jer pokazuje me\u0111usobnu povezanost, sli\u010dnosti i razlike te me\u0111usobne dodire Usta\u0161ke mlade\u017ei s Hlinkovom ml\u00e1de\u017ei, Giovent\u00f9 Italiana dell\u2019 Littorio i Hitlerjugendom.<\/p>\n<p>\u2013 Pitanje odnosa i uloge mlade\u017ei u fa\u0161isti\u010dkim pokretima i re\u017eimima ve\u0107 neko vrijeme zauzima zna\u010dajan prostor u suvremenim historiografskim istra\u017eivanjima fa\u0161izma, \u0161to je posebno do\u0161lo do izra\u017eaja posljednjih godina u okviru istra\u017eivanja usporedbe i transnacionalnih aspekata fa\u0161izma. I dok se ve\u0107ina autora usmjeravala na centralne aktere i njihove organizacije mlade\u017ei, tj. Hitlerjugend i Giovent\u00f9 Italliana dell\u2019 Littorio, tzv. periferni slu\u010dajevi ostali su relativno zanemareni i neistra\u017eeni, a djela koja su se njima bavila ve\u0107inom su bila deskriptivne naravi i objavljivana na \u201clokalnim\u201d jezicima poput, primjerice, knjiga \u201cHlinkova ml\u00e1de\u017e 1938-1945\u201d autora <strong>Michala Milla<\/strong> \u2013 obja\u0161njava Miljan.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Cijeli intervju dostupan je na poveznici:<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/globus\/Globus-politika\/ustaska-mladez-41-mi-smo-poglavnikovi-poglavnik-je-nas-povjesnicar-goran-miljan-objavio-je-intrigantnu-knjigu-o-mladezi-i-ustasama-u-2-svj-ratu\/7525797\/\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/globus\/Globus-politika\/ustaska-mladez-41-mi-smo-poglavnikovi-poglavnik-je-nas-povjesnicar-goran-miljan-objavio-je-intrigantnu-knjigu-o-mladezi-i-ustasama-u-2-svj-ratu\/7525797\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10646,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-10643","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/HVC-picture.jpg?fit=780%2C300&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53705,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53705","url_meta":{"origin":10643,"position":0},"title":"Povjesni\u010dar s Hrvatskog instituta za povijest dobitnik je presti\u017ene Fernand Braudel Senior Fellowship na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu (EUI) u Firenci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izme\u0111u listopada i prosinca 2026. dr. sc. Dino Mujad\u017eevi\u0107 iz Podru\u017enice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu boravit \u0107e na Odjelu za povijest Europskog sveu\u010dili\u0161nog instituta u Firenci (Department of History\u00a0at the European University Institute, EUI) kao Fernand Braudel Senior Fellow. Ondje \u0107e istra\u017eivati u suradnji s profesorom Giancarlom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53870,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53870","url_meta":{"origin":10643,"position":1},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Branko Maru\u0161i\u010d (1938\u20132026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 89. godini \u017eivota preminuo je slovenski povjesni\u010dar i suvremeni polihistor Branko Maru\u0161i\u010d. Maru\u0161i\u010d je vi\u0161e godina bio ravnatelj Gori\u0161kog muzeja, a kao povjesni\u010dar ostavio je iza sebe mno\u0161tvo \u010dlanaka, rasprava, monografija i znanstvenih radova. Kao povjesni\u010dara bavio se ponajprije povije\u0161\u0107u Slovenskom primorja te Istre u 19. i po\u010detkom 20.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":10643,"position":2},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":10643,"position":3},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":39630,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39630","url_meta":{"origin":10643,"position":4},"title":"Veze su\u0111enja i povijesti (3): Carlo Ginzburg, \u201eThe Judge and the Historian\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2024.","format":false,"excerpt":"Iako povjesni\u010dar Carlo Ginzburg nije nimalo nepoznat hrvatskoj historiografiji, vrijedi u ovoj tematskoj prigodi uputiti na njegovu knjigu \u2013 u engleskom prijevodu - \u00a0\u201eThe Judge and the Historian: Marginal Notes on a Late-Twentieth-Century Miscarriage of Justice\u201c. U njoj Ginzburg preko problematike su\u0111enja vje\u0161ticama u 16. i 17. stolje\u0107u oponira njemu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Ginzburg.jpg?fit=464%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":10643,"position":5},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10643","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10643"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10643\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10649,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10643\/revisions\/10649"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10646"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10643"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10643"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10643"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}