{"id":10627,"date":"2018-07-05T12:16:25","date_gmt":"2018-07-05T12:16:25","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10627"},"modified":"2018-07-05T12:16:25","modified_gmt":"2018-07-05T12:16:25","slug":"armando-pitasio-marko-dogo-prir-gradovi-balkana-gradovi-evrope-studije-o-urbanom-razvoju-postosmanskih-prestonica-1830-1923","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10627","title":{"rendered":"Armando Pitasio, Marko Dogo (prir.), \u201cGradovi Balkana, gradovi Evrope. Studije o urbanom razvoju postosmanskih prestonica 1830-1923.\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010dka ku\u0107a Clio iz Beograda objavila je 2018. godine (u prijevodu s talijanskog) zbornik koji \u201cispituje sli\u010dnosti i razlike u procesima planiranja, izgradnje, ure\u0111enja, organizacije i ulep\u0161avanja gradova Evrope i Balkana\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

GRADOVI BALKANA, GRADOVI EVROPE – Studije o urbanom razvoju postosmanskih prestonica 1830-1923.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Prevela sa italijanskog Alenka Zde\u0161ar \u2013 \u0106irilovi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Priredili Armando Pitasio, Marko Dogo<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Okupljaju\u0107i radove autora razli\u010ditog profila \u2013 istori\u010dara, istori\u010dara umetnosti i istori\u010dara\/teoreti\u010dara arhitekture \u2013 ovaj zbornik ispituje sli\u010dnosti i razlike u procesima planiranja, izgradnje, ure\u0111enja, organizacije i ulep\u0161avanja gradova Evrope i Balkana<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O knjizi<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Bilo da je re\u010d o ru\u0161enju srednjovekovnih zidina ili uklanjanju starih \u010detvrti iz osmanskog perioda, jasno je da su gradovi Balkana i Evrope, svaki sa svog istorijskog, politi\u010dkog i kulturolo\u0161kog polazi\u0161ta, prolazili kroz sli\u010dne procese radikalnog preosmi\u0161ljavanja. Te transformacije gradova, koje su planski sprovo\u0111ene u XIX veku, bile su klju\u010dni doga\u0111aji urbane istorije. Upravo njima je strukturalno i vizuelno definisana sama ideja grada, koja i danas \u010dini va\u017ean deo kolektivnog identiteta i savremene urbane kulture.<\/p>\n

Okupljaju\u0107i radove autora razli\u010ditog profila \u2013 istori\u010dara, istori\u010dara umetnosti i istori\u010dara\/teoreti\u010dara arhitekture \u2013 ovaj zbornik ispituje sli\u010dnosti i razlike u procesima planiranja, izgradnje, ure\u0111enja, organizacije i ulep\u0161avanja gradova Evrope i Balkana. Istra\u017euju\u0107i devetnaestovekovne koncepte pojma \u201emodernizacije\u201c, kao i njegovo razli\u010dito razumevanje u pojedinim dr\u017eavama i regijama, knjiga osvetljava pojedina\u010dne slu\u010dajeve planske urbanizacije i restruktuiranja gradova Zapadne i Srednje Evrope, kao i onih na Balkanu: Atine, Sofije, Rusea, Bukure\u0161ta i Beograda.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sadr\u017eaj<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Marko Dogo i Armando Pitasio<\/p>\n

Uvod<\/p>\n

 <\/p>\n

I Alberto Groman: Od devetnaestog do po\u010detaka dvadesetog veka:<\/p>\n

pore\u0111enje modela urbanog preobra\u017eaja u Zapadnoj Evropi<\/p>\n

    \n
  1. Svet koji se menja<\/li>\n
  2. Prestonice: London<\/li>\n
  3. Slu\u010daj Pariza<\/li>\n
  4. Slu\u010daj Be\u010da<\/li>\n
  5. Tri prestonice Kraljevine Italije: Torino, Firenca, Rim<\/li>\n<\/ol>\n

     <\/p>\n

    II Kristina Agriantoni: Drevnost kao savremenost: preobra\u017eaj Atine u glavni grad<\/p>\n

      \n
    1. Prvi urbanisti\u010dki planovi za Atinu<\/li>\n
    2. Atinski neoklasi\u010dni stil<\/li>\n
    3. Grad i stanovni\u0161tvo<\/li>\n<\/ol>\n

       <\/p>\n

      III Bojan Mitrovi\u0107: Nacionalni polis? Uloga Beograda u srpskoj istoriji (1830\u20131914)<\/p>\n

        \n
      1. Konkurencija Kragujevca i formiranje moderne dr\u017eave<\/li>\n
      2. Prestonica dr\u017eave i prestonica nacije: upore\u0111ivanje sa Novim Sadom u oblasti kulture<\/li>\n
      3. Politi\u010dko suo\u010davanje sa Novim Sadom<\/li>\n<\/ol>\n

         <\/p>\n

        IV Milan Ristovi\u0107: Beograd, glavni grad na granici<\/p>\n

          \n
        1. Od turske pograni\u010dne tvr\u0111ave do srpske prestonice<\/li>\n
        2. Stanovni\u0161tvo, njegov sastav, promene<\/li>\n
        3. Od podeljenog grada do prestonice nezavisne Srbije<\/li>\n
        4. Dug put od grada trgovaca i zanatlija do modernog privrednog sredi\u0161ta<\/li>\n
        5. Rat i njegove posledice; jugoslovenska prestonica<\/li>\n<\/ol>\n

           <\/p>\n

          V Katarina Mitrovi\u0107: Evropeizacija i identitet: vizuelna kultura i svakodnevni \u017eivot u Beogradu u XIX veku<\/p>\n

            \n
          1. Prestonica nove dr\u017eave: nametnuta urbanizacija i otpor dru\u0161tva<\/li>\n
          2. \u201ePotro\u0161a\u010dka kultura\u201c i gra\u0111anski ideali<\/li>\n
          3. Tradicija i izazovi modernizacije<\/li>\n<\/ol>\n

             <\/p>\n

            VI Marko Dogo: Nedovr\u0161eni temelji modernog Beograda: spone zavisnosti<\/p>\n

              \n
            1. Tvr\u0111ava<\/li>\n
            2. Grad<\/li>\n
            3. Prestonica<\/li>\n
            4. Kraj me\u0161ovite srpsko-turske uprave<\/li>\n
            5. Moderna evropska prestonica?<\/li>\n<\/ol>\n

               <\/p>\n

              VII Ljiljana Blagojevi\u0107: Urbano ure\u0111enje Beograda 1867: Tragovi umesto brisanja<\/p>\n

                \n
              1. Uvodna bele\u0161ka<\/li>\n
              2. Arhitektura i urbanisti\u010dko planiranje Beograda u oslobo\u0111enoj Srbiji<\/li>\n<\/ol>\n
                  \n
                1. Predlog Emilijana Josimovi\u0107a za urbanisti\u010dko regulisanje Beograda<\/li>\n<\/ol>\n
                    \n
                  1. Urbanisti\u010dko planiranje u dvadesetom veku: nove paradigme<\/li>\n<\/ol>\n

                     <\/p>\n

                    VIII Armando Pitasio: Prestonica Sofija i njeni arhitekti<\/p>\n

                      \n
                    1. Prestonica Sofija i njena radikalna transformacija<\/li>\n
                    2. Protagonisti. Strani arhitekti, in\u017eenjeri, urbanisti, projektanti parkova<\/li>\n
                    3. Protagonisti. Bugarski arhitekti i in\u017eenjeri<\/li>\n<\/ol>\n

                       <\/p>\n

                      IX Martin Ivanov: Neformalne prestonice istoka: Ruse<\/p>\n

                        \n
                      1. Uvod<\/li>\n
                      2. Osmanski glavni gradovi na razme\u0111i<\/li>\n
                      3. Grad Ru\u0161\u010duk<\/li>\n
                      4. Stanovnici Ru\u0161\u010duka<\/li>\n
                      5. Neformalna prestonica<\/li>\n
                      6. Grad Ruse<\/li>\n
                      7. Stanovnici Rusea<\/li>\n<\/ol>\n

                         <\/p>\n

                        X Emanuela Kostantini: Razvoj Bukure\u0161ta 1830\u20131859.<\/p>\n

                          \n
                        1. Istorijski kontekst<\/li>\n
                        2. Bukure\u0161t kao politi\u010dki i administrativni centar<\/li>\n
                        3. Urbanisti\u010dko i arhitektonsko preure\u0111ivanje<\/li>\n
                        4. Intervencije na infrastrukturi<\/li>\n
                        5. Ekonomska i dru\u0161tvena dinamika grada<\/li>\n
                        6. Zaklju\u010dci<\/li>\n<\/ol>\n

                           <\/p>\n

                          XI \u0110uzepe \u010cina: Po\u010detak modernosti: urbanizam i arhitektura u Bukure\u0161tu od XIX do po\u010detka XX veka<\/p>\n

                            \n
                          1. Grad pre modernizacije<\/li>\n
                          2. Gradnja modernog grada<\/li>\n
                          3. Prostorne i funkcionalne matrice transformacije<\/li>\n
                          4. Nova moderna, izme\u0111u tradicije i inovacije<\/li>\n<\/ol>\n

                             <\/p>\n

                            XII Katrin Orel: Uvo\u0111enje zapadnih ideja u Budimpe\u0161tu na pragu XX veka: modernizacija i postojanje struktura karakteristi\u010dnih za Centralnu Evropu<\/p>\n

                              \n
                            1. Uvo\u0111enje zapadnih ideja u Budimpe\u0161tu u vreme liberalizma<\/li>\n
                            2. Dvosmisleni trijumf Milenijuma<\/li>\n<\/ol>\n

                               <\/p>\n

                              Indeks imena<\/p>\n

                               <\/p>\n

                              \u00a0<\/strong><\/p>\n

                              O prire\u0111iva\u010dima<\/strong><\/p>\n

                               <\/p>\n

                              Armando Pitasio:<\/p>\n

                              Vi\u0161e od dve decenije je predavao istoriju Isto\u010dne Evrope na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Peru\u0111i. U svojim istra\u017eivanjima i brojnim delima najvi\u0161e pa\u017enje posvetio je politi\u010dkoj istoriji balkanskih prostora i naroda Isto\u010dne Evrope.<\/p>\n

                               <\/p>\n

                               <\/p>\n

                              Marko Dogo:<\/p>\n

                              Italijanski istori\u010dar, dugogodi\u0161nji je profesor istorije Isto\u010dne Evrope na Odeljenju za humanisti\u010dke nauke Univerziteta u Trstu. Bavi se istra\u017eivanjima seoba na prostoru Balkanu i procesima osavremenjivanja u nacionalnim dr\u017eavama Jugoisto\u010dne Evrope.<\/p>\n

                               <\/p>\n

                               <\/p>\n

                              Razgovor o knjizi:<\/p>\n

                              http:\/\/clio.rs\/GRADOVI-BALKANA-GRADOVI-EVROPE_Dogadjaj_99923<\/a><\/p>\n

                               <\/p>\n

                              Izvor:<\/p>\n

                              http:\/\/clio.rs\/GRADOVI-BALKANA-GRADOVI-EVROPE-Studije-o-urbanom-razvoju-postosmanskih-prestonica-1830-1923._Knjiga_99921<\/a><\/p>\n

                               <\/p>\n

                               <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10628,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-10627","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/GRADOVI-BALKANA-GRADOVI-EVROPE.jpg?fit=1901%2C2611&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":10627,"position":0},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":10627,"position":1},"title":"Javna predavanja “Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53206","url_meta":{"origin":10627,"position":2},"title":"Predavanje Olge Pelcer-Vuja\u010di\u0107 “Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za historijska istra\u017eivanja (CeHiS) Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu organizira predavanje pod naslovom \"Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji\". Predavanje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Olga Pelcer-Vuja\u010di\u0107, vi\u0161a nau\u010dna saradnica u Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore. Izlaganje je posve\u0107eno procesima urbanizacije i formiranja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":10627,"position":3},"title":"Novi “Podravski zbornik” (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":10627,"position":4},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53832,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53832","url_meta":{"origin":10627,"position":5},"title":"Deseti History Fest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Deseti History Fest se odr\u017eava u Sarajevu od 2. do 6. juna 2026. godine. Ovogodi\u0161nje izdanje Festa posve\u0107eno je raspravama o razvoju poslijeratnih dru\u0161tava u Jugoisto\u010dnoj Evropi. Ideja je da u komparativnoj perspektivi sagledamo kako su se razvijala dru\u0161tva poslije Drugog svjetskog rata i poslije ratova 1990-ih godina. Poku\u0161at \u0107emo\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10627","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10627"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10627\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10629,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10627\/revisions\/10629"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10628"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10627"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10627"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10627"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}