{"id":10590,"date":"2018-07-03T07:27:18","date_gmt":"2018-07-03T07:27:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10590"},"modified":"2018-07-03T07:37:10","modified_gmt":"2018-07-03T07:37:10","slug":"latinka-perovic-o-knjizi-dragoslava-simica-glasom-pisana-istorija-2018","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10590","title":{"rendered":"Latinka Perovi\u0107 &#8211; o knjizi Dragoslava Simi\u0107a &#8220;Glasom pisana istorija&#8221;, 2018."},"content":{"rendered":"<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>U potrazi za istorijskom istinom<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dragoslav Simi\u0107, <em>Glasom pisana istorija<\/em>, CLIO, Beograd, 2018, str. 634.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dragoslav Simi\u0107, dugogodi\u0161nji radio-novinar, objavio je, sam ili u koautorstvu, vi\u0161e knjiga. Ipak, najdublji trag ostavio je kao urednik dokumentarnog programa Radio Beograda 2 \u2013 emisijom \u201eGovori da bih te video\u201c. Pokrenuo je, 1992. godine, autorsku ediciju dokumentarnih naslova \u201eKnjige koje govore\u201c o ljudima i doga\u0111ajima iz politi\u010dke i kulturne istorije Jugoslavije i Srbije. A 2009. godine stvorio je elektronsku platformu na kojoj je pokazano 1000 njegovih dokumentarnih radio-emisija. Na osnovu tih emisija, Dragoslav Simi\u0107 je pripremio svoju najnoviju knjigu <em>Glasom pisana istorija<\/em>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iz ogromnog, gotovo haoti\u010dnog, dokumentarnog materijala, Simi\u0107 je, za pomenutu knjigu, izdvojio 39 \u017eivotnih pri\u010da. To su manje ili vi\u0161e poznate, ali i potpuno nepoznate li\u010dnosti u politi\u010dkoj i kulturnoj istoriji Srbije i Jugoslavije 20. veka (Ignjat Cvjetkovi\u0107 \u201eBosanac\u201c, Petar Jovi\u0107, Ita Rina, Miroslav Nikitovi\u0107, Milo\u0161 To\u0161i\u0107, \u017divadin Stevanovi\u0107, \u017darko Popovi\u0107, Tomislav Kara\u0111or\u0111evi\u0107, Vane Ivanovi\u0107, dr Anka Mati\u0107, Jovanka Jovanovi\u0107, Vojislav Bubi\u0161a Simi\u0107, Predrag Cune Gojkovi\u0107, Desimir To\u0161i\u0107, Aleksandar Fredi Mo\u0161i\u0107, Velizar Vu\u010dkovi\u0107, Mile Mili\u010devi\u0107, Mina Kova\u010devi\u0107, Janko Hrkalovi\u0107, Milju\u0161a Jovanovi\u0107, Sreten Bo\u017ei\u0107 Vongar, Mihajlo Mihajlov, Budimir Lon\u010dar, Jugoslav Vlahovi\u0107, Ksenija Jovanovi\u0107, Milica Lu\u010di\u0107 \u2013 \u010cavi\u0107, Jovan Ra\u0161kovi\u0107, Matija Be\u0107kovi\u0107, \u0160anji Kelemen, Vlatka Krsmanovi\u0107, grupa mornara na brodu \u201eDurmitor\u201c u Baltimoru, Ljubomir Simovi\u0107, Latinka Perovi\u0107, Dubravka Stojanovi\u0107, Ra\u0161ko Dimitrijevi\u0107, Ljubi\u0161a Raji\u0107, \u0110uro \u0160u\u0161nji\u0107, \u017divica Tuci\u0107), u mno\u0161tvu knjiga koje se danas o pro\u0161losti pi\u0161u i objavljuju, knjigu <em>Glasom pisana istorija<\/em> prepoznaju kao posebnu. Po du\u017eini i na\u010dinu njenog nastajanja, po sadr\u017eaju koji predstavlja individualizaciju op\u0161teg iskustva i po metodu latentnog dijaloga.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Punih \u010detrdeset godina stavljao je Dragoslav Simi\u0107 svoj mikrofon pred veoma razli\u010dite ljude: polno, verski, etni\u010dki, generacijski, socijalno, politi\u010dki i ideolo\u0161ki. Profesor Beogradskog univerziteta Ra\u0161ko Dimitrijevi\u0107 kazuje svoju \u017eivotnu pri\u010du 1974. godine, a poslednji ministar inostranih poslova SFRJ Budimir Lon\u010dar \u2013 2015. godine. U decenijama izme\u0111u ove dve \u017eivotne pri\u010de, ispri\u010dane su na stotine drugih. Uvek na isti na\u010din.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dragoslav Simi\u0107 je bio dobro obave\u0161ten o svakome koga je pozvao u emisiju. Ali, tokom emisije, nije postavljao pitanja. Ni\u0161ta nije komentarisao, a pogotovo korigovao. To su sve autorefleksije o sebi, ljudima, doga\u0111ajima, vremenu. U poluosvetljenom studiju oronule zgrade Radio Beograda (li\u010dno sam uvek ose\u0107ala atmosferu sloma i dr\u017eave i poretka), svako je bio koncentrisan na mikrofon. Sam sa sobom, kao u ispovedaonici. Me\u0111u ljudima \u010dije je \u017eivotne pri\u010de snimio Dragoslav Simi\u0107 ima, ne malo, ljudi koji nisu napisali nijednu knjigu, koji su uop\u0161te vi\u0161e govorili nego pisali. Oni imaju iskustvo usmenog kazivanja, jednostavnog i jasnog. Obrazovani govore o nacionalnim podelama i sukobima u politi\u010dkom \u017eivotu. Zavisno od toga gde su \u017eiveli (u zemlji ili emigraciji, koju su siroma\u0161tvo i ratovi stalno uve\u0107avali), u\u010desnici u Simi\u0107evim emisijama razli\u010dito se odnose prema pro\u0161losti. Sa distancom, ali sa gor\u010dinom. Neki su proizi\u0161li iz mita o sopstvenoj nevinosti i taj mit nastavljaju da stvaraju. U svakom slu\u010daju, neko je uvek nekoga gonio. Re\u017eim posle 1945. stvarao je razne paranoje (d\u017eez, apstraktna umetnost, verski obi\u010daji i rituali). Ali i re\u017eim posle 2000. ima svoje paranoje (Zapad, kapitalizam, usta\u0161tvo). U celini, knjiga <em>Glasom pisana istorija<\/em> je jedan mikrokosmos, sazdan od ljudskih iluzija i zabluda, od dogmi i osloba\u0111aju\u0107ih ideja. Ali i od razli\u010ditih mogu\u0107nosti. Izbor izme\u0111u njih nije uvek posledica istorijske nu\u017enosti ve\u0107 slu\u010dajnosti. Normalna istoriografija je uvek pluralna, jer je pro\u0161lost koju ona tuma\u010di slo\u017eena. Li\u010dno, uvek sam bila daleko od shvatanja istorije kao stra\u0161nog suda. Ali i od relativizovanja istorijske istine. Postoje neke univerzalne vrednosti koje dele istinu od la\u017ei.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ima vi\u0161e profesionalnih istori\u010dara koji su za\u017ealili zbog nedostatka se\u0107anja savremenika, nalaze\u0107i da ona \u010desto sadr\u017ee saznanja kojih nema u istorijskim izvorima prvog reda. Usmena istorija nije isto \u0161to i nau\u010dna istoriografija. Ova druga zna za metod i bavljenje njome smatra se zanatom. Ali, u smislu \u0161irenja konteksta za ta\u010dne \u010dinjenice, usmena istorija je zna\u010dajna dopuna tuma\u010denju pro\u0161losti: \u201eBez tragova pro\u0161losti koje ostavljaju u\u010desnici i svedoci doga\u0111aja, oni koji ih naknadno tuma\u010de nisu u mogu\u0107nosti da rekonstrui\u0161u pro\u0161lost i o njoj izri\u010du racionalne sudove\u201c (Ljubodrag Dimi\u0107).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Istrajan rad Dragoslava Simi\u0107a u su\u0161tini je emancipatorski. On je na fonu Velike istorije pronalazio pojedince i davao im re\u010d. Bio je uveren da oni, toliko razli\u010diti, pro\u0161lost, koja im je bila zajedni\u010dka oblikuju kao slo\u017eenu celinu. Ona takvom postaje kroz njihove \u017eivotne pri\u010de, pogotovo kada su one ispri\u010dane \u201eiskreno, po\u0161teno i jasno\u201c (Ra\u0161ko Dimitrijevi\u0107). Slu\u0161alac Simi\u0107evih radio-emisija saznaje pro\u0161lost sagledanu iz individualnih perspektiva. Ona nije zadata, da bi se, ostaju\u0107i njen zarobljenik, neprestano ponavljala. Ako to i nije bio cilj velikog poduhvata Dragoslava Simi\u0107a, to jeste njegov glavni, onaj osloba\u0111aju\u0107i, efekat.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Latinka Perovi\u0107<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em><strong><span lang=\"sr-Latn-RS\" style=\"line-height: 150%; font-family: 'Times New Roman','serif'; font-size: 12pt;\"><span style=\"color: #000000;\">Glasom pisana istorija<\/span><\/span><\/strong><\/em><\/p>\n<p><span lang=\"sr-Latn-RS\" style=\"line-height: 150%; font-family: 'Times New Roman','serif'; font-size: 12pt;\"><a href=\"http:\/\/clio.rs\/GLASOM-PISANA-ISTORIJA_Knjiga_95955\">http:\/\/clio.rs\/GLASOM-PISANA-ISTORIJA_Knjiga_95955<\/a><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><span lang=\"sr-Latn-RS\" style=\"line-height: 150%; font-family: 'Times New Roman','serif'; font-size: 12pt;\"><span style=\"color: #000000;\">Audio i Foto arhiv Simi\u0107<\/span><\/span><\/strong><\/p>\n<p><span lang=\"sr-Latn-RS\" style=\"line-height: 150%; font-family: 'Times New Roman','serif'; font-size: 12pt;\"><a href=\"http:\/\/www.audioifotoarhiv.com\/\">http:\/\/www.audioifotoarhiv.com\/<\/a><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-10590","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":10590,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":10590,"position":1},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":10590,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":10590,"position":3},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":10590,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":10590,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10590","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10590"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10590\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10594,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10590\/revisions\/10594"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10590"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10590"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10590"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}