{"id":10590,"date":"2018-07-03T07:27:18","date_gmt":"2018-07-03T07:27:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10590"},"modified":"2018-07-03T07:37:10","modified_gmt":"2018-07-03T07:37:10","slug":"latinka-perovic-o-knjizi-dragoslava-simica-glasom-pisana-istorija-2018","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10590","title":{"rendered":"Latinka Perovi\u0107 &#8211; o knjizi Dragoslava Simi\u0107a &#8220;Glasom pisana istorija&#8221;, 2018."},"content":{"rendered":"<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>U potrazi za istorijskom istinom<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dragoslav Simi\u0107, <em>Glasom pisana istorija<\/em>, CLIO, Beograd, 2018, str. 634.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dragoslav Simi\u0107, dugogodi\u0161nji radio-novinar, objavio je, sam ili u koautorstvu, vi\u0161e knjiga. Ipak, najdublji trag ostavio je kao urednik dokumentarnog programa Radio Beograda 2 \u2013 emisijom \u201eGovori da bih te video\u201c. Pokrenuo je, 1992. godine, autorsku ediciju dokumentarnih naslova \u201eKnjige koje govore\u201c o ljudima i doga\u0111ajima iz politi\u010dke i kulturne istorije Jugoslavije i Srbije. A 2009. godine stvorio je elektronsku platformu na kojoj je pokazano 1000 njegovih dokumentarnih radio-emisija. Na osnovu tih emisija, Dragoslav Simi\u0107 je pripremio svoju najnoviju knjigu <em>Glasom pisana istorija<\/em>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iz ogromnog, gotovo haoti\u010dnog, dokumentarnog materijala, Simi\u0107 je, za pomenutu knjigu, izdvojio 39 \u017eivotnih pri\u010da. To su manje ili vi\u0161e poznate, ali i potpuno nepoznate li\u010dnosti u politi\u010dkoj i kulturnoj istoriji Srbije i Jugoslavije 20. veka (Ignjat Cvjetkovi\u0107 \u201eBosanac\u201c, Petar Jovi\u0107, Ita Rina, Miroslav Nikitovi\u0107, Milo\u0161 To\u0161i\u0107, \u017divadin Stevanovi\u0107, \u017darko Popovi\u0107, Tomislav Kara\u0111or\u0111evi\u0107, Vane Ivanovi\u0107, dr Anka Mati\u0107, Jovanka Jovanovi\u0107, Vojislav Bubi\u0161a Simi\u0107, Predrag Cune Gojkovi\u0107, Desimir To\u0161i\u0107, Aleksandar Fredi Mo\u0161i\u0107, Velizar Vu\u010dkovi\u0107, Mile Mili\u010devi\u0107, Mina Kova\u010devi\u0107, Janko Hrkalovi\u0107, Milju\u0161a Jovanovi\u0107, Sreten Bo\u017ei\u0107 Vongar, Mihajlo Mihajlov, Budimir Lon\u010dar, Jugoslav Vlahovi\u0107, Ksenija Jovanovi\u0107, Milica Lu\u010di\u0107 \u2013 \u010cavi\u0107, Jovan Ra\u0161kovi\u0107, Matija Be\u0107kovi\u0107, \u0160anji Kelemen, Vlatka Krsmanovi\u0107, grupa mornara na brodu \u201eDurmitor\u201c u Baltimoru, Ljubomir Simovi\u0107, Latinka Perovi\u0107, Dubravka Stojanovi\u0107, Ra\u0161ko Dimitrijevi\u0107, Ljubi\u0161a Raji\u0107, \u0110uro \u0160u\u0161nji\u0107, \u017divica Tuci\u0107), u mno\u0161tvu knjiga koje se danas o pro\u0161losti pi\u0161u i objavljuju, knjigu <em>Glasom pisana istorija<\/em> prepoznaju kao posebnu. Po du\u017eini i na\u010dinu njenog nastajanja, po sadr\u017eaju koji predstavlja individualizaciju op\u0161teg iskustva i po metodu latentnog dijaloga.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Punih \u010detrdeset godina stavljao je Dragoslav Simi\u0107 svoj mikrofon pred veoma razli\u010dite ljude: polno, verski, etni\u010dki, generacijski, socijalno, politi\u010dki i ideolo\u0161ki. Profesor Beogradskog univerziteta Ra\u0161ko Dimitrijevi\u0107 kazuje svoju \u017eivotnu pri\u010du 1974. godine, a poslednji ministar inostranih poslova SFRJ Budimir Lon\u010dar \u2013 2015. godine. U decenijama izme\u0111u ove dve \u017eivotne pri\u010de, ispri\u010dane su na stotine drugih. Uvek na isti na\u010din.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dragoslav Simi\u0107 je bio dobro obave\u0161ten o svakome koga je pozvao u emisiju. Ali, tokom emisije, nije postavljao pitanja. Ni\u0161ta nije komentarisao, a pogotovo korigovao. To su sve autorefleksije o sebi, ljudima, doga\u0111ajima, vremenu. U poluosvetljenom studiju oronule zgrade Radio Beograda (li\u010dno sam uvek ose\u0107ala atmosferu sloma i dr\u017eave i poretka), svako je bio koncentrisan na mikrofon. Sam sa sobom, kao u ispovedaonici. Me\u0111u ljudima \u010dije je \u017eivotne pri\u010de snimio Dragoslav Simi\u0107 ima, ne malo, ljudi koji nisu napisali nijednu knjigu, koji su uop\u0161te vi\u0161e govorili nego pisali. Oni imaju iskustvo usmenog kazivanja, jednostavnog i jasnog. Obrazovani govore o nacionalnim podelama i sukobima u politi\u010dkom \u017eivotu. Zavisno od toga gde su \u017eiveli (u zemlji ili emigraciji, koju su siroma\u0161tvo i ratovi stalno uve\u0107avali), u\u010desnici u Simi\u0107evim emisijama razli\u010dito se odnose prema pro\u0161losti. Sa distancom, ali sa gor\u010dinom. Neki su proizi\u0161li iz mita o sopstvenoj nevinosti i taj mit nastavljaju da stvaraju. U svakom slu\u010daju, neko je uvek nekoga gonio. Re\u017eim posle 1945. stvarao je razne paranoje (d\u017eez, apstraktna umetnost, verski obi\u010daji i rituali). Ali i re\u017eim posle 2000. ima svoje paranoje (Zapad, kapitalizam, usta\u0161tvo). U celini, knjiga <em>Glasom pisana istorija<\/em> je jedan mikrokosmos, sazdan od ljudskih iluzija i zabluda, od dogmi i osloba\u0111aju\u0107ih ideja. Ali i od razli\u010ditih mogu\u0107nosti. Izbor izme\u0111u njih nije uvek posledica istorijske nu\u017enosti ve\u0107 slu\u010dajnosti. Normalna istoriografija je uvek pluralna, jer je pro\u0161lost koju ona tuma\u010di slo\u017eena. Li\u010dno, uvek sam bila daleko od shvatanja istorije kao stra\u0161nog suda. Ali i od relativizovanja istorijske istine. Postoje neke univerzalne vrednosti koje dele istinu od la\u017ei.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ima vi\u0161e profesionalnih istori\u010dara koji su za\u017ealili zbog nedostatka se\u0107anja savremenika, nalaze\u0107i da ona \u010desto sadr\u017ee saznanja kojih nema u istorijskim izvorima prvog reda. Usmena istorija nije isto \u0161to i nau\u010dna istoriografija. Ova druga zna za metod i bavljenje njome smatra se zanatom. Ali, u smislu \u0161irenja konteksta za ta\u010dne \u010dinjenice, usmena istorija je zna\u010dajna dopuna tuma\u010denju pro\u0161losti: \u201eBez tragova pro\u0161losti koje ostavljaju u\u010desnici i svedoci doga\u0111aja, oni koji ih naknadno tuma\u010de nisu u mogu\u0107nosti da rekonstrui\u0161u pro\u0161lost i o njoj izri\u010du racionalne sudove\u201c (Ljubodrag Dimi\u0107).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Istrajan rad Dragoslava Simi\u0107a u su\u0161tini je emancipatorski. On je na fonu Velike istorije pronalazio pojedince i davao im re\u010d. Bio je uveren da oni, toliko razli\u010diti, pro\u0161lost, koja im je bila zajedni\u010dka oblikuju kao slo\u017eenu celinu. Ona takvom postaje kroz njihove \u017eivotne pri\u010de, pogotovo kada su one ispri\u010dane \u201eiskreno, po\u0161teno i jasno\u201c (Ra\u0161ko Dimitrijevi\u0107). Slu\u0161alac Simi\u0107evih radio-emisija saznaje pro\u0161lost sagledanu iz individualnih perspektiva. Ona nije zadata, da bi se, ostaju\u0107i njen zarobljenik, neprestano ponavljala. Ako to i nije bio cilj velikog poduhvata Dragoslava Simi\u0107a, to jeste njegov glavni, onaj osloba\u0111aju\u0107i, efekat.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Latinka Perovi\u0107<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em><strong><span lang=\"sr-Latn-RS\" style=\"line-height: 150%; font-family: 'Times New Roman','serif'; font-size: 12pt;\"><span style=\"color: #000000;\">Glasom pisana istorija<\/span><\/span><\/strong><\/em><\/p>\n<p><span lang=\"sr-Latn-RS\" style=\"line-height: 150%; font-family: 'Times New Roman','serif'; font-size: 12pt;\"><a href=\"http:\/\/clio.rs\/GLASOM-PISANA-ISTORIJA_Knjiga_95955\">http:\/\/clio.rs\/GLASOM-PISANA-ISTORIJA_Knjiga_95955<\/a><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><span lang=\"sr-Latn-RS\" style=\"line-height: 150%; font-family: 'Times New Roman','serif'; font-size: 12pt;\"><span style=\"color: #000000;\">Audio i Foto arhiv Simi\u0107<\/span><\/span><\/strong><\/p>\n<p><span lang=\"sr-Latn-RS\" style=\"line-height: 150%; font-family: 'Times New Roman','serif'; font-size: 12pt;\"><a href=\"http:\/\/www.audioifotoarhiv.com\/\">http:\/\/www.audioifotoarhiv.com\/<\/a><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-10590","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":10590,"position":0},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":10590,"position":1},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":10590,"position":2},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53180","url_meta":{"origin":10590,"position":3},"title":"Osnovna \u0161kola &#8220;Vladimir Nazor&#8221; \u0110akovo: Promocija slikovnice \u201cBJANKINA PRI\u010cA\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak je u \u0161koli odr\u017eana promocija i predstavljanje slikovnice Bjankina pri\u010da koju su izradili u\u010denici 7.a razreda u suradnji s u\u010denicima \u0111akova\u010dke gimnazije. Druga je ovo suradnja na\u0161e \u0161kole i \u0111akova\u010dke gimnazije koje je povezala me\u0111unarodna organizacija TOLI iz New Yorka te i ove godine financirala na\u0161 zajedni\u010dki projekt.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53186,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53186","url_meta":{"origin":10590,"position":4},"title":"&#8220;Polji\u010dica &#8211; Savez za Poljica&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nepune dvije godine, puno znanja i jo\u0161 vi\u0161e dobre volje bilo je potrebno Savezu za Poljica i suradnicima da polji\u010dicu - pismo Polji\u010dke kne\u017eevine digitaliziraju u digitalni font pod imenom \"Polji\u010dica - Savez za Poljica\".\u00a0 Dijele\u0107i ovim povodom radost sa svima kojima je do Poljica stalo, vjerujemo da \u0107e u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":10590,"position":5},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10590","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10590"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10590\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10594,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10590\/revisions\/10594"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10590"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10590"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10590"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}