{"id":10553,"date":"2018-06-29T18:35:00","date_gmt":"2018-06-29T18:35:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10553"},"modified":"2018-06-29T18:35:00","modified_gmt":"2018-06-29T18:35:00","slug":"ljubov-orlova-memoari-najpopularnije-sovjetske-glumice-tajne-staljinove-ljubavnice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10553","title":{"rendered":"Ljubov Orlova, \u201eMemoari najpopularnije sovjetske glumice, tajne Staljinove ljubavnice\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Nakladnik Profil objavio je u lipnju 2018. godine u prijevodu Vlade Vuru\u0161i\u0107a knjigu \u201eVoljela sam Staljina &#8211; i on mene! Memoari najpopularnije sovjetske glumice, tajne Staljinove ljubavnice\u201c<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iako je umrla prije vi\u0161e od 40 godina, a njezina je karijera bila na vrhuncu prije dugih i maglovitih 80 godina, u vrijeme epohalnog i uzbudljivog prijelaza iz nijemog u zvu\u010dni film, glumica <strong>Ljubov Orlova<\/strong> i danas, u drugom desetlje\u0107u 21. stolje\u0107a, najve\u0107a je i nezamjenjiva zvijezda ruskog filma, kao i jedan od najve\u0107ih seks-simbola sovjetskog komunisti\u010dkog razdoblja tegobne ruske povijesti. Orlova je bila platinasta ljepotica, koketna bolj\u0161evi\u010dka d\u017eepna Venera u doba stroge proleterske konzervativnosti, ruska Marlene Dietrich (u filmu &#8220;Cirkus&#8221; pojavljuje se odjevena poput te velike hollywoodske glumice u njema\u010dkom filmu &#8220;Plavi an\u0111eo&#8221;), &#8220;komunisti\u010dka&#8221; glumica koja je ru\u0161ila hladnoratovske predrasude, predmet \u010de\u017enje ruskih radnika i seljaka, kao i jedna od rijetkih glumica iza \u017eeljezne zavjese s istinskom aureolom ravnom hollywoodskoj.<\/p>\n<p>Fenomen Orlove sastojao se u tome \u0161to je bila slavna u vrlo delikatnoj i kontroverznoj politi\u010dkoj situaciji. Bila je princeza u vrijeme dok je Rusijom harao stra\u0161ni tiranin. Najve\u0107a ruska glumica Ljubov Orlova vladala je filmskih platnom u davna olovna vremena vladavine mra\u010dnog Josifa Visarionovi\u010da Staljina, jednog od najve\u0107ih satrapa 20 stolje\u0107a. U mraku ideolo\u0161ke represije i \u010distki od njih nitko nije bio za\u0161ti\u0107en. Bilo je to doba kad \u017eivot nije mnogo vrijedio, kad su milijuni ljudi kao &#8220;neprijatelji naroda&#8221; (Rusi to jo\u0161 &#8220;ljep\u0161e&#8221; ka\u017eu \u2013 &#8220;vrag naroda&#8221;) svakodnevno netragom nestajali, a duge kompozicije pohabanih vlakova odvozile nesretnike na put bez nade i povratka u bespu\u0107a i pustopoljine stra\u0161nih sibirskih i kazahstanskih stepskih gulaga, a Orlova je bila zvijezda sovjetskih veselih glazbenih komedija i mjuzikla, kao potvrda licemjerja re\u017eima koji je trebao biti &#8220;narodni, radni\u010dki, selja\u010dki&#8221;. No, koliko god ta mra\u010dna strana prevladavala, bilo je to i shizofreno vrijeme velikog entuzijazma, idealizma, velikih industrijskih radova, opismenjavanja i iracionalne nade u bolji \u017eivot.<\/p>\n<p>U re\u017eimu mraka i nesigurnosti Staljin je bio vo\u0111a bez kojeg se ni\u0161ta u toj velikoj dr\u017eavi nije smjelo ni moglo dogoditi. Ni jedan jedini film nije mogao u distribuciju bez njegova blagoslova. Sve je filmove on prvi pogledao i bio jedini relevantni recenzent. No Staljin u tom nasilnom re\u017eimu i totalno kontroliranom dru\u0161tvu, gdje i zidovi imaju u\u0161i, nije ba\u0161 volio &#8220;te\u0161ke ideologizirane pateti\u010dne drame&#8221;. On je volio vesele glazbene komedije koje su bile vrlo minuciozno ideolo\u0161ki obojene, a i \u017eelio da se narod uz njih zabavlja. Staljin je bio uvjeren da \u0107e narodu bolje prodavati ideologiju i vlastitu \u010dvrstoruka\u0161ku politiku u vremenima mraka i represije uz vesele pjesme i osmijeh fatalne Ljubov Orlove, prve prave filmske zvijezde SSSR-a, nego uz filmove s jakim ideolo\u0161kim patosom. Uz pjesmu i \u0161alu sve se lak\u0161e podnese. I shvati!<\/p>\n<p>No u ovozemaljskom Mordoru Orlova je uspjela sa\u010duvati sebe i ostati zapam\u0107ena kao neosporna zvijezda. Orlova je 1902. ro\u0111ena u malom podmoskovskom gradi\u0107u Zvjenigorodu. Zahvatile su je mnoge mijene ruske traumati\u010dne povijesti 20. stolje\u0107a \u2013 Prvi svjetski rat, Oktobarska revolucija, ruski gra\u0111anski rat, Drugi svjetski rat i na kraju hladni rat, u kojem je kao glumica zna\u010dajno sudjelovala. Rano se okrenula umjetnosti. Kao sasvim mala djevoj\u010dica odabrala je put pjesme, plesa, glumi\u0161ta, kazali\u0161ta i nakon uglavnom manjih i nezapa\u017eenih uloga u nijemoj fazi ruskog filma tavorila negdje na rubu filmskog \u017eivota, a potom posve neo\u010dekivano, upravo onako sladunjavo filmski, svoju uzlet u orbitu s koje je jo\u0161 nitko nije skinuo zapo\u010dela tek u svojoj 32. godini, u jednoj od najpopularnijih sovjetskih glazbenih komedija &#8220;Pastir Kostja&#8221; iz 1934. godine. Njoj i redatelju, njezinu mu\u017eu Grigoriju Aleksandrovu, \u010duvari ideolo\u0161ke \u010disto\u0107e ve\u0107 su zlurado pripremali ra\u017eanj, ali tada je film pogledao Staljin, a ostalo je tek neobi\u010dna \u017eivotna pri\u010da.<\/p>\n<p>Popularnost Orlove u zatvorenom Staljinovu SSSR-u pokazuje da neke ljudske navade ne mogu iskorijeniti ni brutalno ideolo\u0161ko i vrijednosno nasilje dr\u017eave, a \u010dak je i u medicini zabilje\u017een \u2013 sindrom Orlove! U ruskoj medicinskoj stru\u010dnoj literaturi taj termin ozna\u010dava histeriju \u017eena koje su \u017eeljele biti fizi\u010dki sli\u010dne Orlovoj.\u00a0 Orlova je sjajna zvijezda u mrkim vremenima ruske tragedije i straha.<\/p>\n<p>Kao &#8220;glavna glumica&#8221; SSSR-a kitila se mno\u0161tvom ordena, priznanja i medalja, ali karma joj je odredila onu glavnu titulu \u2013 &#8220;Staljinove ljubimice&#8221;, \u0161to je odredilo njezinu sudbinu. Premda je priznala da je &#8220;\u017eivjela u stalnom strahu&#8221;, ipak je bila nedodirljiva u svom zlatnom kavezu. Vo\u017ed &#8220;me\u0111unarodnog proletarijata&#8221; ju je obo\u017eavao. Staljin je podlegao njezinu neodoljivom \u0161armu i \u0161irokom osmijehu. Urbana legenda ka\u017ee kako je svemo\u0107nom NKVD-u naredio da samo njoj i njegovoj k\u0107eri Svjetlani \u2013 ne smije pasti ni vlas s glave. No i danas je obavijeno velom tajne \u2013 kakav su osobni odnos imali velika glumica i stra\u0161ni Staljin. Poznato je da je Staljin obo\u017eavao film &#8220;Volga, Volga&#8221; upravo zbog Orlove. Navodno ga je &#8220;svako malo&#8221;gledao. Volio je i ostale njezine filmove, a kriti\u010dari onoga doba nikad se nisu usudili napasti Orlovu. Jednom jesu, pa su lo\u0161e zavr\u0161ili, o \u010demu je glumica i pisala u memoarima.<\/p>\n<p>Biografi Orlove tako\u0111er su u nedoumici \u2013 je li izme\u0111u Staljina i nje &#8220;ne\u010dega bilo&#8221;. \u010cinjenica jest da su se oni na\u0161li nekoliko puta, ali i da je Orlova bila jedina koja je znala odbiti &#8220;kremaljsku pozivnicu&#8221;. Velika ruska glumica u svojim memoarima priznaje puno vi\u0161e nego \u0161to je javnosti bilo poznato, ali i tu postoji veliko &#8220;ali&#8221;. Recimo, Nona Golikova, unuka njezine starije sestre, navodi da se sje\u0107a kako je na dan kad je Staljin umro, za ru\u010dkom, Orlova kratko rekla: &#8220;Zvijer je napokon crknula&#8221;. Veza izme\u0111u njih dvoje ostat \u0107e ipak djelomice misterij, upravo onakav kakav je i \u017eivot slavne glumice.<\/p>\n<p>Neokrznuto je pro\u017eivjela godine najgoreg dr\u017eavnog nasilja, mada je njen suprug Aleksandrov, ka\u017eu, uvijek pod krevetom imao spreman kofer\u010di\u0107 s najnu\u017enijim stvarima za slu\u010daj privo\u0111enja. Prepri\u010dava se anegdota u kojoj Staljin ka\u017ee Orlovoj: &#8220;Ako vas mu\u017e bude ljutio, mi \u0107emo ga objesiti.&#8221; Aleksandrov je smogao snage i upitao: &#8220;A za\u0161to biste me objesili?&#8221; &#8220;Pa za vrat!&#8221;, nasmijao se Staljin.<\/p>\n<p>Karizma velike glumice mo\u017eda je bila \u010dak i prevelik zalogaj za samog Staljina. &#8220;Najdra\u017ea Staljinova glumica&#8221; pre\u017eivjela ga je i nad\u017eivjela. To je odredilo njezin \u017eivot, ali nije se uklapala u re\u017eimski podobne ljude. \u010cuvala se koliko je mogla, \u017eivjela poprili\u010dno zatvoreno za zvijezdu toga ranga (rijetko je primala goste, davala intervjue), nije imala djece, a misterij oko njezina podrijetla i \u017eivota bio je dodatni \u0161lag na njezinu zanimljivu i uzbudljivu biografiju. Glumila je u filmovima svog supruga Grigorija Aleksandrova, koji je snimio najzna\u010dajnija djela, simbole Staljinove epohe \u2013 &#8220;Pastir Kostja&#8221;, &#8220;Cirkus&#8221;, &#8220;Volga, Volga&#8221;, &#8220;Prolje\u0107e&#8221;, &#8220;Susret na Elbi&#8221;.<\/p>\n<p>U filmu &#8220;Cirkus&#8221; Orlova glumi ameri\u010dku cirkusku artisticu koja ima &#8220;crno dijete&#8221; pa zbog toga bje\u017ei u SSSR, gdje je, za razliku od domovine, ne osu\u0111uju za taj &#8220;grijeh&#8221;, a u filmu &#8220;Volga, Volga&#8221; ona je &#8220;narodska&#8221; po\u0161tarica koja sklada najljep\u0161u pjesmu o &#8220;najruskijoj&#8221; rijeci Volgi.<\/p>\n<p>No Orlova je bila sve samo ne &#8220;podobni kadar&#8221; re\u017eima, odudarala je po svemu od onoga \u0161to se doga\u0111alo oko nje, a oko nje su nestajali njezini susjedi, prijatelji, kolege glumci. Iako glavna zvijezda sovjetskog filma nikada nije bila \u010dlanica Komunisti\u010dke partije, ni dio dr\u017eavnih re\u017eimskih foruma, dru\u017eila se, kao priznata i velika glumica, sa svjetskim filmskim celebrityjima poput Vittorija De Sice, Sophije Loren i Charlieja Chaplina, nosila svjetske modne marke. Glumica koja je glumila &#8220;djevojku sa sela&#8221;, &#8220;curu iz naroda&#8221;, udarnicu i patriotkinju koja daje \u017eivot za socijalisti\u010dku domovinu, bila je, za tada\u0161nje prilike, zapravo krivog podrijetla, \u0161to je Orlova skrivala cijeli svoj \u017eivot kao zmija noge, kako bi spasila sebe i svoje bliske. Ona, naime, potje\u010de iz plemi\u0107ke obitelji, \u0161to je u Staljinovo doba bio podatak zbog kojeg se gubila glava, gra\u0111anski status ili napredovanje u karijeri.<\/p>\n<p>Orlova je \u010dak rodbinski povezana s velikim ruskim knji\u017eevnikom grofom Lavom Tolstojem, koji joj je kao djevoj\u010dici na jednoj svojoj knjizi napisao i posvetu. \u017divjela je na visokoj nozi u tom svom zlatnom kavezu rasko\u0161i i straha, u \u0161ti\u0107enim stanovima nepojmljivih kvadratura za obi\u010dne ruske ljude, koji su tih godina \u017eivjeli u pohabanim &#8220;komunalkama&#8221; \u2013 stanovima u kojima bi svaka obitelj dobila po jednu sobu, a sve ostale prostorije \u2013 kuhinja, zahod i kupaonica \u2013 bile su zajedni\u010dke. \u017divjela je u dvokatnoj da\u010di s podrumom, okru\u017eenoj visokom ogradom, koja je bila kopija vile Charlieja Chaplina u Hollywoodu, \u010diji je nacrt kopirao njezin drugi suprug, re\u017eiser svih njezinih filmova Grigorij Aleksandrov.<\/p>\n<p>Orlova je pre\u017eivjela i svog prvog mu\u017ea \u2013 Andreja Berzina, koji je kao sovjetski ministar zaglavio u gulagu, ali, za\u010dudo, nije &#8220;po tradiciji staljinizma&#8221; povukao za sobom cijelu svoju u\u017eu i \u0161iru obitelj. Legenda ka\u017ee da se Orlova jednom osmjelila da osobno Staljina upita za sudbinu prvog mu\u017ea, kojeg je progutao mrak represija. Nakon nekog vremena pozvali su je u Lubjanku, sjedi\u0161te stra\u0161nog NKVD-a, Staljinove politi\u010dke policije. Ondje joj je oholi enkavedeovac kratko rekao: &#8220;Va\u0161 biv\u0161i mu\u017e je u izolaciji u Kazahstanu, ali, ako ho\u0107ete, mo\u017eete mu se pridru\u017eiti.&#8221; Orlova je samo kimnula glavom i iz te zlosretne zgrade oti\u0161la zauvijek, boje\u0107i se da \u0107e jednom u sitnim no\u0107nim satima pokucati i na njezina za\u0161ti\u0107ena zlatna vrata.<\/p>\n<p>Osim svog podrijetla Orlova je cijeli \u017eivot krila jo\u0161 jednu tajnu svog \u017eivota, gotovo nestvarnu za glumicu. Orlova se grozila svjetla! Spavala je u sobi s te\u0161kim crnim zastorima i mrzila sunce. Njezini biografi navode kako je svako snimanje s upaljenim reflektorima (a druk\u010dije je nemogu\u0107e) za nju bilo prava muka, koju je podnosila iz velike ljubavi prema filmu. Njezini dana\u0161nji biografi ka\u017eu da je \u010desto glumila naivne i borbene &#8220;ruske djevojke&#8221;, ali da je ipak najbolje odglumila ulogu same sebe, onu \u2013 Ljubov Orlove.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.mvinfo.hr\/knjiga\/12302\/voljela-sam-staljina-i-on-mene-memoari-najpopularnije-sovjetske-glumice-tajne-staljinove-ljubavnice\">https:\/\/www.mvinfo.hr\/knjiga\/12302\/voljela-sam-staljina-i-on-mene-memoari-najpopularnije-sovjetske-glumice-tajne-staljinove-ljubavnice<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10554,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-10553","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/staljina.jpg?fit=300%2C461&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":10553,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":10553,"position":1},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":10553,"position":2},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":10553,"position":3},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":10553,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":10553,"position":5},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10553","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10553"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10553\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10555,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10553\/revisions\/10555"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10554"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10553"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10553"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10553"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}