{"id":10539,"date":"2018-06-29T17:16:44","date_gmt":"2018-06-29T17:16:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10539"},"modified":"2018-06-29T17:16:44","modified_gmt":"2018-06-29T17:16:44","slug":"motor-mijene-milka-zicina-kajin-put-1934","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10539","title":{"rendered":"“Motor mijene”: Milka \u017dicina: Kajin put (1934)"},"content":{"rendered":"

U srijedu, 4. srpnja 2018. u 18 sati u Booksi (Marti\u0107eva 14d) u Zagrebu zadnji termin \u201eMotora mijene\u201c u ovoj sezoni tematizira roman \u201eKajin put\u201c (1934) Milke \u017dicine.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Motor mijene – Motor des Wandels<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

“Danas je svedo\u010denje Milke \u017dicine vi\u0161estruko aktuelno. Ona nam osvetljava istinsko lice jednog poretka \u010dije smo osporavanje jo\u0161 davno pre svih ovda\u0161njih ‘tranzicija’ smatrali ako ni\u0161ta drugo a ono opasnom glupo\u0161\u0107u. Obja\u0161njavaju\u0107i tu glupost re\u010dima, kodiranjem i (sentimentalnim) vaspitanjem, \u0161to smo onda podvodili pod kategorije palana\u0161tva-provincijalizma, mentaliteta, tradicionalizma, kolektivizma, patrijarhalnosti, ukratko – duboko usa\u0111enog a krajnje opasnog otpora modernizaciji. Kada se ne\u0161to ne ume objasniti ili kada se za obja\u0161njenje primene neodgovaraju\u0107i instrumenti, racionalnost zamenjuje mistika i mistifikacija, a objektu posmatranja se pripisuje nesaznatljivost. Ono \u0161to bi trebalo da bude osvetljeno svetlo\u0161\u0107u re\u010di (pojma), ve\u0161tom manipulacijom se gura u (misti\u010dnu) tamu i progla\u0161ava neizrecivim i nesaznatljivim. To se odra\u017eava i na praksu, na ono \u0161to bi trebalo da bude podstrek, pretvara se u puko nasilje, od direktnog, preko strukturnog, sve do (najtrajnijeg) kulturnog. To je klasi\u010dna metoda isklju\u010divanja, i delo Milke \u017dicine, sudbina i recepcija tog dela, je jedna od mogu\u0107ih paradigmi ovakve ideolo\u0161ke operacije.<\/p>\n

 <\/p>\n

(…)<\/p>\n

 <\/p>\n

Milka \u017dicina ho\u0107e sve druga\u010dije, jer zna kako je biti \u0161egrt, \u0161valja, siro\u010de, \u017eena, jer zna kako nije problem u radu nego u smislu tog rada. I da nije problem u \u010doveku nego u svemu onome \u0161to od njega mo\u017ee da postane. I u svemu onome \u0161to ga, makar i samo u simboli\u010dkom vidu, rukovodi da to postane.”<\/p>\n

 <\/p>\n

(\u2026)<\/p>\n

 <\/p>\n

“Danas smo se opredelili za epigonstvo i danas smo se opredelili da se ne opredelimo. A u zao \u010das smo se opredelili: Milka \u017dicina i u tom pogledu ima poruku za nas, u vremenskoj kapsuli u vidu svojih pri\u010da. Naime, ona je pripadala onoj epohi i sama joj doprinosila, koja je (i s leva i s desna, ba\u0161 kao i danas) poricala sve ono \u0161to se nazivalo gra\u0111anskom demokratijom, videv\u0161i u njenom ru\u0161enju jedinu \u0161ansu za \u010dove\u010danstvo. Ipak, ona nas podse\u0107a, u jednom vidu otpornom na relativizaciju i malodu\u0161nost, na one nesporne civilizacijske dosege, pre svega na socijalnom planu, koji su sada upravo centralna meta aktuelnog procesa refeudalizacije.”<\/p>\n

 <\/p>\n

Vladimir Kolari\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/vladimirkolaric.blogspot.com\/2015\/06\/milka-zicina-neka-to-bude-sve.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Milka \u017dicina: Kajin put (1934)<\/p>\n

 <\/p>\n

Vreteno je izva\u0111eno iz lonca. Onda je mati preturala po sanduku, izvukla duga\u010dak pe\u0161kir izvezen na krajevima, sa kojim se nikad niko nije brisao; zamota u njega vreteno, zahvati iz zemljanog lonca masti na prst, i izi\u0111e iz ku\u0107e.<\/p>\n

(…)<\/p>\n

Videla je gde mati u\u0111e u \u0161talu i dobro zatvori vrata za sobom. \u010cekaju\u0107i da se vrati, pritisnula je \u010delo na prozorsko okno i gledala gde prolaze saonice u grad, natovarene komadima leda.<\/p>\n

Drugoga dana, kad se vratila iz \u0161kole, na\u0161la je majku u postelji. To je bilo prvi put \u0161to ju je videla da le\u017ei. Upla\u0161i se. (…)<\/p>\n

Sutradan je samo otac oti\u0161ao na posao. Devojke su ostale kod ku\u0107e.<\/p>\n

– Da zovemo babicu? pitala je Jelena gledaju\u0107i u mater.<\/p>\n

– Ne!<\/p>\n

– Da nisi \u0161togod te\u0161ko dizala?<\/p>\n

Do\u0161la je susetka.<\/p>\n

– \u017deno, da nisi \u0161togod radila?<\/p>\n

– Kuda \u0107u sa tolikom decom, odgovori bolesnica. – Ni ove ne mogu podi\u0107i!<\/p>\n

– Ne valja…<\/p>\n

– \u0160ta ne valja? A koliko bi ih dosada ve\u0107 imala? A?<\/p>\n

– Rekla sam ti da se samo kupa\u0161 u trini.<\/p>\n

– Gde \u0107u – u ku\u0107i? A po ovoj zimi ne mogu u \u0161talu!<\/p>\n

– Pleta\u0107om iglom?<\/p>\n

– Ne, vretenom…<\/p>\n

– Gore ti ruke – ne valja, zaklju\u010di susjetka. – Trebala bi i\u0107i po babicu.<\/p>\n

– \u0160to \u0107e mi ona? Ni kod poroda je nisam nikad zvala! A posle toga – nepoznata \u017eena.<\/p>\n

Druge no\u0107i umrla je Kajina mati od trovanja krvi.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/events\/396033974217366\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/hr-hr.facebook.com\/Motormijene\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10540,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-10539","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/kajin-put.jpg?fit=768%2C480&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":10539,"position":0},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":10539,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":10539,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":10539,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":10539,"position":4},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":10539,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10539","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10539"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10539\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10541,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10539\/revisions\/10541"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10540"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10539"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10539"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10539"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}