U utorak 26. lipnja 2018. u Velikoj dvorani nove zgrade Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta odr\u017ean je stru\u010dni skup \u201ePovijesni izvori u historiografiji i nastavi\u201d u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n
<\/p>\n
Skup je bio namijenjen u\u010diteljima i nastavnicima povijesti s podru\u010dja Zagreba, Zagreba\u010dke, Me\u0111imurske, Vara\u017edinske, Kri\u017eeva\u010dko-koprivni\u010dke, Krapinsko-zagorske, Bjelovarsko-bilogorske, Sisa\u010dko-moslava\u010dke i Karlova\u010dke \u017eupanije.<\/p>\n
<\/p>\n
Ssve prisutne pozdravio je rektor Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta prof. dr. sc. \u017deljko Tanji\u0107 i vi\u0161i savjetnik za povijest Timur Kri\u017eak, prof.<\/p>\n
<\/p>\n
Cilj ovog skupa bio je povezivanje znanstveno-istra\u017eiva\u010dke djelatnosti s praksom u osnovnim i srednjim \u0161kolama te unaprje\u0111enje nastavni\u010dke prakse. Izlaganja su bila podijeljena u dvije sekcije (moderator I. sekcije bio je izv. prof. Tomislav Ani\u0107, a druge izv. prof. Hrvoje Kekez).<\/p>\n
<\/p>\n
U prvoj sekciji predava\u010di su bili prof. dr. sc. Mirjana Matijevi\u0107 Sokol, izv. prof. dr. sc. Zdenka Janekovi\u0107 R\u00f6mer, doc. dr. sc. Ivan Majnari\u0107, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez, a u drugoj doc. dr. sc. Valentina Janekovi\u0107, doc. dr. sc. Kristina Puljizevi\u0107 i izv. prof. dr. sc. Tomislav Ani\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n
Prof. dr. sc. Mirjana Matijevi\u0107 Sokol odr\u017eala je izlaganje na temu: \u201eRanosrednjovjekovna pisana kultura. Evangeliarium Spalatense \u2013 na\u0161a najstarija knjiga\u201c u kojem je rekla da s obzirom na njegov sadr\u017eaj i pismo, ali i na\u010din kako su pripisani i umetnuti marginalni i kasniji tekstovi, Evangelijarij je povijesno svjedo\u010danstvo o latinskoj pismenosti na isto\u010dnoj jadranskoj obali kroz rani srednji vijek, ali nosi u sebi i poruku o vezama Rima i hrvatskog prostora.<\/p>\n
<\/p>\n
Pro\u010delnik Odjela za povijest Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta doc. dr. sc. Ivan Majnari\u0107 imao je izlaganje na temu: \u201ePapinski poslanici i povijest isto\u010dnojadranskog podru\u010dja u XII. Stolje\u0107u\u201c. Doc. dr. sc. Ivan Majnari\u0107 u svome je izlaganju pratio vijesti dvaju dokumentarnih izvora papinske provenijencije nastalih 1177. Rije\u010d je o pismu pape Aleksandra III. splitskom nadbiskupu i trogirskom biskupu te svojevrsnom o\u010ditovanju njegovog poslanika nastalom povodom doga\u0111aja koje je pretrpio. Analizom, komparacijom i kontekstualizacijom potanje \u0107e se razmotrit neki od razli\u010ditih mogu\u0107nosti historijskog pristupau interpretaciji podataka spomenutih izvora.<\/p>\n
<\/p>\n
Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez izlagao je: \u201eObiteljske predaje i srednjovjekovno slavonsko plemstvo: knezovi Baboni\u0107i i kri\u017earski pohod kralja Andrije II. 1217. godine\u201c. U svome izlaganju poku\u0161ao je odgovoriti na pitanje u izlaganju \u0107e se poku\u0161ati odgovoriti na pitanje, postoji li mogu\u0107nost da su knezovi Baboni\u0107i uistinu pratili kralja Andriju II. u njegovu kri\u017earskom pohodu.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
\u201eEditio princeps najstarijeg rukopisa Del arte dela mercatura Benedikta Kotrulja (Napulj, 1475.)\u201c bila je tema prof. dr. sc. Zdenke Janekovi\u0107 R\u00f6mer ujedno i posljednjeg izlagana u prvoj sekciji. Zdenka Janekovi\u0107 R\u00f6mer znanstvena je savjetnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku od 2004. godine. Dubrova\u010dki trgovac, pu\u010danin Benedikt Kotrulj, 1458. godine napisao je Knjigu o vje\u0161tini trgovanja. Djelo je ostalo u rukopisu vi\u0161e od stolje\u0107a, a prvi ga je objavio Frane Petri\u0107, hrvatski filozof u Veneciji, 1573. godine. Petri\u0107evo izdanje se u mnogo\u010demu razlikuje od izvornog teksta, tako da rukopis tijekom nekoliko stolje\u0107a nije bio poznat u potpunoj verziji. Me\u0111utim, 90-ih godina u nacionalnoj knji\u017enici u Valetti na Malti na\u0111en je najstariji poznati rukopis Kotruljeva djela, nastao 1475. u Napulju, a prepisao ga je dubrova\u010dki trgovac Marin Rafaelov. Taj je rukopis objavila u izvorniku i prijevodu Zdenka Janekovi\u0107 R\u00f6mer, 2009. godine. Kroz \u010detiri velika poglavlja, O trgovini, O vjeri, O gra\u0111anskom \u017eivotu i vrlinama trgovca, O ku\u0107anstvu i obitelji te o smiraju \u017eivota i smrti, Iznose\u0107i osobna iskustva i mi\u0161ljenja, Benedikt Kotrulj nam daje uvid u srednjovjekovne trgova\u010dke tehnike i znanja, ali i u \u017eivot i rad samog trgovca.<\/p>\n
<\/p>\n
Drugu sekciju, kao \u0161to je ve\u0107 prije re\u010deno, moderirao je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez. Prvo predavanje u drugoj sekciji zapo\u010dela je temom \u201eObiteljska pisma o svakodnevlju hrvatskog plemstva na prijelazu 17. u 18. stolje\u0107e: stereotipi i suvremeni istra\u017eiva\u010dki pristupi na primjeru korespondencije obitelji Chernkoczy\u201c doc. dr. sc. Valentina Jankovi\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n
Izlaganje se temeljilo na arhivskome gradivu, odnosno obiteljskoj korespondenciji \u010dlanova hrvatske plemi\u0107ke obitelji Chernkoczy u razdoblju s kraja 17. i prvih desetlje\u0107a 18. stolje\u0107a koja se danas \u010duva u fondovima Hrvatskoga dr\u017eavnog arhiva. Cilj izlaganja bio je ukazati na obiteljsku korespondenciju ove plemi\u0107ke obitelji kao izvor mogu\u0107ih interpretacija i obavijesti o pojedinim aspektima slojevite zbilje ranonovovjekovne hrvatske povijesti.<\/p>\n
<\/p>\n
Na temu \u201e\u017denska zanimanja u Dubrovniku u 19. stolje\u0107u: primjeri kvalitativne i kvantitativne analize izvora\u201c izlagala je doc. dr. sc. Kristina Puljizevi\u0107 koja je svojim istra\u017eivanjem obuhvatila analizu podataka iz mati\u010dnih knjiga vjen\u010danih gdje je prilikom stupanja u brak mladencima zabilje\u017eeno njihovo zanimanje. Pokazalo se da je ve\u0107ina Dubrovkinja u spomenutom razdoblju (suprotno popularnoj doktrini o \u017eenskom pitanju) bila zaposlena. Najvi\u0161e mladenki bilo je zaposleno u ku\u0107anstvima kao slu\u0161kinje, zatim u tekstilnom obrtni\u0161tvu kao kroja\u010dice, \u0161velje ili tkalje, te kao nadni\u010darke. Na prijelazu stolje\u0107a \u017eene se sve \u010de\u0161\u0107e bave sitnijim privatnim poduzetni\u0161tvom, a zabilje\u017een je porast broja u\u010diteljica.<\/p>\n
<\/p>\n
Posljednje izlaganje \u201eStvaranje negativne slike o nadbiskupu Stepincu nakon Drugoga svjetskog rata\u201c odr\u017eao je doc. dr. sc. Tomislav Ani\u0107 rekav\u0161i kako se u 20. stolje\u0107u upotreba karikature dopu\u0161tala umjetniku, njegovu uredniku i izdava\u010du implicirati stvari koje bi mo\u017eda bilo politi\u010dki opasno ili nerazumno navesti u novinama. Iskrivljavanje fizi\u010dkog izgleda i preuveli\u010davanje kako bi se pokazala jednostrana to\u010dka gledi\u0161ta o odre\u0111enom pitanju, doga\u0111aju ili javnoj osobi, navodi na zaklju\u010dak da se radi o svojevrsnoj slikovnoj propagandi u kojoj karikatura mo\u017ee biti vrlo efektno sredstvo za postizanje takvog cilja.<\/p>\n
<\/p>\n
Izvor i fotogalerija:<\/p>\n
<\/p>\n