{"id":10509,"date":"2018-06-27T17:28:52","date_gmt":"2018-06-27T17:28:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10509"},"modified":"2018-06-27T17:28:52","modified_gmt":"2018-06-27T17:28:52","slug":"predavanje-zdravke-jelaske-marijan-splitski-kvartovi-tridesete-godine-20-st","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10509","title":{"rendered":"Predavanje Zdravke Jelaske Marijan &#8221;Splitski kvartovi &#8211; tridesete godine 20. st.&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>U \u010detvrtak, 28. lipnja 2018. u Muzeju grada Splita povjesni\u010darka Zdravka Jelaska Marijan odr\u017eat \u0107e predavanje &#8221;Splitski kvartovi &#8211; tridesete godine 20. st.&#8221;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p><strong>Ciklus predavanja HISTORIA MAGISTRA VITAE &#8211; dr. sc. Zdravka Jelaska Marijan &#8221;Splitski kvartovi tridesete godine 20.st.&#8221;<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Muzej grada Splita<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>28.06.2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dr. sc. Zdravka Jelaska Marijan ro\u0111ena je 1967. godine u Splitu, gdje je zavr\u0161ila osnovnu i srednju \u0161kolu. Povijest je diplomirala, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Od 1991. do 2001. godine radi u prosvjeti. Od 2001. zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. Do sada je objavila jednu autorsku i jednu uredni\u010dki knjigu te ve\u0107i broj drugih radova. Znanstveno-istra\u017eiva\u010dka djelatnost Zdravke Jelaska Marijan usmjerena je na razli\u010dite teme iz dru\u0161tvene i gospodarske povijesti Dalmacije, prvenstveno teme vezane uz razdoblje 1918.-1941.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Njezina doktorska disertacija pod naslovom Dru\u0161tveni razvoj Splita izme\u0111u dva svjetska rata, obranjena 2006. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, poslu\u017eila joj je kao temelj knjige pod naslovom Grad i ljudi: Split 1918. \u2013 1941., koja je objavljena u Zagrebu 2009. godine u izdanju Hrvatskog instituta za povijest. Na petstotinjak stranica, potpomognuta nizom zanimljivih ilustracija autorica daje prikaz razvoja grada Splita i \u017eivota njegovih gra\u0111ana u razdoblju izme\u0111u dva svjetska rata. Pri tom se kao glavnim izvorima slu\u017ei bilje\u017eni\u010dkim spisima iz Dr\u017eavnog arhiva u Splitu, podacima iz tiska onog doba (Dalmatinski glasnik, Slu\u017ebeni glasnik Primorske Banovine, Novo doba, Jadranska po\u0161ta i dr.), te objavljenim sje\u0107anjima i knji\u017eevnim djelima, koja govore o \u017eivotu Spli\u0107ana.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kao prilog citiramo dio osvrta IVANE \u0160UBIC o ovoj knjizi \u010diji je sadr\u017eaj glavna okosnica najavljenog predavanja :<\/p>\n<p>\u201e \u2026.. U devetom poglavlju \u201cSredi\u0161ta javnog \u017eivota\u201d (355.-388.) govori se o na\u010dinu i \u017eivotu Spli\u0107ana. Gdje su sve Spli\u0107ani izlazili, gdje su se sastajali, kako su se zabavljali i dolazili u dodir s kulturnim sadr\u017eajima, \u0161to se doga\u0111alo prije svega u kazali\u0161tima i kinima. Tako\u0111er je prikazano kako su se pona\u0161ali u smrtnim slu\u010dajevima, odnosno na sprovodima. Najzna\u010dajnija mjesta za izlazak Spli\u0107ana su pjaca i riva, koje se nalaze u sredi\u0161tu grada, a gdje su gra\u0111ani provodili sate u razgovorima i prepri\u010davanju dnevnih doga\u0111aja. Pjaca je bila sredi\u0161te formalnoga i neformalnoga javnog \u017eivota. Bilo je to glavno mjesto ve\u010dernjih \u0161etnji i izlazaka, mjesto na kojem je smje\u0161tena glavna gradska kavana, kao i Op\u0107inska uprava. Za razliku od pjace splitska riva je bila sredi\u0161te gospodarskog \u017eivota. Na rivi su se nizale razli\u010dite trgovine, poslovnice banaka, ali i kavane. U kavanama, gostionicama, konobama i brija\u010dnicama doga\u0111ao se dru\u0161tveni \u017eivot. Takva mjesta su posje\u0107ivali politi\u010dari, umjetnici i studenti, a slu\u017eila su za ugodna dru\u017eenja i razmjenu informacija. U kavanama, gostionicama i brija\u010dnicama nalazile su se novine \u010diji su se \u010dlanci i doga\u0111aji komentirali. Brija\u010dnice su bile namijenjene isklju\u010divo za mu\u0161karce, a u njima se \u010desto vodio \u017eivi razgovor, komentirali politi\u010dki doga\u0111aji, lokalne teme i sportski doga\u0111aji.<\/p>\n<p>Na kraju me\u0111uratnog razdoblja Split je imao 13 kavana, 80 gostionica, 61 buffet, 31 kr\u010dmu i sedam to\u010dionica vina. Sredi\u0161te kulturnog \u017eivota bilo je kazali\u0161te, \u010ditaonice i kina. Op\u0107insko kazali\u0161te izgra\u0111eno je u Splitu od 1891. do 1893., ali Split nije imao profesionalni kazali\u0161ni ansambl koji bi izvodio predstave i opere. U rujnu 1921. po\u010delo je djelovati prvo profesionalno kazali\u0161te pod nazivom Narodno pozori\u0161te za Dalmaciju. Osim kazali\u0161ta, popularno mjesto za mlade bila su i kina. U me\u0111uratnom razdoblju u Splitu je bilo \u010detri kina, \u201cKaraman\u201d (\u201cElektrobioskop\u201d), \u201cEden\u201d, \u201cTesla\u201d i \u201cCentral\u201d. Sliku Splita uljep\u0161avale su i splitske \u010desme koje su nekada opskrbljavale gra\u0111ane pitkom vodom. \u010cesme i tr\u017enice kojih je tada bilo pet dopunjavale su dru\u0161tveni \u017eivot Spli\u0107ana jer se na tim mjestima uvijek moglo popri\u010dati sa susjedom ili poznanikom. U ljetnim mjesecima najomiljenije mjesto javnoga \u017eivota gra\u0111ana Splita je kupali\u0161te Ba\u010dvice, koje je otvoreno 18. svibnja 1919., a za kupanje su se napla\u0107ivale ulaznice. Na Ba\u010dvicama su najvi\u0161e u\u017eivala djeca, ali i stariji igraju\u0107i picigin u pli\u0107aku. \u2026..\u201c<\/p>\n<p>\u201e \u2026.. U jedanaestom poglavlju \u201cTamna strana gradskog \u017eivota\u201d (411.-434.) govori se o pojavama i oblicima kriminalnih djelatnosti u Splitu, do kojih je dolazilo naj\u010de\u0161\u0107e u no\u0107nim satima. Autorica o ovome pi\u0161e na temelju novinskih \u010dlanaka, ali i statisti\u010dkih podataka za neke godine. Naj\u010de\u0161\u0107i razlozi uhi\u0107enja bili su kra\u0111a, skitnje, pijanstvo, prijevare, nano\u0161enje tjelesnih ozljeda, ometanje javnog mira, bludne radnje, psovanje, \u0111\u017eeparenje, podmetanje po\u017eara, mu\u010denja \u017eivotinja, javno nasilje, prosja\u010denje, pronevjere, izazivanje javne sablazni, te niz drugih razli\u010ditih prekr\u0161aja i zlo\u010dina. Za mir i red u gradu brinula se op\u0107inska stra\u017ea, a odlukom Zemaljske vlade za Dalmaciju od 11. studenog 1918. osnovano je u Splitu Zemaljsko ravnateljstvo dr\u017eavnog redarstva. Istom odlukom organizirana je u op\u0107inama Narodna stra\u017ea koja je bila podre\u0111ena Zemaljskom ravnateljstvu dr\u017eavnog redarstva\u2026\u2026\u201c<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.mdc.hr\/\">http:\/\/www.mdc.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10510,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-10509","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/historia-split.jpg?fit=357%2C204&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":10509,"position":0},"title":"Tribina &#8220;Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53954,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53954","url_meta":{"origin":10509,"position":1},"title":"Predavanje \u2013 Viki Jaka\u0161a Bori\u0107: Povijest i\u00a0ure\u0111enje dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Cilj predavanja prikaz je povijest izgradnje i ure\u0111enja dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju uklju\u010duju\u0107i recentne radove njegove cjelovite obnove i prezentacije. Tijekom istra\u017eivanja koja su prethodila izradi projektne dokumentacije, ali i tijekom izvo\u0111enja radova otkriveni su brojni zidni oslici o kojima \u0107e tako\u0111er biti rije\u010di. Kako je upravo zavr\u0161ena druga faza\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":10509,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":10509,"position":3},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53957,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53957","url_meta":{"origin":10509,"position":4},"title":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-\u017divkovi\u0107 &#8220;Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna vrela kao izvor za prou\u010davanje povijesti zadarskoga podru\u010dja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U\u00a0srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,\u00a0predavanje\u00a0Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":10509,"position":5},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10509","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10509"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10509\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10511,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10509\/revisions\/10511"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10510"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10509"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10509"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10509"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}