{"id":10509,"date":"2018-06-27T17:28:52","date_gmt":"2018-06-27T17:28:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10509"},"modified":"2018-06-27T17:28:52","modified_gmt":"2018-06-27T17:28:52","slug":"predavanje-zdravke-jelaske-marijan-splitski-kvartovi-tridesete-godine-20-st","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10509","title":{"rendered":"Predavanje Zdravke Jelaske Marijan &#8221;Splitski kvartovi &#8211; tridesete godine 20. st.&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>U \u010detvrtak, 28. lipnja 2018. u Muzeju grada Splita povjesni\u010darka Zdravka Jelaska Marijan odr\u017eat \u0107e predavanje &#8221;Splitski kvartovi &#8211; tridesete godine 20. st.&#8221;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p><strong>Ciklus predavanja HISTORIA MAGISTRA VITAE &#8211; dr. sc. Zdravka Jelaska Marijan &#8221;Splitski kvartovi tridesete godine 20.st.&#8221;<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Muzej grada Splita<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>28.06.2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dr. sc. Zdravka Jelaska Marijan ro\u0111ena je 1967. godine u Splitu, gdje je zavr\u0161ila osnovnu i srednju \u0161kolu. Povijest je diplomirala, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Od 1991. do 2001. godine radi u prosvjeti. Od 2001. zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. Do sada je objavila jednu autorsku i jednu uredni\u010dki knjigu te ve\u0107i broj drugih radova. Znanstveno-istra\u017eiva\u010dka djelatnost Zdravke Jelaska Marijan usmjerena je na razli\u010dite teme iz dru\u0161tvene i gospodarske povijesti Dalmacije, prvenstveno teme vezane uz razdoblje 1918.-1941.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Njezina doktorska disertacija pod naslovom Dru\u0161tveni razvoj Splita izme\u0111u dva svjetska rata, obranjena 2006. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, poslu\u017eila joj je kao temelj knjige pod naslovom Grad i ljudi: Split 1918. \u2013 1941., koja je objavljena u Zagrebu 2009. godine u izdanju Hrvatskog instituta za povijest. Na petstotinjak stranica, potpomognuta nizom zanimljivih ilustracija autorica daje prikaz razvoja grada Splita i \u017eivota njegovih gra\u0111ana u razdoblju izme\u0111u dva svjetska rata. Pri tom se kao glavnim izvorima slu\u017ei bilje\u017eni\u010dkim spisima iz Dr\u017eavnog arhiva u Splitu, podacima iz tiska onog doba (Dalmatinski glasnik, Slu\u017ebeni glasnik Primorske Banovine, Novo doba, Jadranska po\u0161ta i dr.), te objavljenim sje\u0107anjima i knji\u017eevnim djelima, koja govore o \u017eivotu Spli\u0107ana.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kao prilog citiramo dio osvrta IVANE \u0160UBIC o ovoj knjizi \u010diji je sadr\u017eaj glavna okosnica najavljenog predavanja :<\/p>\n<p>\u201e \u2026.. U devetom poglavlju \u201cSredi\u0161ta javnog \u017eivota\u201d (355.-388.) govori se o na\u010dinu i \u017eivotu Spli\u0107ana. Gdje su sve Spli\u0107ani izlazili, gdje su se sastajali, kako su se zabavljali i dolazili u dodir s kulturnim sadr\u017eajima, \u0161to se doga\u0111alo prije svega u kazali\u0161tima i kinima. Tako\u0111er je prikazano kako su se pona\u0161ali u smrtnim slu\u010dajevima, odnosno na sprovodima. Najzna\u010dajnija mjesta za izlazak Spli\u0107ana su pjaca i riva, koje se nalaze u sredi\u0161tu grada, a gdje su gra\u0111ani provodili sate u razgovorima i prepri\u010davanju dnevnih doga\u0111aja. Pjaca je bila sredi\u0161te formalnoga i neformalnoga javnog \u017eivota. Bilo je to glavno mjesto ve\u010dernjih \u0161etnji i izlazaka, mjesto na kojem je smje\u0161tena glavna gradska kavana, kao i Op\u0107inska uprava. Za razliku od pjace splitska riva je bila sredi\u0161te gospodarskog \u017eivota. Na rivi su se nizale razli\u010dite trgovine, poslovnice banaka, ali i kavane. U kavanama, gostionicama, konobama i brija\u010dnicama doga\u0111ao se dru\u0161tveni \u017eivot. Takva mjesta su posje\u0107ivali politi\u010dari, umjetnici i studenti, a slu\u017eila su za ugodna dru\u017eenja i razmjenu informacija. U kavanama, gostionicama i brija\u010dnicama nalazile su se novine \u010diji su se \u010dlanci i doga\u0111aji komentirali. Brija\u010dnice su bile namijenjene isklju\u010divo za mu\u0161karce, a u njima se \u010desto vodio \u017eivi razgovor, komentirali politi\u010dki doga\u0111aji, lokalne teme i sportski doga\u0111aji.<\/p>\n<p>Na kraju me\u0111uratnog razdoblja Split je imao 13 kavana, 80 gostionica, 61 buffet, 31 kr\u010dmu i sedam to\u010dionica vina. Sredi\u0161te kulturnog \u017eivota bilo je kazali\u0161te, \u010ditaonice i kina. Op\u0107insko kazali\u0161te izgra\u0111eno je u Splitu od 1891. do 1893., ali Split nije imao profesionalni kazali\u0161ni ansambl koji bi izvodio predstave i opere. U rujnu 1921. po\u010delo je djelovati prvo profesionalno kazali\u0161te pod nazivom Narodno pozori\u0161te za Dalmaciju. Osim kazali\u0161ta, popularno mjesto za mlade bila su i kina. U me\u0111uratnom razdoblju u Splitu je bilo \u010detri kina, \u201cKaraman\u201d (\u201cElektrobioskop\u201d), \u201cEden\u201d, \u201cTesla\u201d i \u201cCentral\u201d. Sliku Splita uljep\u0161avale su i splitske \u010desme koje su nekada opskrbljavale gra\u0111ane pitkom vodom. \u010cesme i tr\u017enice kojih je tada bilo pet dopunjavale su dru\u0161tveni \u017eivot Spli\u0107ana jer se na tim mjestima uvijek moglo popri\u010dati sa susjedom ili poznanikom. U ljetnim mjesecima najomiljenije mjesto javnoga \u017eivota gra\u0111ana Splita je kupali\u0161te Ba\u010dvice, koje je otvoreno 18. svibnja 1919., a za kupanje su se napla\u0107ivale ulaznice. Na Ba\u010dvicama su najvi\u0161e u\u017eivala djeca, ali i stariji igraju\u0107i picigin u pli\u0107aku. \u2026..\u201c<\/p>\n<p>\u201e \u2026.. U jedanaestom poglavlju \u201cTamna strana gradskog \u017eivota\u201d (411.-434.) govori se o pojavama i oblicima kriminalnih djelatnosti u Splitu, do kojih je dolazilo naj\u010de\u0161\u0107e u no\u0107nim satima. Autorica o ovome pi\u0161e na temelju novinskih \u010dlanaka, ali i statisti\u010dkih podataka za neke godine. Naj\u010de\u0161\u0107i razlozi uhi\u0107enja bili su kra\u0111a, skitnje, pijanstvo, prijevare, nano\u0161enje tjelesnih ozljeda, ometanje javnog mira, bludne radnje, psovanje, \u0111\u017eeparenje, podmetanje po\u017eara, mu\u010denja \u017eivotinja, javno nasilje, prosja\u010denje, pronevjere, izazivanje javne sablazni, te niz drugih razli\u010ditih prekr\u0161aja i zlo\u010dina. Za mir i red u gradu brinula se op\u0107inska stra\u017ea, a odlukom Zemaljske vlade za Dalmaciju od 11. studenog 1918. osnovano je u Splitu Zemaljsko ravnateljstvo dr\u017eavnog redarstva. Istom odlukom organizirana je u op\u0107inama Narodna stra\u017ea koja je bila podre\u0111ena Zemaljskom ravnateljstvu dr\u017eavnog redarstva\u2026\u2026\u201c<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.mdc.hr\/\">http:\/\/www.mdc.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10510,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-10509","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/historia-split.jpg?fit=357%2C204&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":10509,"position":0},"title":"Tribina &#8220;Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":10509,"position":1},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":10509,"position":2},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":10509,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":10509,"position":4},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":10509,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10509","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10509"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10509\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10511,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10509\/revisions\/10511"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10510"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10509"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10509"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10509"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}