{"id":10422,"date":"2018-06-20T21:29:40","date_gmt":"2018-06-20T21:29:40","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10422"},"modified":"2018-06-20T21:31:00","modified_gmt":"2018-06-20T21:31:00","slug":"michel-zink-dobro-dosli-u-srednji-vijek","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10422","title":{"rendered":"Michel Zink, “Dobro do\u0161li u srednji vijek”"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d TIM press objavio je 2018. godine hrvatski prijevod knjige \u201cDobro do\u0161li u srednji vijek\u201d francuskog autora Michela Zinka o srednjovjekovnoj knji\u017eevnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

TIM Press<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dobro do\u0161li u srednji vijek<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Autor: Michel Zink<\/p>\n

 <\/p>\n

Broj stranica: 176<\/p>\n

 <\/p>\n

Godina izdanja: 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

Jezik izvornika: francuski<\/p>\n

 <\/p>\n

Naslov izvornika: Bienvenue au Moyen Age<\/p>\n

 <\/p>\n

Prijevod: Leni Bastai\u0107 Svilar<\/p>\n

 <\/p>\n

Prelistaj uzorak\u00a0:<\/p>\n

http:\/\/www.tim-press.hr\/preuzmi?download_id=351<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Kao u bajkama, u srednjovjekovnoj knji\u017eevnosti koja nam dolazi iz davno nestalog svijeta \u010dini se da je sve nadohvat ruke, a zapravo ni\u0161ta nije. Sve se udaljava ba\u0161 onda kada mislimo da smo shvatili. Sve \u0161to srednji vijek odra\u017eava, sve ono \u0161to mislimo da razumijemo o njemu, sve ono \u0161to nas dira ili odbija kod njega treba dovesti u pitanje, provjeriti, potvrditi. Srednjovjekovna knji\u017eevnost ne poru\u010duje ono \u0161to mislimo, njena namjera nije dirnuti nas ondje gdje nas pri prvome \u010ditanju dira, ona vrvi aluzijama koje nam izmi\u010du.<\/p>\n

Prenijeti djeli\u0107 u\u017eitka koji pru\u017eaju pjesme i pri\u010de iz srednjeg vijeka: to je bila ambicija mojih kronika koje su tijekom ljeta 2014. svakodnevno emitirane u eteru France Intera. Tako su se pronosile glasom prije negoli su objedinjene u knjizi, kao \u0161to se u srednjem vijeku naglas pjevalo ili recitiralo pjesme i romane koji su se potom prenosili u rukopise. Istina, pjevalo se i recitiralo u velikim sekvencijama. Moje su trajale svaka po tri i pol minute. U ono doba nije bilo toliko \u017eurbe: \u017eivot je bio kra\u0107i, ali vrijeme je protjecalo sporije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Michel Zink<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Iz recenzija:<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dobro do\u0161li u srednji vijek prvorazredna je znanstvena rasprava i sinteza stanja dosada\u0161njih spoznaja o srednjovjekovnoj knji\u017eevnosti. Autor savr\u0161eno spaja vje\u0161to pripovijedanje i erudiciju, pouzdano i kvalitetno kombinira analizu te\u0161ko dostupnih tekstova i njihovu historijsku i dru\u0161tvenu kontekstualizaciju.<\/p>\n

prof. dr. sc. Nenad Ivi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

* * *<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga je rezultat vi\u0161egodi\u0161njega Zinkova prou\u010davanja srednjovjekovne francuske knji\u017eevnosti i znanstveno utemeljen uvid u spjevove, romane, pjesme i legende nastale u to doba. Autor se temom bavi na popularan na\u010din, omogu\u0107avaju\u0107i \u010ditatelju da pronikne u kulturnopovijesna obilje\u017eja srednjovjekovlja koja imaju odjeka i u modernoj popularnoj kulturi.<\/p>\n

prof. dr. sc. Hrvoje Gra\u010danin<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Michel Zink je francuski pisac, medievalist i filolog. Ro\u0111en 1945. u Issy–les-Moulineauxu, Zink se od 1964. do 1968. godine \u0161kolovao na \u00c9cole Normale Sup\u00e9rieure u Parizu. Godine 1967. diplomirao je klasi\u010dnu filologiju, a 1970. stekao doktorat iz podru\u010dja knji\u017eevnosti. Predavao je na nekoliko francuskih sveu\u010dili\u0161ta. Od 1995. godine predstojnik je katedre za srednjovjekovnu knji\u017eevnost na Coll\u00e8ge de France. Godine 2000. izabran je za \u010dlana Francuskog instituta (Acad\u00e9mie des inscriptions et belles-lettres).<\/p>\n

Zink je jedan od najve\u0107ih autoriteta za srednjovjekovnu francusku knji\u017eevnost i dosad je objavio velik broj monografskih studija. Dobro do\u0161li u srednji vijek njegova je prva knjiga prevedena na hrvatski jezik.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.tim-press.hr\/dobrodosli-u-srednji-vijek-michel-zink<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10423,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-10422","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/Dobro_dosli_u_srednji_vijek.jpg?fit=720%2C720&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52712,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52712","url_meta":{"origin":10422,"position":0},"title":"Okrugli stol “Proslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Godinu iza nas obilje\u017eile su brojne manifestacije posve\u0107ene 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, koje su privukle veliku pozornost javnosti i medija, pa tako i na\u0161ega portala. Nastavljaju\u0107i se na taj niz, pozivamo Vas na okrugli stol \u201eProslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?\u201d, koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53886","url_meta":{"origin":10422,"position":1},"title":"Peta Na\u0161i\u010dka vite\u0161ka pri\u010da","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 29. do 31. svibnja 2026. odr\u017eana je uz povijesni lokalitet crkve sv. Martina u Martinu 5. Na\u0161i\u010dka vite\u0161ka pri\u010da. O toj je manifestaciji o\u017eivljene povijesti diplomski rad Festivali srednjovjekovlja u Republici Hrvatskoj. Primjer Na\u0161i\u010dke vite\u0161ke pri\u010de napisala Sara Pavelik 2025. godine. Iz medija: https:\/\/nasice.hr\/vijesti\/zavrsila-jubilarna-peta-nasicka-viteska-prica\/ https:\/\/nasice.com\/nasicka-viteska-prica-ponovno-ozivjela-srednji-vijek-pod-zidinama-crkve-sv-martina\/ https:\/\/magazin.hrt.hr\/price-iz-hrvatske\/nasicka-viteska-prica-donosi-jedinstven-dozivljaj-srednjovjekovne-povijesti-12744630","rel":"","context":"U "Manifestacije o\u017eivljene povijesti"","block_context":{"text":"Manifestacije o\u017eivljene povijesti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=16"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":10422,"position":2},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":10422,"position":3},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":10422,"position":4},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":10422,"position":5},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10422","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10422"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10422\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10425,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10422\/revisions\/10425"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10423"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10422"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10422"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10422"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}