{"id":10410,"date":"2018-06-19T16:50:32","date_gmt":"2018-06-19T16:50:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10410"},"modified":"2018-06-19T16:50:32","modified_gmt":"2018-06-19T16:50:32","slug":"gustavo-giovannoni-spomenici-i-ambijenti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10410","title":{"rendered":"Gustavo Giovannoni, \u201eSpomenici i ambijenti\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Matica hrvatska objavila je 2018. godine \u201eprvi hrvatski prijevod niza antologijskih tekstova Gustava Giovannonija, jednog od najutjecajnijih teoreti\u010dara i za\u010detnika arhitektonskoga konzerviranja u prvoj polovici 20. stolje\u0107a\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Gustavo Giovannoni<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em><strong>Spomenici i ambijenti<\/strong><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>S talijanskoga preveli\u00a0MARKO \u0160PIKI\u0106 i ANA VUKADIN<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Priredio i bilje\u0161kama popratio\u00a0MARKO \u0160PIKI\u0106<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ova bri\u017eljivo prire\u0111ena knjiga o konzervatorsko-restauratorskim pitanjima predstavlja prvi hrvatski prijevod niza antologijskih tekstova Gustava Giovannonija, jednog od najutjecajnijih teoreti\u010dara i za\u010detnika arhitektonskoga konzerviranja u prvoj polovici 20. stolje\u0107a. Giovannoni je teorijskim i stru\u010dnim radom uvelike utjecao na oblikovanje glavnih koncepata suvremene za\u0161tite i konzervacije pojedina\u010dnih spomenika, intervencij\u00e2\u00a0 i gradnji u povijesnim sredi\u0161tima. Za \u017eivota iznimno poznata i utjecajna, nakon smrti gotovo u potpunosti zaboravljena, Giovannonijeva djela o \u00bbznanstvenom restauriranju\u00ab ponovnu su afirmaciju do\u017eivjela tijekom posljednjih desetlje\u0107a pro\u0161loga stolje\u0107a, a izniman su odjek stekla i me\u0111u vode\u0107im hrvatskim teoreti\u010darima i prakti\u010darima za\u0161tite spomenika, posebice onih u Istri i Dalmaciji (Ljubo Karaman, Cvito Fiskovi\u0107). Kako su Giovannonijeva konzervatorsko-restauratorska na\u010dela aktualna i danas, nema sumnje da \u0107e Giovannijevi tekstovi otisnuti u ovom izdanju na\u0107i svoju publiku i me\u0111u stru\u010dnjacima i me\u0111u znati\u017eeljnijim \u010ditateljima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Biblioteka Parnas. Niz Likovna umjetnost<\/strong>, glavni urednik Luka \u0160eput, izvr\u0161na urednica Romana Horvat, likovna i tehni\u010dka oprema biblioteke Luka Gusi\u0107, priprema\u00a0Tehni\u010dka priprema MH<em>\u00a0\/\u00a0<\/em>Pavao Damjanovi\u0107, tisak\u00a0<em>Denona<\/em>\u00a0 (Zagreb). \u2014 Knjiga je opremljena sa 10 c\/b ilustracija, bibliografskim bilje\u0161kama i komentarima uz tekst te opse\u017enijim\u00a0prire\u0111iva\u010devim pogovorom o autorovu \u017eivotu i djelu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Autori<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Gustavo Giovannoni<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Talijanski arhitekt, konzervator i teoreti\u010dar konzervacije (Rim, 1873 \u2012 1947), \u00bbpedagog i utemeljitelj, teoreti\u010dar koji je u dvjema utopijama \u2014 politi\u010dkom totalitarizmu Musso\u00adlinijeve Italije i modernisti\u010dkom projektu prije i nakon 1943. \u2014 na\u0161ao konkurente s kojima je za \u017eivota razmjer\u00adno uspje\u0161no mjerio snage da bi ga nakon smrti osu\u0111ivali zbog izostanka suprotstavljanja prvome i su\u010deljavanja s drugim\u00ab (Marko \u0160piki\u0107)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>biblioteka: PARNAS. Niz Likovna umjetnost<\/li>\n<li>cijena: 80,00 kn<\/li>\n<li>broj stranica: 295<\/li>\n<li>uvez: uvez bro\u0161iran i pro\u0161iven<\/li>\n<li>dimenzije: 11 x 17 cm<\/li>\n<li>godina izdanja: 2018.<\/li>\n<li>izdava\u010d: Matica hrvatska<\/li>\n<li>mjesto: Zagreb<\/li>\n<li>ISBN: 978\u2012953\u2012341\u2012106\u20124<\/li>\n<li>podru\u010dje: arhitektura, kulturna povijest, povijest umjetnosti, spomeni\u010dka ba\u0161tina, umjetnost<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>PDF-ovi<\/p>\n<ul>\n<li>Sadr\u017eaj (142,6 KB)<\/li>\n<li>Rimski Split. Izvje\u0161\u0107e studijskog povjerenstva Talijanske kraljevske akademije (1942) (1,3 MB)<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/spomenici-i-ambijenti-1236\/\">http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/spomenici-i-ambijenti-1236\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10411,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-10410","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/spomenici.png?fit=300%2C458&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":10410,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":10410,"position":1},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":10410,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":10410,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":10410,"position":4},"title":"Drugi po redu studentski simpozij &#8220;In fonte veritas&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":10410,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10410","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10410"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10410\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10412,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10410\/revisions\/10412"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10411"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10410"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10410"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10410"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}