{"id":10410,"date":"2018-06-19T16:50:32","date_gmt":"2018-06-19T16:50:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10410"},"modified":"2018-06-19T16:50:32","modified_gmt":"2018-06-19T16:50:32","slug":"gustavo-giovannoni-spomenici-i-ambijenti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10410","title":{"rendered":"Gustavo Giovannoni, \u201eSpomenici i ambijenti\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Matica hrvatska objavila je 2018. godine \u201eprvi hrvatski prijevod niza antologijskih tekstova Gustava Giovannonija, jednog od najutjecajnijih teoreti\u010dara i za\u010detnika arhitektonskoga konzerviranja u prvoj polovici 20. stolje\u0107a\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Gustavo Giovannoni<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em><strong>Spomenici i ambijenti<\/strong><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>S talijanskoga preveli\u00a0MARKO \u0160PIKI\u0106 i ANA VUKADIN<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Priredio i bilje\u0161kama popratio\u00a0MARKO \u0160PIKI\u0106<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ova bri\u017eljivo prire\u0111ena knjiga o konzervatorsko-restauratorskim pitanjima predstavlja prvi hrvatski prijevod niza antologijskih tekstova Gustava Giovannonija, jednog od najutjecajnijih teoreti\u010dara i za\u010detnika arhitektonskoga konzerviranja u prvoj polovici 20. stolje\u0107a. Giovannoni je teorijskim i stru\u010dnim radom uvelike utjecao na oblikovanje glavnih koncepata suvremene za\u0161tite i konzervacije pojedina\u010dnih spomenika, intervencij\u00e2\u00a0 i gradnji u povijesnim sredi\u0161tima. Za \u017eivota iznimno poznata i utjecajna, nakon smrti gotovo u potpunosti zaboravljena, Giovannonijeva djela o \u00bbznanstvenom restauriranju\u00ab ponovnu su afirmaciju do\u017eivjela tijekom posljednjih desetlje\u0107a pro\u0161loga stolje\u0107a, a izniman su odjek stekla i me\u0111u vode\u0107im hrvatskim teoreti\u010darima i prakti\u010darima za\u0161tite spomenika, posebice onih u Istri i Dalmaciji (Ljubo Karaman, Cvito Fiskovi\u0107). Kako su Giovannonijeva konzervatorsko-restauratorska na\u010dela aktualna i danas, nema sumnje da \u0107e Giovannijevi tekstovi otisnuti u ovom izdanju na\u0107i svoju publiku i me\u0111u stru\u010dnjacima i me\u0111u znati\u017eeljnijim \u010ditateljima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Biblioteka Parnas. Niz Likovna umjetnost<\/strong>, glavni urednik Luka \u0160eput, izvr\u0161na urednica Romana Horvat, likovna i tehni\u010dka oprema biblioteke Luka Gusi\u0107, priprema\u00a0Tehni\u010dka priprema MH<em>\u00a0\/\u00a0<\/em>Pavao Damjanovi\u0107, tisak\u00a0<em>Denona<\/em>\u00a0 (Zagreb). \u2014 Knjiga je opremljena sa 10 c\/b ilustracija, bibliografskim bilje\u0161kama i komentarima uz tekst te opse\u017enijim\u00a0prire\u0111iva\u010devim pogovorom o autorovu \u017eivotu i djelu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Autori<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Gustavo Giovannoni<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Talijanski arhitekt, konzervator i teoreti\u010dar konzervacije (Rim, 1873 \u2012 1947), \u00bbpedagog i utemeljitelj, teoreti\u010dar koji je u dvjema utopijama \u2014 politi\u010dkom totalitarizmu Musso\u00adlinijeve Italije i modernisti\u010dkom projektu prije i nakon 1943. \u2014 na\u0161ao konkurente s kojima je za \u017eivota razmjer\u00adno uspje\u0161no mjerio snage da bi ga nakon smrti osu\u0111ivali zbog izostanka suprotstavljanja prvome i su\u010deljavanja s drugim\u00ab (Marko \u0160piki\u0107)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>biblioteka: PARNAS. Niz Likovna umjetnost<\/li>\n<li>cijena: 80,00 kn<\/li>\n<li>broj stranica: 295<\/li>\n<li>uvez: uvez bro\u0161iran i pro\u0161iven<\/li>\n<li>dimenzije: 11 x 17 cm<\/li>\n<li>godina izdanja: 2018.<\/li>\n<li>izdava\u010d: Matica hrvatska<\/li>\n<li>mjesto: Zagreb<\/li>\n<li>ISBN: 978\u2012953\u2012341\u2012106\u20124<\/li>\n<li>podru\u010dje: arhitektura, kulturna povijest, povijest umjetnosti, spomeni\u010dka ba\u0161tina, umjetnost<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>PDF-ovi<\/p>\n<ul>\n<li>Sadr\u017eaj (142,6 KB)<\/li>\n<li>Rimski Split. Izvje\u0161\u0107e studijskog povjerenstva Talijanske kraljevske akademije (1942) (1,3 MB)<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/spomenici-i-ambijenti-1236\/\">http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/spomenici-i-ambijenti-1236\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10411,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-10410","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/spomenici.png?fit=300%2C458&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":10410,"position":0},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":10410,"position":1},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53249,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53249","url_meta":{"origin":10410,"position":2},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje dr. sc. Stanka Andri\u0107a: \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta.\u00a0 \u010cetvrto po redu je\u00a0predavanje\u00a0dr. sc. Stanka Andri\u0107a\u00a0\u2013 \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c. Predavanje\u00a0je odr\u017eano\u00a013. svibnja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":10410,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":10410,"position":4},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":10410,"position":5},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10410","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10410"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10410\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10412,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10410\/revisions\/10412"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10411"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10410"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10410"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10410"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}