{"id":10279,"date":"2018-06-11T09:35:45","date_gmt":"2018-06-11T09:35:45","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10279"},"modified":"2018-06-11T09:35:45","modified_gmt":"2018-06-11T09:35:45","slug":"predstavljanje-knjiga-zarka-dadica-povijest-znanosti-i-prirodne-filozofije-u-hrvata-s-osobitim-obzirom-na-egzaktne-znanosti-knj-ii-i-iii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10279","title":{"rendered":"Predstavljanje knjiga \u017darka Dadi\u0107a \u201ePovijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata (s osobitim obzirom na egzaktne znanosti)\u201c, knj. II. i III."},"content":{"rendered":"<p>Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 12. lipnja 2018. godine s po\u010detkom u 12 sati u dvorani Knji\u017enice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, Strossmayerov trg 14.<\/p>\n<p>U utorak 12. lipnja 2018. s po\u010detkom u 12 sati u dvorani Knji\u017enice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Strossmayerovom trgu 14 u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se predstavljanje knjiga akademika \u017darka Dadi\u0107a POVIJEST ZNANOSTI I PRIRODNE FILOZOFIJE U HRVATA (s osobitim obzirom na egzaktne znanosti), KNJIGA II. (Renesansa) i KNJIGA III. (Rani novi vijek).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>AKADEMIK \u017dARKO DADI\u0106 <\/strong>(autor)<\/p>\n<p>i<\/p>\n<p><strong>IZVORI <\/strong>(nakladnik)<\/p>\n<p>imaju \u010dast pozvati Vas na predstavljanje knjiga<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>POVIJEST ZNANOSTI I PRIRODNE FILOZOFIJE U<\/strong><\/p>\n<p><strong>HRVATA <em>(s osobitim obzirom na egzaktne znanosti)<\/em><\/strong><\/p>\n<p><strong><em>\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n<p><strong><em>KNJIGA II. &#8211; RENESANSA <\/em><\/strong><\/p>\n<p><strong><em>KNJIGA III. &#8211; RANI NOVI VIJEK<\/em><\/strong><\/p>\n<p><em>\u00a0<\/em><\/p>\n<p><em> (Izdava\u010d: Izvori, Zagreb, 2016. i 2017.)<\/em><\/p>\n<p><strong><em>\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>O knjigama \u0107e govoriti:<\/em><\/strong><\/p>\n<p><strong><em>\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Dr. sc. <strong>Marijana Bori\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Dr. sc. <strong>Ivana Skuhala Karasman<\/strong><\/p>\n<p>Prof. dr. sc. <strong>\u017deljko Dugac<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Akademik <strong>\u017darko Dadi\u0107<\/strong>, autor knjige<\/p>\n<p><strong>Damir Mikuli\u010di\u0107<\/strong>, u ime nakladnika<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati<\/p>\n<p><strong>u utorak, 12. lipnja 2018. godine s po\u010detkom u 12 sati<\/strong><\/p>\n<p>u dvorani Knji\u017enice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb,<\/p>\n<p>Strossmayerov trg 14.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Veselimo se Va\u0161em dolasku!<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u017darko Dadi\u0107: Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata (s osobitim obzirom na egzaktne znanosti)<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>Djelo pod naslovom <em>Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata <\/em>autora akademika \u017darka Dadi\u0107a zami\u0161ljeno je u osam knjiga, svaka u opsegu od 500 tiskanih stranica. Prva od njih, <em>Srednji vijek, <\/em>objavljena je 2015. i predstavljena u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti kao po\u010detak objavljivanja tog djela. Druga knjiga, <em>Renesansa, <\/em>objavljena je 2016., a tre\u0107a, <em>Rani novi vijek, <\/em>2017., Obje se sada predstavljaju u HAZU. \u010cetvrta knjiga, <em>Prosvjetiteljstvo, <\/em>izlazi iz tiska tijekom lipnja 2018., a rukopis pete knjige, <em>Pretpreporodno doba, <\/em>predan je izdava\u010du.<\/p>\n<p>Ovaj niz knjiga pod naslovom <em>Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata <\/em>zami\u0161ljen je u \u0161irokom smislu pa sadr\u017ei povijest prirodnih i matemati\u010dkih znanosti s tehnikom i medicinom. Kako su sve te znanosti u ranijem razdoblju bile povezane s filozofijom, a osobito s prirodnom filozofijom, u njima se razmatra i filozofija, posebno filozofska djela. Svaka knjiga ima uvodno poglavlje u kojem se prikazuje op\u0107i svjetski razvitak znanosti, da bi se u taj sklop moglo uvrstiti ulogu Hrvata. U djelu se razmatraju dva aspekta znanosti i prirodne filozofije u Hrvata, i to doprinos Hrvata razvitku, posebno u tiskanim i rukopisnim djelima, i zastupljenost znanosti i filozofije u hrvatskom dru\u0161tvu.<\/p>\n<p>U svakoj od knjiga ovog djela autor \u017darko Dadi\u0107 koristi svoja vlastita istra\u017eivanja koja je provodio tijekom cijelog svog radnog vijeka. Gotovo sva djela, znanstvena i filozofska, autor je osobno pro\u010ditao, analizirao i istaknuo im vrijednost. Kako je mnoga od tih djela istra\u017eivao u ranijim godinama svog rada, sada ih je ve\u0107inom ponovno pregledao i dopunio ako je bilo potrebno za svrhu pisanja ovog opse\u017enog djela. Za neka istra\u017eivanja pojedinih knjiga i problema autor je koristio i dosada\u0161nja istra\u017eivanja drugih istra\u017eiva\u010da, ali ih je kriti\u010dki razmotrio. U djelu se stalno ukazuje na jo\u0161 otvorena pitanja i nerije\u0161ene probleme iz povijesti znanosti u Hrvata pa se to djelo mo\u017ee koristiti i kao putokaz daljnjih istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Rukopis \u0161este knjige, koja obuhva\u0107a razdoblje kulturnog i znanstvenog preporoda u Hrvata do kraja 19. stolje\u0107a, bit \u0107e predan izdava\u010du na jesen 2018. Sedma knjiga, koja obuhva\u0107a razdoblje do godine 1941. i osma koja obuhva\u0107a razdoblje do otprilike 1970. predvi\u0111a se da \u0107e biti dovr\u0161ene do po\u010detka 2020. Posljednjih 50 godina do danas ne\u0107e biti uklju\u010dene u ovo djelo jer bi se za to razdoblje moglo samo registrirati \u010dinjenice bez valorizacije, a to je u protivnosti s autorovom koncepcijom cijelog djela.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ured za odnose s javno\u0161\u0107u i medije HAZU<\/p>\n<p>Marijan Lipovac<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/info.hazu.hr\/\">http:\/\/info.hazu.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10280,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-10279","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/renesansa.jpg?fit=159%2C238&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":10279,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":10279,"position":1},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":10279,"position":2},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53616","url_meta":{"origin":10279,"position":3},"title":"Izabrani novi \u010dlanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr\u017eala je u \u010detvrtak 21. svibnja izbornu skup\u0161tinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih \u010dlanova, 7 dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite \u010dlanove izabrano je vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca \u2013 sedam akademkinja i pet\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54213,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54213","url_meta":{"origin":10279,"position":4},"title":"Sve\u010dano progla\u0161enje novih \u010dlanova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u \u010detvrtak 18. lipnja 2026. odr\u017eana je sve\u010danost na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt proglasio nove \u010dlanove Akademije izabrane na skup\u0161tini HAZU 21. svibnja: 12 redovitih \u010dlanova koji su time dobili titulu akademika, odnosno akademkinje, sedam dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54049,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54049","url_meta":{"origin":10279,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige \u201ePodno Li\u010dke Plje\u0161ivice: Zavalje kao zavi\u010daj oblikovan granicom\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Udruga Podplje\u0161evi\u010dki grani\u010dari i Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar S osobitim zadovoljstvom pozivaju Vas na predstavljanje knjige Podno Li\u010dke Plje\u0161ivice: Zavalje kao zavi\u010daj oblikovan granicom \u2013 pam\u0107enje, identitet i svakodnevica u uspomenama Luke Marjanovi\u0107a i Petra \u017dagara koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 16. lipnja 2026. u 12 sati, u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-Podno-Licke-Pljesivice.webp?fit=1000%2C667&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-Podno-Licke-Pljesivice.webp?fit=1000%2C667&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-Podno-Licke-Pljesivice.webp?fit=1000%2C667&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-Podno-Licke-Pljesivice.webp?fit=1000%2C667&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10279","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10279"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10279\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10281,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10279\/revisions\/10281"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10280"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10279"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10279"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10279"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}