{"id":10047,"date":"2018-05-25T15:29:55","date_gmt":"2018-05-25T15:29:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10047"},"modified":"2018-05-25T15:29:55","modified_gmt":"2018-05-25T15:29:55","slug":"predavanje-durgananda-balsavara-between-imagination-and-reality-architecture-and-the-processes-of-inhabitation-in-india-over-the-last-century","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10047","title":{"rendered":"Predavanje Durgananda Balsavara \u201cBetween Imagination and Reality: Architecture and the processes of inhabitation in India over the last century\u201d"},"content":{"rendered":"

U ponedjeljak, 28. svibnja 2018. u 19 sati u Oris Ku\u0107i arhitekture u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se predavanje indijskog arhitekta i teoreti\u010dara arhitekture Durgananda Balsavara \u201cBetween Imagination and Reality: Architecture and the processes of inhabitation in India over the last century\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kulturni krajolik indijskog potkontinenta posjeduje brojne slojeve prija\u0161njih vremena, i drevnu tradiciju gra\u0111enja nekih od najljep\u0161ih gradova od Mohenjo-daroa i Harappae. Za europskog su putnika ovi gradovi \u010desto kaoti\u010dni i fluidni, ali istovremeno misteriozni i iracionalni.<\/p>\n

 <\/p>\n

Od vremena kada su ustanovljena prva sveu\u010dili\u0161ta (Nalanda, Taxila), razli\u010dite su se tradicije razvile i ra\u0161irile Kinom, Japanom i Jugoisto\u010dnom Azijom. Trgovina izme\u0111u anti\u010dke Gr\u010dke, Rima i Indije nije u potpunosti istra\u017eena. Kulturna razmjena s Europom za vrijeme kolonijskog perioda tek je donekle prepoznata.<\/p>\n

 <\/p>\n

Anti\u010dki i srednjovjekovni gradovi Indije razvili su se na temelju geometrijskih kozmograma nazvanih Mandale. Srednjovjekovni gradovi Fatehpur Sikri i Delhi otkrivaju sinteze sli\u010dne urbanim idejama Perzije, Irana i Iraka.<\/p>\n

 <\/p>\n

Godine 1947. Indija postaje samostalna nacija, a premijer Nehru poziva Le Corbusiera da projektira grad Chandigarh \u2013 grad neoptere\u0107en pro\u0161lo\u0161\u0107u. Razvitak modernizma s Chandigarhom i Ahmedabadom, kao odgovor na nacionalisti\u010dke pokrete, promijenio je tok razvoja arhitekture i urbanizma u Indiji. Dizajn Louisa Khana za Indijski institut za menad\u017ement u suradnji s B. V. Doshijem (1960.) postao je prototip za obrazovne kampuse u slobodnoj naciji.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tijekom tog razdoblja nekoliko mladih indijskih arhitekata \u2013 Achyut Kanvinde, Charles Correa, Raj rewal i Mahendra Raj \u2013 \u0161kolovanih na ameri\u010dkim sveu\u010dili\u0161tima (Harvard, Michigan) kod Gropiusa, Franka Lloyda Wrighta i drugih vratili su se u Indiju i potpomogli razvoj modernisti\u010dkih uvjerenja. Rani projekti Charlesa Correa otkrivaju duboku \u017eelju za spajanjem drevnih u\u010denja i industrijskih snaga 20. stolje\u0107a. B. V. Doshi (dobitnik Pritzkera za 2018. godinu https:\/\/www.pritzkerprize.com\/), koji je radio za Le Corbusiera u Parizu 1958. godine, svje\u017eim se pristupom suo\u010dava s kompleksnim i \u010desto kontradiktornim zahtjevima nove nacije. Laurie Baker, pod utjecajem Mahatma Ghandija, razvio je kontekstualnu humanisti\u010dku arhitekturu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sa razvojem ekonomskog liberalizma 1990ih, poput mnogih drugih nacija, mahnite snage globalizacije utjecale su i na arhitekturu Indije \u2013 velike infrastrukture i novi gradovi. U ovom kontekstu, projekti arhitekta Bijoy Jaina i nekoliko drugih arhitekata zadobivaju nova zna\u010denja kroz istra\u017eivanja materijalnosti, stanovanja i obitavanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Predavanje Durgananda Balsavara predstavit \u0107e razvoj indijske arhitekture u posljednjih sto godina.<\/p>\n

 <\/p>\n

Biografija<\/p>\n

 <\/p>\n

Durganand Balsavar diplomirao je na CEPT-u, Ahmedabad. Studentsku razmjenu proveo je na fakultetu ETH Z\u00fcrich. Nakon sta\u017ea u Parizu, radio je s arhitektom B. V. Doshijem na nekoliko va\u017enih projekata. Osniva\u010d je istra\u017eiva\u010dkog tima Artes – Human Settlements Research Collaborative.<\/p>\n

 <\/p>\n

Durganand Balsavar \u010dlan je samita Post Habitat III u Barceloni i Climate Policy 2050 u Berlinu. Predsjedao je konferencijom Future Cities Summit, Cambridge, UK. \u010clan je nekoliko \u017eirija i redovito objavljuje u me\u0111unarodnim i indijskim \u010dasopisima o \u0161irokom rasponu tema od povijesti, ekologije do pitanja urbaniteta i umjetnosti. Artes je prepoznat kao istra\u017eiva\u010dki utemeljena praksa koja radi na projektima poput pru\u017eanja pomo\u0107i ratnim izbjeglicama i obnove gradova i mjesta nakon \u0161tete uzrokovane prirodnim katastrofama. Artes uklju\u010duje lokalno stanovni\u0161tvo u svoje projekte, a jedan od najzna\u010dajnijih uklju\u010duje obnovu lokacija nakon tsunamija iz 2005. godine. Rije\u010d je o inicijativama koje je objavio Routledge Press, MIT press, DOMUS i Art Australia.<\/p>\n

 <\/p>\n

Durganand Balsavar sura\u0111ivao je na studijima nekoliko me\u0111unarodnih arhitektonskih \u0161kola u Velikoj Britaniji, New Yorku, Helsinkiju i Washingtonu. Organizirao je razgovore s arhitektima B. V. Doshijem, Juhannijem Pallasmom, Rolfom Fehlbaumom na temu Porosity, Paradox and Practice.<\/p>\n

 <\/p>\n

Durganand Balsavar anga\u017eiran je na projektu pedago\u0161ke vizualizacije Imagined Landscapes kroz putovanja, crte\u017ee i modele, povezane s drevnim tradicijama Indije. Studiranje u Z\u00fcrichu omogu\u0107ilo mu je ve\u0107a saznanja o zapadnoj renesansi i europskom modernom projektu. Razgovori s arhitektom Lebbeusom Woodsom otvorili nova istra\u017eivanja ideja, arhitekture, dru\u0161tvene transformacije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Autor je nekoliko publikacija, \u010dlan je urbanisti\u010dkog odbora grada Chennai. Osniva\u010d je manifestacija Jaipur Architecture Festival i Confluence Ten Forum.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.oris.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10048,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-10047","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/DB_web.jpg?fit=540%2C360&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":10047,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":10047,"position":1},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":10047,"position":2},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":10047,"position":3},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":10047,"position":4},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":10047,"position":5},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10047","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10047"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10047\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10049,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10047\/revisions\/10049"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10048"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10047"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10047"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10047"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}