{"id":10047,"date":"2018-05-25T15:29:55","date_gmt":"2018-05-25T15:29:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=10047"},"modified":"2018-05-25T15:29:55","modified_gmt":"2018-05-25T15:29:55","slug":"predavanje-durgananda-balsavara-between-imagination-and-reality-architecture-and-the-processes-of-inhabitation-in-india-over-the-last-century","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10047","title":{"rendered":"Predavanje Durgananda Balsavara \u201cBetween Imagination and Reality: Architecture and the processes of inhabitation in India over the last century\u201d"},"content":{"rendered":"

U ponedjeljak, 28. svibnja 2018. u 19 sati u Oris Ku\u0107i arhitekture u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se predavanje indijskog arhitekta i teoreti\u010dara arhitekture Durgananda Balsavara \u201cBetween Imagination and Reality: Architecture and the processes of inhabitation in India over the last century\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kulturni krajolik indijskog potkontinenta posjeduje brojne slojeve prija\u0161njih vremena, i drevnu tradiciju gra\u0111enja nekih od najljep\u0161ih gradova od Mohenjo-daroa i Harappae. Za europskog su putnika ovi gradovi \u010desto kaoti\u010dni i fluidni, ali istovremeno misteriozni i iracionalni.<\/p>\n

 <\/p>\n

Od vremena kada su ustanovljena prva sveu\u010dili\u0161ta (Nalanda, Taxila), razli\u010dite su se tradicije razvile i ra\u0161irile Kinom, Japanom i Jugoisto\u010dnom Azijom. Trgovina izme\u0111u anti\u010dke Gr\u010dke, Rima i Indije nije u potpunosti istra\u017eena. Kulturna razmjena s Europom za vrijeme kolonijskog perioda tek je donekle prepoznata.<\/p>\n

 <\/p>\n

Anti\u010dki i srednjovjekovni gradovi Indije razvili su se na temelju geometrijskih kozmograma nazvanih Mandale. Srednjovjekovni gradovi Fatehpur Sikri i Delhi otkrivaju sinteze sli\u010dne urbanim idejama Perzije, Irana i Iraka.<\/p>\n

 <\/p>\n

Godine 1947. Indija postaje samostalna nacija, a premijer Nehru poziva Le Corbusiera da projektira grad Chandigarh \u2013 grad neoptere\u0107en pro\u0161lo\u0161\u0107u. Razvitak modernizma s Chandigarhom i Ahmedabadom, kao odgovor na nacionalisti\u010dke pokrete, promijenio je tok razvoja arhitekture i urbanizma u Indiji. Dizajn Louisa Khana za Indijski institut za menad\u017ement u suradnji s B. V. Doshijem (1960.) postao je prototip za obrazovne kampuse u slobodnoj naciji.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tijekom tog razdoblja nekoliko mladih indijskih arhitekata \u2013 Achyut Kanvinde, Charles Correa, Raj rewal i Mahendra Raj \u2013 \u0161kolovanih na ameri\u010dkim sveu\u010dili\u0161tima (Harvard, Michigan) kod Gropiusa, Franka Lloyda Wrighta i drugih vratili su se u Indiju i potpomogli razvoj modernisti\u010dkih uvjerenja. Rani projekti Charlesa Correa otkrivaju duboku \u017eelju za spajanjem drevnih u\u010denja i industrijskih snaga 20. stolje\u0107a. B. V. Doshi (dobitnik Pritzkera za 2018. godinu https:\/\/www.pritzkerprize.com\/), koji je radio za Le Corbusiera u Parizu 1958. godine, svje\u017eim se pristupom suo\u010dava s kompleksnim i \u010desto kontradiktornim zahtjevima nove nacije. Laurie Baker, pod utjecajem Mahatma Ghandija, razvio je kontekstualnu humanisti\u010dku arhitekturu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sa razvojem ekonomskog liberalizma 1990ih, poput mnogih drugih nacija, mahnite snage globalizacije utjecale su i na arhitekturu Indije \u2013 velike infrastrukture i novi gradovi. U ovom kontekstu, projekti arhitekta Bijoy Jaina i nekoliko drugih arhitekata zadobivaju nova zna\u010denja kroz istra\u017eivanja materijalnosti, stanovanja i obitavanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Predavanje Durgananda Balsavara predstavit \u0107e razvoj indijske arhitekture u posljednjih sto godina.<\/p>\n

 <\/p>\n

Biografija<\/p>\n

 <\/p>\n

Durganand Balsavar diplomirao je na CEPT-u, Ahmedabad. Studentsku razmjenu proveo je na fakultetu ETH Z\u00fcrich. Nakon sta\u017ea u Parizu, radio je s arhitektom B. V. Doshijem na nekoliko va\u017enih projekata. Osniva\u010d je istra\u017eiva\u010dkog tima Artes – Human Settlements Research Collaborative.<\/p>\n

 <\/p>\n

Durganand Balsavar \u010dlan je samita Post Habitat III u Barceloni i Climate Policy 2050 u Berlinu. Predsjedao je konferencijom Future Cities Summit, Cambridge, UK. \u010clan je nekoliko \u017eirija i redovito objavljuje u me\u0111unarodnim i indijskim \u010dasopisima o \u0161irokom rasponu tema od povijesti, ekologije do pitanja urbaniteta i umjetnosti. Artes je prepoznat kao istra\u017eiva\u010dki utemeljena praksa koja radi na projektima poput pru\u017eanja pomo\u0107i ratnim izbjeglicama i obnove gradova i mjesta nakon \u0161tete uzrokovane prirodnim katastrofama. Artes uklju\u010duje lokalno stanovni\u0161tvo u svoje projekte, a jedan od najzna\u010dajnijih uklju\u010duje obnovu lokacija nakon tsunamija iz 2005. godine. Rije\u010d je o inicijativama koje je objavio Routledge Press, MIT press, DOMUS i Art Australia.<\/p>\n

 <\/p>\n

Durganand Balsavar sura\u0111ivao je na studijima nekoliko me\u0111unarodnih arhitektonskih \u0161kola u Velikoj Britaniji, New Yorku, Helsinkiju i Washingtonu. Organizirao je razgovore s arhitektima B. V. Doshijem, Juhannijem Pallasmom, Rolfom Fehlbaumom na temu Porosity, Paradox and Practice.<\/p>\n

 <\/p>\n

Durganand Balsavar anga\u017eiran je na projektu pedago\u0161ke vizualizacije Imagined Landscapes kroz putovanja, crte\u017ee i modele, povezane s drevnim tradicijama Indije. Studiranje u Z\u00fcrichu omogu\u0107ilo mu je ve\u0107a saznanja o zapadnoj renesansi i europskom modernom projektu. Razgovori s arhitektom Lebbeusom Woodsom otvorili nova istra\u017eivanja ideja, arhitekture, dru\u0161tvene transformacije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Autor je nekoliko publikacija, \u010dlan je urbanisti\u010dkog odbora grada Chennai. Osniva\u010d je manifestacija Jaipur Architecture Festival i Confluence Ten Forum.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.oris.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10048,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-10047","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/DB_web.jpg?fit=540%2C360&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":10047,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":10047,"position":1},"title":"Radionica “Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53954,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53954","url_meta":{"origin":10047,"position":2},"title":"Predavanje \u2013 Viki Jaka\u0161a Bori\u0107: Povijest i\u00a0ure\u0111enje dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Cilj predavanja prikaz je povijest izgradnje i ure\u0111enja dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju uklju\u010duju\u0107i recentne radove njegove cjelovite obnove i prezentacije. Tijekom istra\u017eivanja koja su prethodila izradi projektne dokumentacije, ali i tijekom izvo\u0111enja radova otkriveni su brojni zidni oslici o kojima \u0107e tako\u0111er biti rije\u010di. Kako je upravo zavr\u0161ena druga faza\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":10047,"position":3},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":10047,"position":4},"title":"Javna predavanja “Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":10047,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10047","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10047"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10047\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10049,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10047\/revisions\/10049"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10048"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10047"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10047"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10047"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}