O PORTALU
Web-portal Historiografija.hr namijenjen je uspostavljanju bolje komunikacije među hrvatskim povjesničarima i znanstvenicima općenito, kao i jačanju naše komunikacije s kolegicama i kolegama u inozemstvu. U najvećoj mogućoj mjeri donosit će obavijesti o priređivanju znanstvenih i stručnih skupova i seminara, recenzije, različite članke i tekstove o povijesti historiografije, kao i historiografske rasprave, povijesnu građu, elektronska izdanja knjiga i drugo. Za početak Vam nudimo poveznice prema institucijama i udrugama koje u prvom redu okupljaju povjesničare.
Društvo za hrvatsku povjesnicu | Hrvatski nac. odbor za povijesne znanosti | Hagiografija | Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo | Istarsko povijesno društvo
OŠ - HNOS | SŠ - MATURA | Udžbenici povijesti
Srednja Europa | Meridijani | FF Press | Novi liber | Leykam International | Golden marketing - Tehnička knjiga | Školska knjiga | Profil |
Predstavljanje Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma i tribina Perspektive kulturoloških i povijesnih istraživanja socijalizma

Predstavljanje Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma i tribina Perspektive kulturoloških i povijesnih istraživanja socijalizma

 

U petak, 12. listopada 2012., na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli održano je predstavljanje Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) te tribina pod nazivom „Perspektive kulturoloških i povijesnih istraživanja socijalizma“. Centar je osnovan na inicijativu nekoliko znanstvenika i nastavnika pulskog Sveučilišta kojima je zajednički nazivnik istraživanje socijalizma. Suosnivači Centra su dr. sc. Igor Duda (docent na Odsjeku za povijest Odjela za humanističke znanosti i voditelj Centra u god. 2012-2013.), dr. sc. Lada Duraković (docentica na Odjelu za glazbu), Boris Koroman (asistent na Odsjeku za kroatistiku Odjela za humanističke znanosti) te dr. sc. Andrea Matošević (docent na Odjelu za studij na talijanskom jeziku). Znanstveno-istraživačka djelatnost Centra odvijat će se u okviru humanističkih, društvenih i interdisciplinarnih znanosti te će se od samog početka nastojati afirmirati multidisciplinarni i interdisciplinarni pristup socijalizmu koji bi u širi humanistički spektar uključio povijest, antropologiju, znanost o književnosti i muzikologiju, a u budućnosti vjerojatno i druge znanosti. Na predstavljanju su osim osnivača Centra sudjelovali i gosti – povjesničar prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina i etnologinja dr. sc. Ines Prica, dok se sukreatorica vizualnog identiteta Centra dipl. ing. diz. Narcisa Vukojević zbog spriječenosti prisutnima obratila zvučnim zapisom.

Predstavljanje je otvorio voditelj Centra Igor Duda koji je u uvodnom izlaganju naglasio koji su ciljevi i područje djelovanja nove sastavnice Sveučilišta. Socijalizam kao povijesni, politički, ekonomski, društveni i kulturni pojam u hrvatskoj je znanosti slabo istražena tema, a uglavnom je prepuštena sporadičnom interesu lokalnih znanstvenika ili pak stranim istraživačima koji se bave istočnom i jugoistočnom Europom. Iako se u više znanstvenih ustanova istraživači bave poviješću, antropologijom, kulturom ili umjetnošću socijalističkog razdoblja, niti na hrvatskom niti drugdje na postjugoslavenskom području nije uspostavljena institucija čija bi osnovna znanstvena djelatnost bilo upravo proučavanje socijalizma. To je bio jedan od osnovnih razloga koji je doveo do osnivanja CKPIS-a kao ustanove koja bi razvijala istraživačku i nastavnu djelatnost te okupila i umrežila domaće i inozemne znanstvenike. Igor Duda izrazio je želju da Centar postane referentna točka za istraživanje socijalizma pri čemu se pulsko Sveučilište i Pula zbog niza povijesnih okolnosti nameću kao logičan i odličan izbor za sjedište CKPIS-a. Naime, Pula je nakon Drugog svjetskog rata oblikovana kao grad kakvim ga danas poznajemo, kao grad čije je mjesto u jugoslavenskom socijalističkom imaginariju bilo iznimno jako s obzirom na blizinu Brijuna i tamošnjih službenih rezidencija, na postojanje Festivala igranog filma te na brojnost pripadnika Jugoslavenske narodne armije. Tome treba pridodati urbanizaciju, industrijalizaciju i masovni turizam kao vjerne pratitelje modernizacije. Takva osebujna povijest jednostavno traži znanstveni angažman koji je najprirodnije smjestiti upravo na pulsko Sveučilište. Pri tome bi CKPIS u sklopu Sveučilišta mogao u bliskoj budućnosti u bližem i daljem okruženju postati važno središte za kompleks socijalističkih tema u hrvatskom i jugoslavenskom te širem europskom kontekstu. 

Kao brojne aktivnosti Centra Duda je izdvojio: vođenje domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata; organiziranje znanstvenih skupova; izdavačku djelatnost; prikupljanje knjižnog fonda, audiovizualnog i pisanog arhivskog gradiva, uz provođenje digitalizacije; obogaćivanje ponude predmeta na svim razinama humanističkih i društvenih studijskih programa pri Sveučilištu; osmišljavanje terenske nastave i istraživanja; poticanje studenata na pisanje završnih, diplomskih i doktorskih radova iz područja socijalizma; praćenje napredovanja studenata diplomskih i poslijediplomskih studija te njihovo povezivanje s CKPIS-om čime se za još mlade neafirmirane istraživače stvaraju uvjeti svojevrsnog znanstvenog inkubatora; suradnju sa znanstvenim i visokoškolskim ustanovama, muzejima, arhivima i knjižnicama te prikupljanje informacija o očuvanosti arhivskog fonda iz razdoblja socijalizma u hrvatskim ustanovama i poduzećima.

Na kraju uvodnog izlaganja Duda je najavio prve aktivnosti Centra u sljedećih mjesec dana. U suradnji s Odsjekom za povijest organizira se Radionica za suvremenu povijest, znanstveni skup na kojem će apsolventi diplomskoga studija i novi magistri povijesti izlagati na teme iz svojih diplomskih radova, a uz to će biti objavljen zbornik koji bi mogao biti prvo izdanje u budućoj biblioteci Centra. Krajem studenog Lada Duraković će, u suradnji sa Sveučilišnom knjižnicom u Puli, postaviti izložbu „Glazba narodu! Glazbeni život Pule na plakatima 1945.-1966.“.

Na predstavljanju i tribini prisustvovao je i rektor pulskog Sveučilišta prof. dr. sc. Robert Matijašić koji je istaknuo značaj Centra kao prve sastavnice takve vrste na Sveučilištu. Naglasio je da osnivanje Centra pridonosi razvoju Sveučilišta te pokazuje činjenicu da je situacija zrela da socijalizam postane predmet povijesnih istraživanja. Nakon rektorova pozdrava uslijedila su izlaganja djelatnika Centra u kojima su predstavili vlastita područja istraživanja kojima će doprinijeti radu CKPIS-a.

Andrea Matošević autor je knjige Pod zemljom. Antropologija rudarenja na Labinštini u XX. stoljeću te dvadesetak znanstvenih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. Područje njegova istraživanja pripada domeni etno-antropologije, povijesti antropologije i etnologije usmene povijesti, industrijske antropologije, popularne kulture i teorije multikulturalizma. Istakao je da su njegova buduća istraživanja vezana uz udarništvo i kulturu radništva u socijalizmu. Prema njegovim riječima, istraživanje bi trebalo objediniti antropološko-tehničke značajke perioda implementacije udarništva u Jugoslaviji, pokreta shvaćenog kao jedini pravi način eksponencijalnog rasta radne i industrijske učinkovitosti, koji je na radnu i privatnu sferu pojedinca imao izrazito snažan utjecaj.

Lada Duraković predaje povijest glazbe na Odjelu za glazbu, autorica je knjiga Pulski glazbeni život u razdoblju fašističke diktature 1926-1943., Ideologija i glazbeni život: Pula 1945-1966. te suautorica udžbenika Metodički aspekti obrade muzikoloških sadržaja: mediji u nastavi glazbe. Naglasila je da je područje glazbe u socijalizmu nedovoljno istraženo, a svojim budućim istraživanjem namjerava pridonijeti CKPIS-u i popuniti praznine u hrvatskoj historiografiji iz područja povijesti glazbe. Tema kojom se namjerava baviti je glazbena publicistika i teorija socrealizma u razdoblju od 1945. do 1952. godine. Prema njezinim riječima, koncepcija socrealizma zahtijevala je od umjetnika konkretno opisivanje društvene zbilje i vrednovanje društvenih pojava u skladu s potrebama partije. Za ideološku ispravnost brinula je umjetnička kritika kojoj je pripadala zadaća redefiniranja obveza umjetnika, postavljanje normi i pravila te arbitraža nad smještanjem umjetničkih događanja u ideološke sheme. Analiza napisa u specijaliziranim revijama pruža uvid u suodnos socrealističkih postulata i glazbene publicistike te u posljedice koje su proizašle iz te interakcije.

Boris Koroman, asistent na Odsjeku za kroatistiku Odjela za humanističke znanosti, od 2009. godine doktorand je na poslijediplomskom doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te priprema disertaciju Predodžba društvene i političke tranzicije u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Objavio je više članaka iz područja književnosti, folkloristike, etnografije, novih medija i muzeologije. Posljednjih godina usmjerava se prema temama odnosa književnosti, umjetnosti i kulture i političko-ideoloških paradigmi (književnost, postsocijalizam i tranzicija, popularna kultura i socijalizam, književnost i konstrukcije identiteta). Svoj doprinos CKPIS-u vidi u istraživanju prijelaza iz socijalizma u postsocijalizam ili tranziciju u suvremenoj hrvatskoj književnosti. 

Igor Duda predaje na studiju povijesti, a autor je studije U potrazi za blagostanjem. O povijesti dokolice i potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih, Kiklopom nagrađene knjige Pronađeno blagostanje. Svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih te brojnih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. Istraživačka područja kojima se bavi su društvena povijest i povijest svakodnevice druge polovice XX. stoljeća, povijest dokolice i povijest potrošačkoga društva. U izlaganju je istakao da je dostupnost izvora za istraživanje socijalizma tolika da „vapi za novim istraživačima“. Trenutno istražuje Savez pionira Jugoslavije kao jednu od socijalističkih masovnih organizacija, načine njegova djelovanja, razinu političkog utjecaja na djetinjstvo, pionirsku svakodnevicu te odnos pionira i različitih generacija prema organizaciji.

Nakon podrobnih izlaganja suosnivača Centra, svoja su stajališta o perspektivama istraživanja socijalizma iznijeli gosti. Ines Prica, znanstvena savjetnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu te voditeljica znanstvenoistraživačkog projekta „Postsocijalizam i kulturni subjekt“, smatra da je inicijativa mladih stručnjaka s humanističkih i društvenih znanstvenih područja Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli vrijedna podrške institucija i pojedinaca kako u svom temeljnom cilju tako i razradom koncepta te planiranim početnim istraživanjima. Naglasila je važnost multidisciplinarnog pristupa te dijalog različitih akademskih i regionalnih institucija. Tvrtko Jakovina, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, također je naglasio važnost osnivanja ovog Centra i pohvalio inicijativu kolega s pulskog Sveučilišta te, nadovezavši se na Dudu, napomenuo da „ako je Pula najpogodnije i najlogičnije mjesto za Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma, onda je Zagreb svakako najlogičniji saveznik“. Važnost Centra vidi u potrebi za interdisciplinarnim, sustavnim, ozbiljnim i dugotrajnim istraživanjima razdoblja koje je u mnogočemu ključno za razumijevanje suvremene Hrvatske u Europi. Osnivanje Centra doživljava kao nastanak jedne od krovnih ustanova koja bi okupljala istraživače iz zemlje i sve koji se bave socijalizmom. Na taj bi se način omogućila izmjena informacija i stimulirala daljnja istraživanja.

O nastajanju i fazama razvoja vizualnog identiteta CKPIS-a u zvučnom je zapisu govorila Narcisa Vukojević. Vizualni identitet bio je nadogradnja verbalnog identiteta te je prvotno polazište bio akronim naziva Centra u kojem je jedno slovo oblikom bilo povezano sa zvijezdom. U konačnom obliku logotipa odabrana je zvijezda petokraka, ali samo u naznakama kako bi vizualni identitet ostao hladan prema sustavu koji Centar proučava. Konačno vizualno rješenje nastalo je zajedničkim radom Narcise Vukojević i Lane Cavar te na temelju dijaloga koji su dizajnerice vodile sa suosnivačima Centra. 

Pri završetku tribine uslijedila su pitanja i komentari u kojima je pozitivno ocijenjena inicijativa za osnivanjem ovakve sastavnice Sveučilišta. Nameće se zaključak da je osnivanje Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma važan korak u znanstvenom radu na području koje je nedovoljno istraženo u hrvatskoj znanosti, ali i mogućnost za afirmaciju mladih istraživača kojima je, kako je istaknuto, „znanost pod kožom“ i koji bi se mogli naći pod okriljem Centra.

Igor Stanić

 

Objavljeno: 19.10.2012.