O PORTALU
Web-portal Historiografija.hr namijenjen je uspostavljanju bolje komunikacije među hrvatskim povjesničarima i znanstvenicima općenito, kao i jačanju naše komunikacije s kolegicama i kolegama u inozemstvu. U najvećoj mogućoj mjeri donosit će obavijesti o priređivanju znanstvenih i stručnih skupova i seminara, recenzije, različite članke i tekstove o povijesti historiografije, kao i historiografske rasprave, povijesnu građu, elektronska izdanja knjiga i drugo. Za početak Vam nudimo poveznice prema institucijama i udrugama koje u prvom redu okupljaju povjesničare.
Društvo za hrvatsku povjesnicu | Hrvatski nac. odbor za povijesne znanosti | Hagiografija | Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo | Istarsko povijesno društvo
OŠ - HNOS | SŠ - MATURA | Udžbenici povijesti
Srednja Europa | Meridijani | FF Press | Novi liber | Leykam International | Golden marketing - Tehnička knjiga | Školska knjiga | Profil |
Razgovor o knjizi “Historija klasičnog anarhizma u Hrvatskoj – fragmenti subverzije”


petak, 17. 2. 2017. u 20:00


knjižnica/infoshop Pippilotta, Zagreb


 


Knjižnica/Infoshop Pippilotta djeluje u prostorijama Autonomnog Kulturnog Centra Attack, smještenog u staroj tvornici lijekova, u dvorištu Pierottijeve 11, Zagreb


 ---


Knjiga Historija klasičnog anarhizma u Hrvatskoj – fragmenti subverzije (DAF, 2016) rezultat je višegodišnjeg istraživačkog rada posvećenog analizi radničkog pokreta kasnog 19. i ranog 20. stoljeća te odjecima radikalnog socijalizma na području Hrvatske.


 


 Analizirajući kontekst modernizacijskih procesa koji su podrazumijevali pojave poput industrijalizacije, urbanizacije i demografskog rasta, autor je primjere kolektivnih ili individualnih anarhističkih istupa, zabilježenih u više hrvatskih gradova i sela, nastojao uklopiti u širi međunarodni kontekst. U konačnici, studijom je dokazano kako su fragmentarne i tek povremene anarhističke aktivnosti u Hrvatskoj korespondirale sa gotovo svim važnijim svjetskim zbivanjima:


 


•hrvatski su delegati upoznati s Bakunjinovim panslavističkim stavovima na I. sveslavenskom kongresu u Pragu 1848. godine,


•u vrijeme Pariške komune 1871. radništvo Hrvatske i Slavonije putem simboličnih akcija izražavalo je solidarnost s komunarima,


•o principima revolucionarnog terorizma („propaganda djelom“) zabrinuto se raspravljalo i na ovim prostorima dok su istovremeno tiskane potjernice za desecima anarhista u bijegu,


•promišljani su i pokušaji osnutka anarhističke komune (Miloš Krpan),


•distribuirane su anarhističke tiskovine poput Freiheita,


•hrvatski su književnici čitali i raspravljali o anarhizmu (Matoš, Cesarec, Krleža),


•anarhisti iz Istre i Dalmacije, kao što je Rovinjanin Nikola Turčinović, borili su se na španjolskim bojištima 1930-ih, itd.


 


Uz sve navedeno, djelovanje pojedinih anarhista još je jednom jasno uputilo na internacionalnu dimenziju ove heterogene političke filozofije – Osječanin Ivan Zepp surađivao je s austrijskim anarhistom i prijateljem Pjtora Kropotkina, Rudolfom Großmannom, dok je Stjepan Fabijanović po odlasku u SAD kasnih 1890-ih uspostavio kontakt s Emmom Goldman, Maxom Nettlauom, Rudolfom Rockerom i drugima.


 


 Ukratko, Historija klasičnog anarhizma u Hrvatskoj prvi je pokušaj sinteze svih navedenih zbivanja u cjelovitu studiju ali i svojevrsni poticaj za neku buduću realizaciju sličnih istraživanja s obzirom na dostupnu i neistraženu arhivsku građu.


 


O knjizi razgovaramo s Lukom Pejićem, autorom knjige.


 


Izvor:


 


http://infoshop-library-pippilotta.blogspot.hr/2017/01/1722017-razgovor-o-knjizi-historija.html




Objavljeno: 14.02.2017.