O PORTALU
Web-portal Historiografija.hr namijenjen je uspostavljanju bolje komunikacije među hrvatskim povjesničarima i znanstvenicima općenito, kao i jačanju naše komunikacije s kolegicama i kolegama u inozemstvu. U najvećoj mogućoj mjeri donosit će obavijesti o priređivanju znanstvenih i stručnih skupova i seminara, recenzije, različite članke i tekstove o povijesti historiografije, kao i historiografske rasprave, povijesnu građu, elektronska izdanja knjiga i drugo. Za početak Vam nudimo poveznice prema institucijama i udrugama koje u prvom redu okupljaju povjesničare.
Društvo za hrvatsku povjesnicu | Hrvatski nac. odbor za povijesne znanosti | Hagiografija | Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo | Istarsko povijesno društvo
OŠ - HNOS | SŠ - MATURA | Udžbenici povijesti
Srednja Europa | Meridijani | FF Press | Novi liber | Leykam International | Golden marketing - Tehnička knjiga | Školska knjiga | Profil |
Izložba „Problem umjetnosti kolektiva – slučaj Zemlja“

Problem umjetnosti kolektiva – slučaj Zemlja  

izložba


21.12.2016. – 21.2.2017.


BAZA, B. Adžije 11, Zagreb


radno vrijeme: utorak - petak 16 - 20 h / subota i nedjelja 11 - 18 h

 

"Ako se građanska umjetnost uzimlje kao desna, postavlja se pitanje kako se spram nje odnosi lijeva umjetnost, kako glasi definicija umjetnosti četvrtog staleža, koje su njene likovne karakteristike itd."


(Krsto Hegedušić, Problem umjetnosti kolektiva, 1932.)

 

Izložba Problem umjetnosti kolektiva obrađuje Udruženje umjetnika Zemlja (1929. - 1935.), kao primjer angažiranog djelovanja slikara, kipara i arhitekata i njihovog traženja odgovora na pitanje što je to lijeva umjetnost, umjetnost stvarana kolektivno i namijenjena za kolektiv. Razumijevanje ove specifične umjetničke prakse nije moguće bez njezinog smještanja u širi društveno-politički kontekst Kraljevine Jugoslavije i međuratnog perioda. Riječ je o razdoblju koje obilježava širenje kapitalizma i opća privredna kriza, zabrana radničkog organiziranja i progresivnog političkog djelovanja pod diktaturom dinastije Karađorđevića, o vremenu nadolazećeg fašizma.


Komunistička partija Jugoslavije u ilegali je od 1920. pa umjetnost nerijetko preuzima ulogu političke propagande. Stoga izložba stavlja naglasak na djelovanje komunista i njihovih simpatizera kroz kulturno-umjetničke kanale i u tom kontekstu sagledava Zemlju. Djelovanje Zemlje vraća nas u Zagreb između dva svjetska rata, grad koji je 20-ih kao jedno od industrijskih i financijskih središta nove države naglo rastao, da bi već u sljedećem desetljeću još brže pao. U blatu sirotinjskih naselja, među čijim je stanovnicima svakim danom sve više nezaposlenih, ocrtavaju se antagonizmi imanentni kapitalističkom društvenom uređenju.


Kako se zemljaški program angažirane umjetnosti može iznova čitati na pozadini složenih političkih odnosa i zaoštravajućih socijalnih prilika predratnog Zagreba?


Preslike grafika i crteža te arhivskih dokumenata i novinskih članaka podijeljeni su u dvije cjeline koje korespondiraju s ta dva aspekta – političkim djelovanjem i poražavajućim „stanjem na terenu“, u gradu čija se bijeda ne može do kraja razumjeti bez slike sela. Nasljeđe ove heteorgene skupine umjetnika, arhitekata i inženjera, među kojima je bilo i seljaka i radnika, razbacano po brojnim privatnim i javnim arhivima i dijelom izgubljeno, ne daje jednostavne odgovore, stoga je okvir u kojem ga predstavljamo zamišljen i kao poticaj za raspravu. Iako su trešnjevački slumovi kojima su se bavili zemljaši danas prisutni samo u tragovima, kvart u koji smještamo vlastito (kolektivno) djelovanje danas je ponovo jasna slika kapitalističkog grada. Antagonizmi koji su mu i danas imanentni ukazuju na to da je problem umjetnosti kolektiva – kako su zemljaši nazivali svoju praksu ističući opreku spram individualne pozicije buržujskog umjetnika koji zastupa klasne interese eksploatatora – danas jednako aktualan.


Izložbu prate predavanja Tamare Bjažić Klarin o stambenom pitanju međuratnog Zagreba i Ivane Perice o sukobu na književnoj ljevici. Predavanja će biti najavljena posebno.


istraživanje i koncepcija izložbe: [BLOK] - Ivana Hanaček, Ana Kutleša, Vesna Vuković
suradnik povjesničar: Nikola Vukobratović
dizajn: Nina Bačun i Roberta Bratović - Oaza
koordinacija: Sana Perić
tehnički postav: Tajana Meter i Lucija Brkan


Na izložbi su izloženi dokumenti iz arhiva sljedećih institucija: Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Institut za povijest umjetnosti, Institut za povijest i teoriju arhitekture - ETH Zürich, Hrvatski muzej naivne umjetnosti (donacija Josip Depolo), Hrvatski državni arhiv, Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Likovni arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Nacionalna i sveučilišna knjižnica

posebna zahvala: Irena Šimić, Petar Prelog, Tamara Bjažić Klarin, Sanja Horvatinčić, Filip Turković Krnjak, Ružica Pepelko, Antonio Blaži, Arijana Novina, Josip Jagić, Stefan Treskanica, Borko Vukosav, Srđan Kovačević, Zlata Perić

donacija kartona: Čvorak d.o.o.

Izložba je dio projekta Kartografija otpora koji organizira Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe u partnerstvu s [BLOK]-om.

 

Izvor: http://www.blok.hr/hr/vijesti/problem-umjetnosti-kolektiva-slucaj-zemlja

 

---

 

Davor Konjikušić



Lijeva umjetnost nekad i sad


http://www.portalnovosti.com/lijeva-umjetnost-nekad-i-sad

 

 

Objavljeno: 03.02.2017.