Izložba “Što je nama naša Dalmatinka dala?”
U Galeriji “Sikirica” u Sinju otvorena je do 10. siječnja 2018. izložba o 58 godina povijesti tvornice “Dalmatinka” koja je imala važnu ulogu u transformaciji Sinja iz ruralnog u industrijski grad.
—
Galerija Sikirica – “Što je nama naša Dalmatinka dala?”
U sinjskoj Galeriji “Sikirica” otvorena je izložba pod nazivom “Što je nama naša Dalmatinka dala?”, rezultat višegodišnjeg istraživačkog rada Dragane Modrić, Jelene Pavlinušić i Nikole Križanca koji su pune četiri godine istraživali muzeje i arhive, fototeke i stare novine, obiteljske albume i tavane kako bi ispričali priču o “hraniteljici Sinja”.
Projektom “Industrijsko naslijeđe i kultura sjećanja na primjeru tvornice Dalmatinka – Sinj” započetim 2013. istraženo je društveno i industrijsko naslijeđa grada Sinja u čijem je životu i transformaciji iz ruralnog u industrijski grad središnju ulogu odigrala tvornica “Dalmatinka”.
Nakon Drugog svjetskog rata u Sinju je jedina industrija bila je Ciglana koja je zapošljavala svega nekoliko desetaka radnika. Prema projektu arhitekta Lavoslava Horvata 1951. godine sagrađena je tvornica opremljena najmodernijim, engleskim strojevima za predenje. Tvornica je rasla sve do gotovo 3000 zaposlenih, zadovoljavala je 65 posto potreba bivše države, te je izvozila po cijelom svijetu.
“Dalmatinka” nije samo proizvodila i zapošljavala, ona je prema Horvatovim nacrtima gradila stanove za svoje radnike, podijelila 250 stanova 700 stambenih kredita, modernizirala gradsku infrastrukturu, osnivala kulturna i sportska društva, slala radnike na ljetovanja, a mijenjala je i patrijarhalne odnose jer su u njoj 80 posto zaposlenih bile žene koje su educirali, slali na obučavanje u tvornice izvan Sinja te da “sablazan” bude veća dali im i bicikle kako bi lakše do posla.
”Dalmatinka” je početkom 90-ih ostala bez tržišta da bi nakon višegodišnje agonije i prodaje braći Ladini ubrzo postala još jedna žrtva privatizacije i nakon niza stečajeva prestala raditi 2009.
Na izložbi je 58 godina povijesti “Dalmatinke” i njena suodnosa sa Sinjem podijeljeno u nekoliko cjelina u kojima su izloženi tvornički bilteni i intervjui s radnicima, prikazana proizvodnja pamučnog prediva i konca, stambena politika, počeci ženske emancipacije u ruralnom kraju, arhitektura, ulaganje u zajednicu, kulturna i sportska društva, edukacija. Izložene su fotografije iz ranih pedesetih posuđene iz Muzeja Jugoslavije, dio sačuvanih uređaja, uzorci proizvoda po kojima je “Dalmatinka” bila poznata, osobni predmeti bivših radnika, fotografije, službeni spisi, potvrde o dodjeli stanova.
Priča o tvornici na izložbi se proteže simbolički između dva autorska djela – kipa Prelje, rada kipara Pavla Perića, koja se nekada nalazila ispred tvornice, a danas je jedno od rijetkih sačuvanih umjetničkih djela iz kruga tvornice i videa o kraju proizvodnje koji je nastao kao osobna snimka Dunje Marasović, jedne od posljednjih radnica Dalmatinke koja kamerom bilježila vlastiti izlazak iz zamrle tvornice.
(MDC)
Izložba ostaje otvorena do 10. siječnja 2018.
Izvor: http://www.mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/#Sikirica
Dodatne informacije:
https://www.facebook.com/dalmatinkasinj/
http://www.h-alter.org/vijesti/slon-u-sobi