Dragutin Lalović, Danilo Ivezić, “Crnogorski izazovi”

Crna Gora doživjela je i preživjela smjenu na vlasti bez prevrata ili rata. Crnogorski građani na parlamentarnim izborima 30. kolovoza 2020. odlučili su da ponovo stečenu suverenu državu (2006) učine doista svojom, tj. demokratskom. Smijenili su vječno vladajuću Demokratsku partiju socijalista Mila Đukanovića i kročili nepoznatim i neizvjesnim putem “demokratske pustolovine” (Lefort). A otada do danas kao da s glavoboljom očajavaju “što nam bi da srljamo u (ovakvu) demokraciju!”

Prvi ogled u ovoj knjizi, “Crnogorska država i njen crkveni pravoslavni čvor”, problematizira crkveni pravoslavni izazov s kojim se crnogorska država suočava. Usprkos vanjskoj suverenosti, na unutrašnjem je planu suverenost crnogorske države bila bitno ugrožena dominantnom pozicijom Amfilohijeve “Pravoslavne crkve u Crnoj Gori” kao “države nad državom” (R. Radonjić). Tko je gazda u državi Crnoj Gori pokazali su parlamentarni izbori na kojima je SPC preuzela i svjetovnu vlast.

Crnogorskoj državi nije potrebna državna crkva, jer je takva crkva nužno lažna duhovna zajednica, a zapravo parapolitička ecclesia militans. Kao što ni istinskoj crkvi nije potrebna teokratska država, jer crkva koja teži svjetovnoj vlasti i zagovara nacionalističku politiku iznevjerava svoju univerzalističku duhovnu misiju.

U drugom ogledu, “Crnogorska država pred izazovima demokracije (nakon XI. parlamentarnih izbora, 30. kolovoza 2020)”, pažnja se usredotočuje na izazov političkog pluralizma s kojim se suočava crnogorska stranačka scena. Problem je u karakteru nove vlasti, zato što se ne zna ni tko je doista na vlasti ni tko je prava opozicija. Poluge izvršne vlasti nisu u rukama izbornih pobjednika, nova crnogorska vlada nije politička i demokratska, nego crkvena i ekspertska (zvana “manastirska”). Vladajuću političku grupaciju na okupu drži  visoko pokroviteljstvo vrha SPC u Crnoj Gori, mržnja prema Milu Đukanoviću i strah od mogućeg povratka DPS-a na vlast.

Ogledi su prilog jačanju kritičke moći suđenja crnogorskih građana, kao autorski kritički bilans prvog godišta novog režima u Crnoj Gori.

Danilo Ivezić, politolog, rođen 1955. u Kolašinu (Crna Gora). Osnovnu školu i gimnaziju završio je u mjestu rođenja. Fakultet političkih nauka upisao je 1973. godine u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1977. Dvadeset jednu godinu proveo je u prosvjeti, radeći na poslovima izvođenja nastave (kao profesor), organizacije i planiranja. Šest godina obavljao je poslove nadzora u privatnoj tvrtki, a zadnjih petnaestak godina radi kao tajnik Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba.

Dragutin Lalović, politolog, rođen je 1947. u Beogradu (FNRJ). Osnovnu školu pohađao u Parizu, a osmogodišnju i gimnaziju u rodnom gradu. Dugogodišnji profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (1975-2012), na kojemu je prethodno diplomirao, magistrirao i doktorirao. Od 1. siječnja 2013. u mirovini.
U toku akademske karijere sudjelovao je u izvođenju nastave na kolegijima: Teorija i praksa samoupravljanja (1975-1990), Politički sistem Hrvatske II (1990-1993), Izbori i političke stranke (1993-1996), Uvod u politologiju i Povijest političkih ideja (1996/1997), Filozofija povijesti (1997/1998), Povijest političkih ideja (1998-2012), Teorija države (2002-2012) i Povijest političkih doktrina (2006-2012).


Godina izdanja: 2021

Broj stranica: 240


Prelistaj početak knjige:


Odgovori