Zbornik radova “Ogledi o historiografiji i nacionalizmu u jugoistočnoj Evropi”

Udruženje za modernu historiju je ovih dana objavilo novu knjigu pod naslovom „Ogledi o historiografiji i nacionalizmu u Jugoistočnoj Evropi“. Riječ je o zborniku radova čiji je urednik i autor jednog priloga Amir Duranović, a svoje radove objavljuju i Branimir Janković iz Zagreba, Adnan Prekić iz Podgorice, Milivoj Bešlin iz Novog Sada, Ruža Fotiadis iz Berlina, Petar Todorov iz Skopja i Husnija Kamberović iz Sarajeva. Jugoistočnoevropski kontekst je temeljno obilježje zbornika. Urednik Amir Duranović u svoj tekstu navodi da „ovom knjigom nudimo mogućnost jednog komparativnog čitanja historije i historiografije cijeneći da to može pomoći, prije svega, boljoj komunikaciji i međusobnom otvaranju između različitih historiografija, a posljedično i njihovom unapređenju u perspektivi vremena koje je pred nama, budućnosti, a budućnost je jedini stvarni ‘prostor’ u kojem se može djelovati, ma koliko se neki historiografi trudili da ‘djeluju na prošlost’”.

 

Knjiga je realizirana u okviru projekta “Historiografija i nacionalizam” koga finansira Fondacija Heinrich Bӧll – Bosna i Hercegovina, Albanija, Sjeverna Makedonija.

 

 

Razvojnu liniju projekta “Historiografija i nacionalizam” u drugoj godini njegove realizacije željeli smo pokazati na više načina. Dio projektnih aktivnosti tokom 2019. godine bio je usmjeren prema History Festu, dinamičnoj manifestaciji koju već nekoliko godina uspješno osmišljava i vodi Husnija Kamberović. Drugi dio aktivnosti realiziran je uglavnom u istraživačkoj tišini i miru naših kutaka gdje radimo. Pitanja i probleme o kojima se razgovaralo krajem 2018. godine na panel-diskusiji pod nazivom “Historiografija i nacionalizam” tokom 2019. godine učesnici diskusija pretvorili su u manje ili veće istraživačke radove. Uvidjevši potrebu i drugih perspektiva, u istraživački tim uključili smo našeg crnogorskog kolegu Adnana Prekića, koji iako nije učestvovao u panel-diskusiji 2018. godine, sada daje vrijedan doprinos svojim radom o crnogorskoj historiografiji. Sve projektne aktivnosti, uključujući i dvije nove knjige ove godine, ne bi bilo moguće realizirati bez podrške Fondacije Heinrich Bӧll – Bosna i Hercegovina, Albanija, Sjeverna Makedonija.

 

Zato riječi zahvalnosti idu Husniji Kamberoviću, predsjedniku Udruženja za modernu historiju (UMHIS), čijih je programskih sadržaja ovaj projekt jedan dio, Marion Kraske i Ameli Sejmenović Burić iz Fondacije Heinrich Bӧll u Sarajevu, jer se raduju našem radu i uspjehu, te svim mojim dragim kolegicama i kolegama koji su svojim radom omogućili nastanak i ove knjige. To su autori tekstova Branimir Janković, Adnan Prekić, Milivoj Bešlin, Ruža Fotiadis, Petar Todorov i Husnija Kamberović, koji su svojim autorskim prilozima omogućili realizaciju ideje koju sam nekoliko posljednjih godina razvijao u razgovorima s kolegom i prijateljem čiji je doprinos realizaciji projekta u cjelini zaista veliki, a to je Enes Omerović, koji je zajedno s Verom Katz također doprinio okončanju i ovog projekta. Potpunosti pripreme i realizacije ove knjige svoj doprinos dali su Mirela Omerović profesionalnom lekturom, kao i kolega Halid Bulić – onda kada je zaista trebalo, Selma Đuliman prijevodima rezimea na engleski jezik, Melisa Forić podrškom u završnoj fazi pripreme knjige za štampu. Asim Bilić je i ovu knjigu pripremao jednako vrijedno kao i prethodne, iako smo u ovoj godini, slijedeći odnose u jugoistočnoj Evropi, aplicirali novi logo Fondacije Heinrich Bӧll, jer je (Bivša Jugoslavenska) Republika Makedonija postala Republika Sjeverna Makedonija, a i to je pitanje tretirano sadržajem ove knjige.

 

Uz već iskazane riječi zahvalnosti, posebnu zahvalnost svi mi zajedno dugujemo onima čija se imena uglavnom ne nalaze u ovoj knjizi, ali koji su strpljenjem i razumijevanjem omogućavali mir da bi preuzete obaveze bile dovedene do kraja. Zato u ime svih nas, aktivnih učesnika u realizaciji projekta, posebno zahvaljujem članovima naših porodica. Bez njih bi sve ovo bilo drugačije i teže, ali samo uz njihovu podršku ima smisla.

 

Sarajevo, 24/11/2019.                     Amir Duranović

 

 

Sadržaj

 

Amir Duranović

OGLEDI O HISTORIOGRAFIJI I NACIONALIZMU U JUGOISTOČNOJ EVROPI: PRILOZI KOMPARATIVNOM ČITANJU SAVREMENE HISTORIJE I HISTORIOGRAFIJE

 

Branimir Janković

MEANDRI HRVATSKE HISTORIOGRAFIJE 19–21. STOLJEĆA: INSTITUCIONALIZACIJA, NACIJA, METODOLOGIJA

 

Adnan Prekić

CRNOGORSKA ISTORIOGRAFIJA I NACIONALIZAM

 

Milivoj Bešlin

SIMBIOTIČKA VEZA ISTORIOGRAFIJE I NACIONALIZMA U POSTSOCIJALISTIČKOJ SRBIJI

 

Ruža Fotiadis

“TRADICIONALNI PRIJATELJI I PRAVOSLAVNA BRAĆA”: STVARANJE GRČKO-SRPSKOG PRIJATELJSTVA 1990-IH GODINA

 

Petar Todorov

ISTORIJA U MAKEDONIJI : NAUKA, POLITIČKO PITANJE ILI PITANJE IDENTITETA?

 

Husnija Kamberović

HISTORIČARI KAO NACIONALNI RADNICI I POLITIZACIJA HISTORIOGRAFSKE SCENE U BOSNI I HERCEGOVINI

 

http://umhis.ba/ogledi-o-historiografiji-i-nacionalizmu-u-jugoistocnoj-evropi-zbornik-radova/

https://umhis.ba/na-margini-povijesti/

http://www.historiografija.ba/article.php?id=26

 

 

Zbornik je dostupan online na poveznici:

https://www.academia.edu/41683563/OGLEDI_O_HISTORIOGRAFIJI_I_NACIONALIZMU_U_JUGOISTO%C4%8CNOJ_EVROPI


Odgovori