Tportal: Višeslav Raos – Vukovar između povijesti i sjećanja

Svaka država počiva na nekoj nultoj točci, utemeljiteljskom mitu koji transcendira vrijeme i stvarnost. Vrlo često te točke simboličkoga okupljanja, u kojima politička zajednica pripovijeda priču sâma o sebi te potvrđuje opredijeljenost za zajedničku sudbinu uokvirenu institucijama političkoga sustava, počivaju na ratu, stradanju, otporu ili pobuni. Slučaj je to s Bostonskom čajankom, prethodnici Američkoga rata za neovisnost, kao i s jurišom pariške svjetine na tamnicu u tvrđavi Bastille, kojom je otpočela Francuska revolucija. Mnoge bitke, bez obzir na vojni ishod, duboko su se usadile u povijesnu svijest te i dandanas, u većoj ili manjoj mjeri, služe kao identitetski orijentir. Tako je to s bitkom na Kosovu polju iz 1389. godine, kao i sa Staljingradskom bitkom od kolovoza 1942. do veljače 1943. godine. U suvremenoj Hrvatskoj dvije su takve točke – jedna, Vukovar, predstavlja otpor, stradanje i žrtvu, dok druga, Knin, predstavlja pobjedu i trijumf nad okupatorom kao pretpostavku mira i stabilnosti.

 

Povijest i sjećanje

Francuski povjesničar Pierre Nora u svojim radovima razlikuje povijest i sjećanje, opreku između apstraktne, umjetne i depersonalizirane historije i osobne, življene i nadasve prirodne memorije. Svakoga studenog u gradu na ušću Vuke u Dunav isprepliće se jedno i drugo. Službenom, apstraktnom poviješću prošlost se fiksira, cementira, pretvara u spomenik te ima presudnu identitetsku ulogu za život političke zajednice. Na taj način Vukovar postaje i opstaje kao simbol – simbol stradanja, simbol nezamislivog užasa, razaranja i zločina, ali i simbol nadanja, solidarnosti i prkosnog otpora koji je urodio pobjedom, mirom i obnovom. Sva kompleksnost stvarnosti sažeta je u kulturnim artefaktima – golubici, Vodotornju, križu na Ovčari, krugu vukovarske bolnice, zbjegu izmučenih civila s po dvije vrećice u ruci. Međutim, uz ovu okamenjenu prošlost, istodobno ide živo sjećanje pojedinaca – branitelja, civila, prognanika, svjedoka vremena, logoraša i žrtava, kao i svih onih koji još uvijek tragaju za posljednjim prebivalištem svojih ukućana.

U slučaju Vukovara, historija i memorija često su u sukobu, često u međusobnom nerazumijevanju. Oni koji žive osobno sjećanje boje se da će njihova bol potonuti u zaborav, smatraju kako nacija u cjelini nedovoljno shvaća njihovu patnju i iskustvo. Uz to, otvorene rane rata koje se očituju u sporom i krivudavom procesuiranju ratnih zločina te otkrivanju sudbine nestalih motiviraju neke od najglasnijih pristaša stalne, nikada dovršene memorije naspram opće, bezvremene historije, da zagovaraju i mobiliziraju političko djelovanje koje ide onkraj institucija i procesa liberalne demokracije. Ogorčeni dojmom o nepravdi i nerazumijevanju, zazivaju uskraćivanje Ustavom zajamčenih građanskih prava, šire nepovjerenje u temeljne institucije političkoga sustava te najavljuju kako namjeravaju više-manje pravdu uzeti u svoje ruke ako se iz njihove vizure stvari ne pomaknu na bolje u nekom očekivanom roku.

Pored toga, iz godine u godinu, komemoraciju u Vukovaru, koja ima dvostruku ulogu sjećanja na poginule, stradale i nestale, dakle korespondira Dušnom danu koji se obilježava šesnaest dana ranije; ali i nacionalnog spomena na žrtve i napore Domovinskoga rata u širem smislu, opterećuje korištenje ovoga tužnog i uzvišenog dana za mobilizaciju pristaša, difamaciju protivnika te unutarstranačke i međustranačke obračune. Baš kao što je to slučaj s nekim drugim komemoracijama, vezanima uz Drugi svjetski rat i poraće, i na ovaj dan previše i prečesto možemo svjedočiti tezama kako se možemo određivati kome jest, a kome nije mjesto u Koloni sjećanja, tko smije, a tko ne smije doći u Vukovar, kome će se pljeskati, a kome okretati leđa te tko ima pravo biti arbitar u posvema neznanstvenoj disciplini mjerenja domoljublja.

 

Cijeli članak dostupan je na poveznici:

 

https://www.tportal.hr/komentatori/clanak/vukovar-izmedu-povijesti-i-sjecanja-sto-trebamo-nauciti-iz-tragedije-da-bismo-postali-bolje-drustvo-foto-video-20191119

 

Višeslav Raos

Vukovar između povijesti i sjećanja: Što trebamo naučiti iz tragedije da bismo postali bolje društvo?

Tportal.hr

19.11.2019.

 

 

Odgovori